Negativan utjecaj niskih temperatura u voćarstvu, vinogradarstvu i povrtlarstvu!

Nakon što smo u razdoblju od 20. ožujka do 16. travnja o.g. bilježili iznadprosječno toplo, sunčano i suho razdoblje, nakon 17. travnja o.g. bilježimo pad vrijednosti temperature zraka. U takvim uvjetima tijekom proteklog vikenda većina sorata jabuka završava cvatnjom, a središnji plodovi dominantnih sorata bili su promjera 3-8 mm (npr. Zlatni delišes, Idared, Jonagold i dr.). Prema najavama Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) jača hladna strujanja sa snažnim sjevernim vjetrom bilježimo u protekla dva dana (18. i 19. travnja o.g.). Tijekom jučerašnjeg dana je na nekim lokalitetima u popodnevnim i večernjim satima zabilježena mješavina padalina kiše i snijega („susježnica“) (vidi Tablicu 1.)! Nakon današnjeg već trećeg uzastopnog prohladno-vjetrovitog dana očekujemo narednu hladnu noć s mogućim jutarnjim temperaturama -2°C (21.4. 2017.) i moguće vrlo velike štete od smrzavanja na otvorenoj biljnoj proizvodnji, naročito u voćarstvu (na svim voćnim vrstama), ali i drugim osjetljivim vrstama bilja (npr. izniklom ranom krumpiru, nekim sortama vinove loze s razvijenim mladicama dužine nekoliko cm, rano posađenim presadnicama povrća u polju i dr.) ! Prema dosada izmjerenim podatcima (vidi Tablicu 1.) i najavama o hladnim jutrima u naredna dva dana očekujemo veće ekonomske štete od proljetnog smrzavanja u biljnoj proizvodnji (naročito voćarstvo, vinogradarstvo, povrtlarstvo) nego protekle 2016. godine!

Tablica 1. Neki registrirani meteorološki uvjeti zabilježeni dana 19. travnja 2017. godine (srijeda) na nekim mjernim lokalitetima u Međimurju:

*mjerni uređaji u plantažnom nasadu jabuka opremljenim sustavom zaštitne mreže protiv tuče!

Elementarne prirodne nepogode ne možemo spriječiti, ali što učiniti u uvjetima kada značajno raste opasnost od šteta uslijed proljetnih smrzavanja usjeva, odnosno kako ublažiti njihove posljedice?!

Metoda jačanja otpornosti biljaka: Štete od niskih temperatura nastaju jer u staničnim sokovima iz tekuće vode nastaju kristali koji uništavaju biljno tkivo. Ako želimo ovu pojavu spriječiti ili donekle umanjiti možemo nekoliko dana (2-3) prije očekivanog/najavljenog mraza, biljke tretirati pripravcima koji povećavaju otpornost na niske temperature ("antifrizni učinak" elektrolitsko-bogatijih biljnih sokova s nižim točkom smrzavanja vode). Na hrvatskom tržištu imamo veći broj pripravaka za folijarno tretiranje usjeva iz skupine biljnih stimulatora ili biognojiva (najčešće sa naglašenim sadržajem aminokiselina, morskih alga, vitamina i/ili biljnih hormona), te tzv. „antifrost“ bakterije (Acidobacillus spp.). To su posebna grupa proizvoda čija je prvenstvena uloga stimulacija fizioloških procesa u biljkama (fotosinteza, respiracija, sinteza proteina, ugljikohidrata, lipida, nukleinskih kiselina i dr.). Time se postiže bolji rast i razvoj korijena, bolja iskoristivost hranjiva iz tla, ujednačeni vegetativni rast, povećanje plodova, ublažavanje stresa (previsoka i/ili preniska temperatura, tuča, fitotoksičnost nekih sredstva za zaštitu bilja), manja osjetljivost na štetne organizme i slično. Većina ih ima dopuštenje za primjenu u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Tablica 2. Neka sredstva za folijarno tretiranje poljoprivrednih usjeva iz skupine biljnih stimulatora (biognojiva) i biljnih hormona, koja se preporučuju radi ublažavanja šteta od niskih temperatura:

*Nedostatak: djelotvorna metoda u uvjetima kratkotrajnog utjecaja niskih temperatura (jedan ili dva negativna stupnja u trajanju par sati). U uvjetima dugotrajnih niskih temperatura (u trajanju 5-6 sati) s vrijednostima -3° ili nižim djelotvornost ovih metoda nije bila izražena (npr. protekle 2016.)!

**Djelotvorno samo u punoj cvatnji voćaka (iskustvo iz 2016. = veći broj razvijenih plodova, ali manji postotak prve klase!)

Biognojiva ili biljni stimulatori i tzv. „antifrost“ bakterije (vidi Tablicu 2.) se primjenjuju folijarnim tretiranjem biljaka u dva roka: nekoliko dana prije najavljenih niskih temperatura i 7-10 dana nakon toga (izuzev „antifrost“ bakterija). U drugom im je tretiranju (prosječno 10tak dana nakon "smrzavanja") potrebno dodati folijarna mineralna gnojiva s naglašenim sadržajem fosfora, kalija i mikroelemenata (npr. Hascon M10, Peters Profesional, Novalon, Plantafol 5:15:45 i dr.)! Ovim pripravcima nema smisla tretirati oštećene biljne usjeve ili nasade neposredno nakon zabilježenih šteta od niskih temperatura! Tada je smisleno (24 sata nakon šteta od smrzavanja) samo u voćarstvu koristiti biljne hormone iz skupine giberelina GA3 (vidi Tablicu 2.), prvenstveno radi poticanja partenogeneze plodova (razvoj bez sjemenog zametka)!

Preporučuje se u višegodišnjim nasadima (voćnjaci, vinogradi) pripremiti organsku tvar (npr. piljevinu, bale slame), te u vedroj i mirnoj noći dimljenjem pokušati spriječiti negativan utjecaj najavljenih niskih temperatura!

Na manjim površinama biljke prije negativnih temperatura zaštititi pokrivanjem paučinastim folijama!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr