Tomislav Radić

Tomislav Radić

Purgerska gastronomija i domaća kapljica

U Zagrebu razvija se ugostiteljska ponuda stranih nacionalnih kuhinja a dio restorana treba ostati vjeran tradicionalnoj kuhinji i lokalnim vinima. Suglasili se ugostitelji i vinari najavljujući 5. BregFest, festival vina Bregovite Hrvatske.
„Na zagrebačkim ulicama danas možemo osjetiti mirise kineske, indijske, filipinske i drugih egzotičnih kuhinja, no strani gost ovdje mora moći kušati našu kuhinju i naša vina – doživjeti pravi duh Zagreba. Bilo bi lijepo da se s autentičnošću naše ugostiteljske ponude vratimo na ono što smo imali do početka devedesetih godina prošlog stoljeća“, kazao je Tomislav Bolfan, zamjenik predsjednika udruge vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska.
Ugostitelji i vinari ističu da ključnu ulogu u očuvanju izvorne zagrebačke enogastronomije imaju restorani s dugom tradicijom. Među tim se restoranima ističe onaj najstariji – Skenderica 1912 iz Remeta.
„Skenderica je, zapravo, gostionica i taj mi se naziv sviđa jer ta riječ u svojem korijenu ima riječ 'gost'. Mi smo ovdje kako bismo vas ugostili, a ljudi ovamo dolaze, kako bi se pogostili. Ovdje gajimo pravu zagrebačku kulturu – okupljanje oko stola i stvaranje jela koja se temelje na lokalnim namirnicama i starim receptima, no koje oplemenjujemo duhom vremena. Gosti cijene našu povijest i kulturno nasljeđe“, kazala je Ana Lisak, direktorica Cateringa Tim Lisak koji upravlja Skendericom.
Miroslav Polovanec, predsjednik Udruge vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska čestitao joj je na priznanju za doprinos ugostiteljstvu Grada Zagreba koje je prije nekoliko dana dobila na 38. Kongresu ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore.
„Središnja bregovita Hrvatska uistinu je bogata vinima – od autohtonih do udomaćenih internacionalnih sorti. Ponosni smo i što je baš naša vinska regija hrvatska kolijevka pjenušaca. Mnogim su stranim gostima na turističkom odredištu upravo lokalno vino i jelo prvi kontakt s kulturom koju su došli upoznati. Zato na našim jelovnicima i vinskim kartama treba biti baš ono što smatramo dijelom svojeg identiteta“, istaknuo je Polovanec.
Sir s vrhnjem, suho meso, ajngemahtec, štrukle, štrudle, knedle… Dio je to okusa Zagreba koje je potrebno očuvati, a uz koje se najbolje sljubljuje domaća kapljica. Uz svježa, lepršava vina koja ova vinska regija dijeli sa svijetom, tu su i autohtone sorte među kojima se ističu škrlet, pušipel i kraljevina.
Zagrepčani danas u potragu za okusima koje pamte iz djetinjstva, često odlaze na rub grada te u okolne županije.
Potvrdio je to i David Štampar iz vinarije Štampar, potpredsjednik udruge Bregovita Hrvatska. Kazao je da obiteljski restorani u Međimurju brižno čuvaju međimursku gastronomiju te uspješno surađuju s lokalnim vinarima. Dodao je da bi i vinarije trebale iskoračiti u ugostiteljstvo – na mjestu gdje vina nastaju, turistima ponuditi njihovo kušanje uz prateće zalogajčiće.
Kako bi Zagrepčani i njihovi gosti što bolje upoznali vina Bregovite Hrvatske, u Laubi, kući za ljude i umjetnost, u petak 23. listopada organizira se 5. BregFest.
„Prvi BregFest imao je 36 izlagača, a ovogodišnji će ih imati 70. Predstavit će se više od 400 vina. Zato ga se u javnosti opravdano naziva vinskim spektaklom. Želimo pokazati bogatstvo naših vina, ali i njegova najveća blaga. Zato će autohtona vina dobiti poseban izložbeni prostor. Za gastronomsku ponudu bit će zaduženi Metro Hrvatska i Hrvatski kuharski savez“, rekla je direktorica Bregovite Hrvatske Suzana Operman.
BregFest će u petak trajati od 13 do 20 sati.
Ulaznice se mogu nabaviti putem sustava Eventim.

Pripremio: Tomislav Radić
Fotografije: Marko Čolić

Purgerska gastronomija i domaća kapljica
 
 U Zagrebu razvija se ugostiteljska ponuda stranih nacionalnih kuhinja a dio restorana treba ostati vjeran tradicionalnoj kuhinji i lokalnim vinima. Suglasili se ugostitelji i vinari najavljujući 5. BregFest, festival vina Bregovite Hrvatske.
 „Na zagrebačkim ulicama danas možemo osjetiti mirise kineske, indijske, filipinske i drugih egzotičnih kuhinja, no strani gost ovdje mora moći kušati našu kuhinju i naša vina – doživjeti pravi duh Zagreba. Bilo bi lijepo da se s autentičnošću naše ugostiteljske ponude vratimo na ono što smo imali do početka devedesetih godina prošlog stoljeća“, kazao je Tomislav Bolfan, zamjenik predsjednika udruge vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska.
 Ugostitelji i vinari ističu da ključnu ulogu u očuvanju izvorne zagrebačke enogastronomije imaju restorani s dugom tradicijom. Među tim se restoranima ističe onaj najstariji – Skenderica 1912 iz Remeta.
 „Skenderica je, zapravo, gostionica i taj mi se naziv sviđa jer ta riječ u svojem korijenu ima riječ 'gost'. Mi smo ovdje kako bismo vas ugostili, a ljudi ovamo dolaze, kako bi se pogostili. Ovdje gajimo pravu zagrebačku kulturu – okupljanje oko stola i stvaranje jela koja se temelje na lokalnim namirnicama i starim receptima, no koje oplemenjujemo duhom vremena. Gosti cijene našu povijest i kulturno nasljeđe“, kazala je Ana Lisak, direktorica Cateringa Tim Lisak koji upravlja Skendericom.
 Miroslav Polovanec, predsjednik Udruge vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska čestitao joj je na priznanju za doprinos ugostiteljstvu Grada Zagreba koje je prije nekoliko dana dobila na 38. Kongresu ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore.
 „Središnja bregovita Hrvatska uistinu je bogata vinima – od autohtonih do udomaćenih internacionalnih sorti. Ponosni smo i što je baš naša vinska regija hrvatska kolijevka pjenušaca. Mnogim su stranim gostima na turističkom odredištu upravo lokalno vino i jelo prvi kontakt s kulturom koju su došli upoznati. Zato na našim jelovnicima i vinskim kartama treba biti baš ono što smatramo dijelom svojeg identiteta“, istaknuo je Polovanec.
 Sir s vrhnjem, suho meso, ajngemahtec, štrukle, štrudle, knedle… Dio je to okusa Zagreba koje je potrebno očuvati, a uz koje se najbolje sljubljuje domaća kapljica. Uz svježa, lepršava vina koja ova vinska regija dijeli sa svijetom, tu su i autohtone sorte među kojima se ističu škrlet, pušipel i kraljevina.
 Zagrepčani danas u potragu za okusima koje pamte iz djetinjstva, često odlaze na rub grada te u okolne županije.
 Potvrdio je to i David Štampar iz vinarije Štampar, potpredsjednik udruge Bregovita Hrvatska. Kazao je da obiteljski restorani u Međimurju brižno čuvaju međimursku gastronomiju te uspješno surađuju s lokalnim vinarima. Dodao je da bi i vinarije trebale iskoračiti u ugostiteljstvo – na mjestu gdje vina nastaju, turistima ponuditi njihovo kušanje uz prateće zalogajčiće.
 Kako bi Zagrepčani i njihovi gosti što bolje upoznali vina Bregovite Hrvatske, u Laubi, kući za ljude i umjetnost, u petak 23. listopada organizira se 5. BregFest.
 „Prvi BregFest imao je 36 izlagača, a ovogodišnji će ih imati 70. Predstavit će se više od 400 vina. Zato ga se u javnosti opravdano naziva vinskim spektaklom. Želimo pokazati bogatstvo naših vina, ali i njegova najveća blaga. Zato će autohtona vina dobiti poseban izložbeni prostor. Za gastronomsku ponudu bit će zaduženi Metro Hrvatska i Hrvatski kuharski savez“, rekla je direktorica Bregovite Hrvatske Suzana Operman.
 BregFest će u petak trajati od 13 do 20 sati.
 Ulaznice se mogu nabaviti putem sustava Eventim.
 
 
 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Fotografije: Marko Čolić

Tomislav Radić
prije 1 dan

Ministar Vlajčić na otvorenju sajma pršuta u Tinjanu
 
 Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić u svojstvu izaslanika predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića sudjelovao je na svečanom otvorenju 18. Internacionalnog sajma pršuta - ISAP 2026., koji se od 16. do 18. listopada održava u Tinjanu.
 „Možda smo mala zemlja i ne možemo u svemu konkurirati velikima, ali imamo sjajne proizvode, vrhunsku kvalitetu i ljude koji znaju svoj posao. Iza svakoga ovog pršuta stoje godine rada, znanja i iskustva”, poručio je ministar Vlajčić.
 Ovogodišnji sajam posebno je obilježen obaranjem Guinnessova svjetskog rekorda u kategoriji najvećeg broja osoba koje istodobno režu meso - 285, čime je nadmašen dosadašnji rekord od 205 sudionika, postavljen 2018. godine.
 Hrvatska ima četiri pršuta sa zaštićenim nazivom na razini Europske unije: istarski, krčki, drniški i dalmatinski. Ukupno su 54 hrvatska poljoprivredna i prehrambena proizvoda registrirana u europskim sustavima kvalitete, a među najnovijima su Banski kestenov med i Čepinski kupus, koji su dobili zaštićenu oznaku izvornosti.
 Procijenjena godišnja proizvodnja pršuta u Hrvatskoj premašuje 500 000 komada. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva podupire proizvođače i očuvanje kvalitete domaćih proizvoda. Potpora za pršute sa zaštićenim oznakama iznosi 1,70 eura po kilogramu, a u 2025. godini za istarski, krčki, drniški i dalmatinski pršut isplaćeno je ukupno 402.590,66 eura.
 „Nije dovoljno samo govoriti da imamo vrhunske proizvode. Naši proizvođači moraju moći živjeti od svojega rada, ulagati i razvijati proizvodnju. Tradicija ne smije ostati samo na starim ognjištima i u lijepim pričama. Ona mora živjeti, mora se proizvoditi i prodavati, a od nje ljudi moraju moći živjeti”, istaknuo je ministar Vlajčić.
 ISAP 2026. važna je prilika za predstavljanje domaćih proizvođača, njihovih proizvoda i znanja te za povezivanje poljoprivrede, tradicije, gastronomije i turizma. Ovakve manifestacije pridonose jačanju prepoznatljivosti hrvatskih autohtonih proizvoda, poticanju lokalnog gospodarstva i stvaranju dodatnih mogućnosti za razvoj ruralnih područja.
 
 
 Pripremio: Tomislav Radić

Tomislav Radić
prije 4 dana

Vina i okusi Hvara
 Toplo je na hrvatskom jugu, sunce još grije, a kupanje u moru je ugodno. Ako tome dodamo domaća jela, maslinova ulja i vina, to je zacijelo najbolja moguća dobrodošlica jeseni i pozdrav dugom, toplom ljetu. Ljeto se pozdravlja u subotu, 17.10.2026. od 15-21h u kušaonici Seca Eva Marija u Gdinju na otoku Hvaru održava se hedonistička svečanost zatvaranja ljetne sezone područja općine Jelsa, uz predstavljanje novih maslinovih ulja i pratnju vrhunskih vina.
 Gastronomska ponuda Dalmacije ne može se zamisliti bez vrhunskim maslinovih ulja, koja osvajaju svjetske nagrade, stoga je turistička zajednica općine Jelsa odlučila maslinarstvu pružiti dodatnu vidljivost u događaju koji postaje sve popularniji i posjećeniji. Usred maslinika je kušaonica Eva Marija Seca, a domaćica je maslinarka Eva Marija Čurin. Sredinom listopada počinje berba i prerada maslina te proizvodnja maslinova ulja.
 Svečanost dolaska mladog maslinovog ulja počinje kušanjem tek prešanih ulja maslinara Božić i Seca Eva Marija, u pitoresknom i autentičnom hvarskom mjestu Gdinj. Novo će se maslinovo ulje ponuditi posjetiteljima, opisati organoleptički,uz stručno vođenje maslinara. Kako bi svečanost potaknula sljubljivanje svih čula, mediteranske zalogaje pripremit će poznate food blogerice Sandra Rončević (O slanom i slatkom) i Tanja Pastuović Klaić (Cookam i guštam) uz poznatog hvarskog chefa Krstu Barbića, iz obiteljskog restorana Davor iz Zavale. Pripremljena jela dočarat će okuse mediteranske kuhinje uz obilje začinskoga bilja obližnjega mirisnoga vrta Fjori Fora, a kapljice izvornih dalmatinskih sorti (bogdanuša, prč, pošip, darnekuša, plavac mali) ponajboljih hvarskih vinara sljubit će se uz hranu, ulja i taktove glazbe Ive Jurića - s pogledom na more . 
 Događaj je otvoren za javnost, ali je broj mjesta ograničen Rezervacije su obavezne na mail: evamcurin@gmail.com
 
 Pripremio : Tomislav Radić
 Foto: Nikola Radovani

Tomislav Radić
prije 5 dana

InterWine o budućnosti vinskog turizma
Od očekivanja suvremenog gosta do profesionalnih puteva panelista, razgovor u Svetoj Jani pokazao je koliko različitih znanja stoji iza uspješnog vinskog turističkog proizvoda.
Vino može biti razlog dolaska, ali ono što gosta zadržava i vraća odredištu mnogo je šire od same čaše vina. Ljudi, priča, prostor, lokalna baština i iskustvo koje se oko vina gradi danas postaju jednako važan dio vinskog turizma. Jedan je to od zaključaka panela „Kako vino postaje razlog putovanja? – Od vinske baštine do turističkog proizvoda kroz projekt InterWine“, održanog u Vinariji Dobra Berba u Svetoj Jani, u organizaciji Turističke zajednice Zagrebačke županije, vodećeg partnera projekta InterWine.
Panel je okupio predstavnike turističkog, vinarskog, razvojnog i kulturnog sektora, ali i generaciju koja bi upravo takve turističke proizvode u budućnosti mogla stvarati i predstavljati gostima. U razgovoru su sudjelovali Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije, Saša Štula, vlasnik Vinarije Dobra Berba, Tomislav Komanović iz Razvojne agencije Zagrebačke županije te Liljana Omerzu iz Posavskog muzeja Brežice, slovenskog partnera projekta InterWine.
Posebni gosti panela bili su učenici prvih razreda Hotelijersko-turističke škole Zagreb, koji su razgovor pratili u sklopu terenske nastave.
U središtu razgovora bilo je pitanje što današnji gost očekuje kada dođe u vinsku destinaciju. Panelisti su se složili da klasično kušanje sve češće postaje tek polazišna točka. Gost želi upoznati ljude koji stoje iza proizvoda, razumjeti prostor u kojem vino nastaje, kušati lokalnu gastronomiju i doživjeti priču koju ne može jednostavno ponoviti negdje drugdje.
Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović istaknula je kako se posljednjih godina mijenja i način na koji destinacije promišljaju vino kao turistički proizvod.
„Vino samo po sebi ima veliku vrijednost, ali za turizam je ključno sve ono što oko njega možemo povezati ljude, krajolik, gastronomiju, baštinu i autentične priče prostora. Gost danas ne želi samo kušati vino, nego želi znati gdje je došao, tko ga dočekuje i što upravo to mjesto čini posebnim. Zato kroz Via Vino, ali i kroz projekt InterWine, želimo stvarati iskustva koja povezuju različite dionike i gostu daju razlog da ostane dulje, upozna više i ponovno se vrati“, poručila je Alilović.
Iz perspektive vinara, Saša Štula govorio je o tome kako vinarija mora istodobno ostati mjesto proizvodnje i biti spremna otvoriti vrata gostu. Upravo zato sve veću važnost imaju događanja, povezivanje vina s gastronomijom i drugim sadržajima te suradnje koje privlače i novu publiku. Zaključak je bio da razvoj turističkog dijela ne znači pretvaranje svake vinarije u klasičnu turističku atrakciju, nego pronalaženje modela koji odgovara njezinu karakteru i čuva autentičnost.
S razvojne strane Tomislav Komanović otvorio je pitanje što je potrebno da bi dobra ideja postala održiv turistički proizvod. Osim ulaganja i infrastrukture, naglasak je stavljen na ljude i suradnju, projekte koji mogu otvoriti prostor za razvoj, ali i potrebu da sadržaji nastave živjeti nakon završetka projektnog razdoblja.
Prekograničnu perspektivu u razgovor je unijela Liljana Omerzu iz Posavskog muzeja Brežice. Kulturna baština pokazala se kao važan dio vinske priče jer vino ne govori samo o proizvodnji, nego i o povijesti kraja, običajima, arhitekturi i načinu života. Upravo je projekt InterWine primjer kako se kroz suradnju Hrvatske i Slovenije vino može povezati s kulturnom baštinom i turističkim sadržajima te gostu ponuditi razlog da tijekom jednog putovanja upozna obje strane granice.
Panel je održan u sklopu projekta InterWine, prekograničnog projekta Hrvatske i Slovenije koji povezuje vinarstvo, vinogradarstvo, kulturnu baštinu i turizam s ciljem stvaranja zajedničkog turističkog proizvoda i snažnijeg povezivanja dionika s obje strane granice. Turistička zajednica Zagrebačke županije vodeći je partner projekta.
Projekt InterWine provodi se u sklopu Programa Interreg Slovenija – Hrvatska 2021. – 2027., a sufinanciran je sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj.

Pripremio: Tomislav Radić

InterWine o budućnosti vinskog turizma
 Od očekivanja suvremenog gosta do profesionalnih puteva panelista, razgovor u Svetoj Jani pokazao je koliko različitih znanja stoji iza uspješnog vinskog turističkog proizvoda.
 Vino može biti razlog dolaska, ali ono što gosta zadržava i vraća odredištu mnogo je šire od same čaše vina. Ljudi, priča, prostor, lokalna baština i iskustvo koje se oko vina gradi danas postaju jednako važan dio vinskog turizma. Jedan je to od zaključaka panela „Kako vino postaje razlog putovanja? – Od vinske baštine do turističkog proizvoda kroz projekt InterWine“, održanog u Vinariji Dobra Berba u Svetoj Jani, u organizaciji Turističke zajednice Zagrebačke županije, vodećeg partnera projekta InterWine.
 Panel je okupio predstavnike turističkog, vinarskog, razvojnog i kulturnog sektora, ali i generaciju koja bi upravo takve turističke proizvode u budućnosti mogla stvarati i predstavljati gostima. U razgovoru su sudjelovali Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije, Saša Štula, vlasnik Vinarije Dobra Berba, Tomislav Komanović iz Razvojne agencije Zagrebačke županije te Liljana Omerzu iz Posavskog muzeja Brežice, slovenskog partnera projekta InterWine.
 Posebni gosti panela bili su učenici prvih razreda Hotelijersko-turističke škole Zagreb, koji su razgovor pratili u sklopu terenske nastave. 
 U središtu razgovora bilo je pitanje što današnji gost očekuje kada dođe u vinsku destinaciju. Panelisti su se složili da klasično kušanje sve češće postaje tek polazišna točka. Gost želi upoznati ljude koji stoje iza proizvoda, razumjeti prostor u kojem vino nastaje, kušati lokalnu gastronomiju i doživjeti priču koju ne može jednostavno ponoviti negdje drugdje.
 Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović istaknula je kako se posljednjih godina mijenja i način na koji destinacije promišljaju vino kao turistički proizvod.
 „Vino samo po sebi ima veliku vrijednost, ali za turizam je ključno sve ono što oko njega možemo povezati ljude, krajolik, gastronomiju, baštinu i autentične priče prostora. Gost danas ne želi samo kušati vino, nego želi znati gdje je došao, tko ga dočekuje i što upravo to mjesto čini posebnim. Zato kroz Via Vino, ali i kroz projekt InterWine, želimo stvarati iskustva koja povezuju različite dionike i gostu daju razlog da ostane dulje, upozna više i ponovno se vrati“, poručila je Alilović.
 Iz perspektive vinara, Saša Štula govorio je o tome kako vinarija mora istodobno ostati mjesto proizvodnje i biti spremna otvoriti vrata gostu. Upravo zato sve veću važnost imaju događanja, povezivanje vina s gastronomijom i drugim sadržajima te suradnje koje privlače i novu publiku. Zaključak je bio da razvoj turističkog dijela ne znači pretvaranje svake vinarije u klasičnu turističku atrakciju, nego pronalaženje modela koji odgovara njezinu karakteru i čuva autentičnost.
 S razvojne strane Tomislav Komanović otvorio je pitanje što je potrebno da bi dobra ideja postala održiv turistički proizvod. Osim ulaganja i infrastrukture, naglasak je stavljen na ljude i suradnju, projekte koji mogu otvoriti prostor za razvoj, ali i potrebu da sadržaji nastave živjeti nakon završetka projektnog razdoblja.
 Prekograničnu perspektivu u razgovor je unijela Liljana Omerzu iz Posavskog muzeja Brežice. Kulturna baština pokazala se kao važan dio vinske priče jer vino ne govori samo o proizvodnji, nego i o povijesti kraja, običajima, arhitekturi i načinu života. Upravo je projekt InterWine primjer kako se kroz suradnju Hrvatske i Slovenije vino može povezati s kulturnom baštinom i turističkim sadržajima te gostu ponuditi razlog da tijekom jednog putovanja upozna obje strane granice.
 Panel je održan u sklopu projekta InterWine, prekograničnog projekta Hrvatske i Slovenije koji povezuje vinarstvo, vinogradarstvo, kulturnu baštinu i turizam s ciljem stvaranja zajedničkog turističkog proizvoda i snažnijeg povezivanja dionika s obje strane granice. Turistička zajednica Zagrebačke županije vodeći je partner projekta.
 Projekt InterWine provodi se u sklopu Programa Interreg Slovenija – Hrvatska 2021. – 2027., a sufinanciran je sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj.
 
 Pripremio: Tomislav Radić

Tomislav Radić
prije 6 dana

Dunav Wine Festival na Principovcu
Principovac iznad Iloka u petak, 9. listopada, ponovno je bio mjesto susreta vrhunskih vina i gastronomije. Treći Dunav Wine Festival okupio je vinare i brojne ljubitelje vina na večeri posvećenoj bogatstvu ponude Slavonije i hrvatskog Podunavlja, uz svečanu dodjelu međunarodnih nagrada ITER VITIS Awards 2026.
Za gastronomski užitak pobrinuli su se Iločki podrumi te proizvođači lokalnih delicija, dok je DJ Andy Boy upotpunio atmosferu.
„Želimo da Dunav Wine Festival bude više od klasičnog vinskog festivala, događaj koji će posjetitelje privući kvalitetnim sadržajem, okusima i cjelokupnim doživljajem. Uz vina iločkih vinara predstavili smo i najbolje ocijenjena vina naših članica iz cijele regije u 2026. godini, s ciljem širenja vinske kulture i razvoja vinskog turizma na istoku Hrvatske”, istaknuo je Tomislav Panenić, direktor Graševine Croatice.
Festival je izgradio prepoznatljivo mjesto na vinskoj i turističkoj sceni, a njegov je koncept 2025. godine nagrađen „Suncokretom ruralnog turizma“ u kategoriji „Gastronomske manifestacije i događanja“.
„Vinski turizam jedan je od velikih potencijala naše županije i zato nam je važno podržavati ljude i projekte koji ga razvijaju. Drago nam je što smo partner Graševini Croatici u organizaciji festivala koji promovira naše vinare i njihova vina, a posjetiteljima pruža priliku da upoznaju bogatstvo Srijema i Slavonije”, istaknula je Ana Krpan, direktorica Turističke zajednice Vukovarsko-srijemske županije.
Na svečanoj dodjeli ITER VITIS Awards 2026. među 19 međunarodnih priznanja dva su pripala hrvatskim dobitnicima. Grad Ilok i Turistička zajednica Grada Iloka nagrađeni su u kategoriji Best Winery / Wine Route Investing in Culture za povezivanje vina, kulture i turističkog identiteta destinacije, a Turistička zajednica Osječko-baranjske županije u kategoriji Best Wine Tourism Communication Tool za promociju vinskog turizma kroz projekt Vinski mjesec.
Svečanost su predvodile Emanuela Panke, predsjednica europske kulturne rute ITER VITIS, i Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj „Klub članova Selo“ te hrvatske podružnice ITER VITIS. Nagrade su uručili Marinko Beljo, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Sandra Posavec, ravnateljica Uprave za održivi razvoj i javnu turističku infrastrukturu Ministarstva turizma i sporta, Darko Dimić, zamjenik župana Vukovarsko-srijemske županije i Darko Dobošević, predsjednik Gradskog vijeća Grada Iloka.
„Naš je cilj bio međunarodnim gostima predstaviti vinsku priču Iloka, Srijema, Slavonije i Baranje te pokazati koliko je hrvatski vinski turizam napredovao. Ono što nas izdvaja upravo je ta naša autentična, butik priča, puna emocija i ljudi koji s velikom ljubavlju rade svoj posao“, rekla je Dijana Katica.
„Ovo je veliko priznanje manifestaciji koja je odavno prerasla svoje ime i postala puno više od mjesec dana vinskih događanja. Ove godine imali smo rekordnih 14 događanja na 12 lokacija, od 1. svibnja do 10. srpnja, tijekom kojih su posjetitelji mogli uživati u spoju vina, prirode, kulturne baštine i gastronomije“, izjavio je Mislav Matišić, direktor Turističke zajednice Osječko-baranjske županije.

Pripremio: Tomislav Radić

Dunav Wine Festival na Principovcu
 Principovac iznad Iloka u petak, 9. listopada, ponovno je bio mjesto susreta vrhunskih vina i gastronomije. Treći Dunav Wine Festival okupio je vinare i brojne ljubitelje vina na večeri posvećenoj bogatstvu ponude Slavonije i hrvatskog Podunavlja, uz svečanu dodjelu međunarodnih nagrada ITER VITIS Awards 2026.
 Za gastronomski užitak pobrinuli su se Iločki podrumi te proizvođači lokalnih delicija, dok je DJ Andy Boy upotpunio atmosferu.
 „Želimo da Dunav Wine Festival bude više od klasičnog vinskog festivala, događaj koji će posjetitelje privući kvalitetnim sadržajem, okusima i cjelokupnim doživljajem. Uz vina iločkih vinara predstavili smo i najbolje ocijenjena vina naših članica iz cijele regije u 2026. godini, s ciljem širenja vinske kulture i razvoja vinskog turizma na istoku Hrvatske”, istaknuo je Tomislav Panenić, direktor Graševine Croatice.
 Festival je izgradio prepoznatljivo mjesto na vinskoj i turističkoj sceni, a njegov je koncept 2025. godine nagrađen „Suncokretom ruralnog turizma“ u kategoriji „Gastronomske manifestacije i događanja“. 
 „Vinski turizam jedan je od velikih potencijala naše županije i zato nam je važno podržavati ljude i projekte koji ga razvijaju. Drago nam je što smo partner Graševini Croatici u organizaciji festivala koji promovira naše vinare i njihova vina, a posjetiteljima pruža priliku da upoznaju bogatstvo Srijema i Slavonije”, istaknula je Ana Krpan, direktorica Turističke zajednice Vukovarsko-srijemske županije.
 Na svečanoj dodjeli ITER VITIS Awards 2026. među 19 međunarodnih priznanja dva su pripala hrvatskim dobitnicima. Grad Ilok i Turistička zajednica Grada Iloka nagrađeni su u kategoriji Best Winery / Wine Route Investing in Culture za povezivanje vina, kulture i turističkog identiteta destinacije, a Turistička zajednica Osječko-baranjske županije u kategoriji Best Wine Tourism Communication Tool za promociju vinskog turizma kroz projekt Vinski mjesec.
 Svečanost su predvodile Emanuela Panke, predsjednica europske kulturne rute ITER VITIS, i Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj „Klub članova Selo“ te hrvatske podružnice ITER VITIS. Nagrade su uručili Marinko Beljo, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Sandra Posavec, ravnateljica Uprave za održivi razvoj i javnu turističku infrastrukturu Ministarstva turizma i sporta, Darko Dimić, zamjenik župana Vukovarsko-srijemske županije i Darko Dobošević, predsjednik Gradskog vijeća Grada Iloka. 
 „Naš je cilj bio međunarodnim gostima predstaviti vinsku priču Iloka, Srijema, Slavonije i Baranje te pokazati koliko je hrvatski vinski turizam napredovao. Ono što nas izdvaja upravo je ta naša autentična, butik priča, puna emocija i ljudi koji s velikom ljubavlju rade svoj posao“, rekla je Dijana Katica.
 „Ovo je veliko priznanje manifestaciji koja je odavno prerasla svoje ime i postala puno više od mjesec dana vinskih događanja. Ove godine imali smo rekordnih 14 događanja na 12 lokacija, od 1. svibnja do 10. srpnja, tijekom kojih su posjetitelji mogli uživati u spoju vina, prirode, kulturne baštine i gastronomije“, izjavio je Mislav Matišić, direktor Turističke zajednice Osječko-baranjske županije.
 
 Pripremio: Tomislav Radić

Tomislav Radić
prije 1 tjedan

Bolfan Vinski Vrh

Prije 20 godina Tomislav Bolfan preuzeo je vinograde i temelje vinarije Preša u Gornjakima pokraj Hrašćine. Sagradio je kuću s restoranom i sobama te preimenovao imanje u Vinski vrh.

Dvadesetak je gostiju uživalo na svojevrsnom neslužbenom obilježavanju dvadesete obljetnice Vinskoga vrha koje je započelo klasičnim pjenušcem Centurion Gold Blanc de Blancs. Poslužen je na terasi iznad vinograda s koje pogled puca do Medvednice. Lijep je dan omogućio da se vidi čak i Kozara, udaljena zračnom linijom više od 130 kilometara. Fino je taj bijeli pjenušac od bijeloga grožđa chardonnaya osvježio i razveselio a dobra mu je podloga bio kruh zapečen na roštilju s namazom od čvaraka.

Za stolom je priča o terroiru u tanjuru i čaši započela šunkom, domaćim sirom Dragec te vinom Bolfan Cuvée bijeli Zagorski bregi. Riječ je o osvježavajućem laganom, moglo bi se reći i ljetnom vinu koje kao Zagorske brege radi pet zagorskih vinarija. Svaka ima svoju etiketu i svoju mješavinu internacionalnih, hrvatskih i zagorskih sorata, a lijepa je posveta vinskoj tradiciji ovoga kraja. Monosortna vina nekad se u Zagorju nisu radila. Miješani su bili nasadi i svo grožđe vinificiralo se zajedno prema austrougarskoj tradiciji.

Uslijedio je domaći kozji sir s rikolom i bosiljkom te Bolfan Sauvignon 2025. Klasična kombinacija sira i vina ukazala je i na neka biodinamička načela. Njemica Maria Thun (1922. – 2012.) više od 40 godina istraživala je utjecaj Mjeseca i zvijezda na živi svijet, ponajprije biljni, pa vrijeme podijelila na dane ili sate korijena, lista, cvijeta i ploda. Svaki drukčije utječe i na dojam koji vino ostavlja na ljude. Za posjeta je bilo vrijeme korijena, kad su i naši osjeti najsputaniji. Da je dan ploda, ovo bi vino prštalo aromama, rekao je Tomislav Bolfan.

Grilanu svinjsku vratinu s kremom od celera pratilo je novo Bolfanovo vino: Cuvée Crveni bregi 2025. Mješavina plemenitih sorata pinota crnog i caberneta sauvignona s međuvrsnim križancima cabernetom cortisom i pinotom satinom bila je iznenađenje večeri. Svijetlorubinske je boje, finog nježnog mirisa i izraženo svježeg okusa u kojem se prepoznaju maline, trešnje, ribizli i jabuke. Pristajalo je vratini te umirilo snažan okus celera. Dojam je kako bi izvrsno bilo i uz pizze, ćevape pa čak i punjenu papriku u čijoj je smjesi više svinjetine.

Topli dio večere zaokružili su grillana puretina s heljdinom kašom i brokulom te fini extra brut pjenušac Saint Benedict Rosé. Predstavljen je prošle godine, a nazvan prema svecu zaštitniku Europe kojem je posvećena i crkvica nedaleko od vinarije. Poprilično raskošno miriše na crveno bobičasto voće, a nježnu pikantnost okusu daje naznaka papra. Plata sireva, pratila je dalje razgovor sa zrelim Bolfan Primus Sauvignonom Klen 2022. Klen je položaj na kojem je vinograd, a vino baš zaslužuje mjesto na kraju večere: smirenih je aroma, polako se otvara, ali dugo i traje.

Da nije uvijek gotovo kad je gotovo, pokazao je Tomislav Bolfan zrelim, ali živahnim vinom Bolfan Primus Pinot sivi Orange 2018. Nakon dulje maceracije i fermentacije na prirodnim kvascima odnjegovan je u velikoj drvenoj bačvi. Fino miriše na orašasto voće i jako zrele kruške, punog je i elegantnog okusa i, tko bi ga želio poslužiti uz hranu, ne bi pogriješio odabirom tjestenina i rižota s aromatičnijim šumskim gljivama. Nema ga puno na zalihi pa bi moglo biti lijepo numerirati boce i točiti ih redom kako bi i gosti vidjeli koliko ih je preostalo te koliko je ekskluzivna prilika kušati ga.

Bolfan Vinski Vrh mjesto je na kojem nije samo pogled vrijedan za vidjeti. Osim pet rustikalno uređenih soba iznad restorana i gotovo nevidljivog, poluukopanog podruma pokraj kuće, preko ceste imaju i drugu. U njoj je s gornje strane lijepi prostor za sastanke ili team bildinge sa 60 do 70 mjesta. Ispod je, s ulazom odozdo, šampanjera u kojoj odležavaju pjenušci u bocama, a drugi dio je namijenjen alatu i opremi za obrađivanje vinograda. S te je strane pogled na zagorsku planinu Ivanščicu, podjednako lijep poput onoga na Medvednicu s terase pokraj restorana.

Pripremio: Tomislav Radić

Bolfan Vinski Vrh 
 
 
 Prije 20 godina Tomislav Bolfan preuzeo je vinograde i temelje vinarije Preša u Gornjakima pokraj Hrašćine. Sagradio je kuću s restoranom i sobama te preimenovao imanje u Vinski vrh. 
 
 Dvadesetak je gostiju uživalo na svojevrsnom neslužbenom obilježavanju dvadesete obljetnice Vinskoga vrha koje je započelo klasičnim pjenušcem Centurion Gold Blanc de Blancs. Poslužen je na terasi iznad vinograda s koje pogled puca do Medvednice. Lijep je dan omogućio da se vidi čak i Kozara, udaljena zračnom linijom više od 130 kilometara. Fino je taj bijeli pjenušac od bijeloga grožđa chardonnaya osvježio i razveselio a dobra mu je podloga bio kruh zapečen na roštilju s namazom od čvaraka.
 
 Za stolom je priča o terroiru u tanjuru i čaši započela šunkom, domaćim sirom Dragec te vinom Bolfan Cuvée bijeli Zagorski bregi. Riječ je o osvježavajućem laganom, moglo bi se reći i ljetnom vinu koje kao Zagorske brege radi pet zagorskih vinarija. Svaka ima svoju etiketu i svoju mješavinu internacionalnih, hrvatskih i zagorskih sorata, a lijepa je posveta vinskoj tradiciji ovoga kraja. Monosortna vina nekad se u Zagorju nisu radila. Miješani su bili nasadi i svo grožđe vinificiralo se zajedno prema austrougarskoj tradiciji. 
 
 Uslijedio je domaći kozji sir s rikolom i bosiljkom te Bolfan Sauvignon 2025. Klasična kombinacija sira i vina ukazala je i na neka biodinamička načela. Njemica Maria Thun (1922. – 2012.) više od 40 godina istraživala je utjecaj Mjeseca i zvijezda na živi svijet, ponajprije biljni, pa vrijeme podijelila na dane ili sate korijena, lista, cvijeta i ploda. Svaki drukčije utječe i na dojam koji vino ostavlja na ljude. Za posjeta je bilo vrijeme korijena, kad su i naši osjeti najsputaniji. Da je dan ploda, ovo bi vino prštalo aromama, rekao je Tomislav Bolfan.
 
 Grilanu svinjsku vratinu s kremom od celera pratilo je novo Bolfanovo vino: Cuvée Crveni bregi 2025. Mješavina plemenitih sorata pinota crnog i caberneta sauvignona s međuvrsnim križancima cabernetom cortisom i pinotom satinom bila je iznenađenje večeri. Svijetlorubinske je boje, finog nježnog mirisa i izraženo svježeg okusa u kojem se prepoznaju maline, trešnje, ribizli i jabuke. Pristajalo je vratini te umirilo snažan okus celera. Dojam je kako bi izvrsno bilo i uz pizze, ćevape pa čak i punjenu papriku u čijoj je smjesi više svinjetine.
 
 Topli dio večere zaokružili su grillana puretina s heljdinom kašom i brokulom te fini extra brut pjenušac Saint Benedict Rosé. Predstavljen je prošle godine, a nazvan prema svecu zaštitniku Europe kojem je posvećena i crkvica nedaleko od vinarije. Poprilično raskošno miriše na crveno bobičasto voće, a nježnu pikantnost okusu daje naznaka papra. Plata sireva, pratila je dalje razgovor sa zrelim Bolfan Primus Sauvignonom Klen 2022. Klen je položaj na kojem je vinograd, a vino baš zaslužuje mjesto na kraju večere: smirenih je aroma, polako se otvara, ali dugo i traje. 
 
 Da nije uvijek gotovo kad je gotovo, pokazao je Tomislav Bolfan zrelim, ali živahnim vinom Bolfan Primus Pinot sivi Orange 2018. Nakon dulje maceracije i fermentacije na prirodnim kvascima odnjegovan je u velikoj drvenoj bačvi. Fino miriše na orašasto voće i jako zrele kruške, punog je i elegantnog okusa i, tko bi ga želio poslužiti uz hranu, ne bi pogriješio odabirom tjestenina i rižota s aromatičnijim šumskim gljivama. Nema ga puno na zalihi pa bi moglo biti lijepo numerirati boce i točiti ih redom kako bi i gosti vidjeli koliko ih je preostalo te koliko je ekskluzivna prilika kušati ga. 
 
 Bolfan Vinski Vrh mjesto je na kojem nije samo pogled vrijedan za vidjeti. Osim pet rustikalno uređenih soba iznad restorana i gotovo nevidljivog, poluukopanog podruma pokraj kuće, preko ceste imaju i drugu. U njoj je s gornje strane lijepi prostor za sastanke ili team bildinge sa 60 do 70 mjesta. Ispod je, s ulazom odozdo, šampanjera u kojoj odležavaju pjenušci u bocama, a drugi dio je namijenjen alatu i opremi za obrađivanje vinograda. S te je strane pogled na zagorsku planinu Ivanščicu, podjednako lijep poput onoga na Medvednicu s terase pokraj restorana.
 
 Pripremio: Tomislav Radić

Tomislav Radić
prije 1 tjedan

Tomislav Radić
prije 2 tjedna

Ministar Vlajčić na izboru najuzornije seoske žene

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, u svojstvu izaslanika predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, sudjelovao je u 26. izboru najuzornije hrvatske seoske žene. Tom je prigodom istaknuo važnost žena za život i razvoj hrvatskog sela te odluku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva o zaštiti prava žena nositeljica poljoprivrednih gospodarstava povezanih s trudnoćom, rodiljnim i roditeljskim dopustom.
„Kad govorimo o hrvatskom selu, govorimo o zemlji, poljoprivredi, gospodarstvima, proizvodima i ulaganjima, ali iza svega toga vrlo često stoji žena - žena koja ustaje prva i liježe zadnja, brine o obitelji, kući, gospodarstvu, životinjama i zemlji. One nisu samo pomoć u gospodarstvu. One su nositeljice, one odlučuju, ulažu, rade i stvaraju kako se ognjišta ne bi ugasila.
Želimo jasno poručiti svim poljoprivrednicama i poljoprivrednicima da trudnoća, komplikacije u trudnoći te korištenje rodiljnog, roditeljskog, očinskog ili posvojiteljskog dopusta neće biti razlogom za smanjenje ili gubitak potpore iz Strateškog plana ZPP-a RH 2023. - 2027. Ta se razdoblja priznaju kao opravdane okolnosti i ne smatraju se kršenjem ugovornih obveza, pod uvjetom da radni odnos nije prestao i da su ispunjeni ostali propisani uvjeti”, rekao je ministar Vlajčić.
Želimo da žena ne mora birati između toga da bude majka i toga da nastavi voditi ono što je godinama stvarala. Gospodarstvo ne smije stati zato što je žena postala majka, kao što ne smije stati zato što je čovjek bolestan”, istaknuo je ministar.
Za programsko razdoblje nakon 2027. godine Ministarstvo predviđa novu potporu za službe za pomoć poljoprivrednim gospodarstvima. One bi omogućile zamjenu poljoprivrednika tijekom bolovanja, trudnoće i rodiljnog dopusta, godišnjeg odmora ili sudjelovanja u osposobljavanju, čime se pomaže poljoprivrednicima u usklađivanju profesionalnih, osobnih i obiteljskih obveza.
Prema podacima iz 2025. godine, žene su nositeljice 43 286 od ukupno 154 245 poljoprivrednih gospodarstava u Republici Hrvatskoj, odnosno 28 %. Ministar je naglasio kako ta brojka pokazuje da žene nisu samo potpora obiteljskim gospodarstvima, već njihove nositeljice, donositeljice odluka i aktivne sudionice razvoja hrvatske poljoprivrede.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva kontinuirano radi na jačanju položaja žena u poljoprivredi i ruralnom prostoru. U sklopu trećih izmjena Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. - 2027. uvedena je 15 % viša razina potpore za žene nositeljice obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u intervencijama 73.03. Korištenje obnovljivih izvora energije i 73.10. Potpora za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju, uz uvjet da su iste nositeljice gospodarstva najmanje tri godine. Dodatno se potiče uključivanje žena s pomoću aktivnosti Nacionalne mreže Zajedničke poljoprivredne politike, edukacija, stručnih i međunarodnih aktivnosti te rada Tematske radne grupe „Žene u ruralnom prostoru”, osnovane 2024. godine.
Izbor „Najuzornije hrvatske seoske žene” već 26 godina pridonosi vidljivosti i vrednovanju doprinosa žena razvoju hrvatskog sela. Ovogodišnjim izborom u prvi su plan stavljeni znanje, rad, poduzetnost i doprinos 20 kandidatkinja iz cijele Hrvatske koje svojim djelovanjem predstavljaju život žena u ruralnim sredinama.
Kandidatkinje se bave poljoprivredom, stočarstvom, proizvodnjom tradicijskih proizvoda, poduzetništvom, očuvanjem tradicije i drugim aktivnostima važnim za njihove lokalne zajednice. Iz Iloka, u kojem se održao ovogodišnji izbor, dolazi i prošlogodišnja pobjednica Aleksandra Zajac.
Pobjedu i status najuzornije hrvatske seoske žene ove je godine odnijela Barbara Fučec Borović iz Međimurske županije, gdje će se izbor stoga održati sljedeće godine. Barbara Fučec Borović iz Ivanovca pokraj Čakovca diplomirana je agronomka, supruga, majka i mlada žena nositeljica OPG-a koja je odlučila ostati na svojemu rodnom imanju i nastaviti obiteljsku poljoprivrednu tradiciju. Sa suprugom obrađuje poljoprivredne površine, bavi se ratarstvom i stočarstvom te proizvodi mlijeko i sireve. Aktivno sudjeluje u svim poslovima na gospodarstvu - od rada s traktorima i strojevima do administracije i organizacije proizvodnje. Uvođenjem robotske mužnje i solarnih panela uspješno spaja tradiciju i moderne tehnologije, a aktivna je i u udrugama mladih proizvođača.
„Danas ne biramo samo najuzorniju. Svaka od vas koja je danas ovdje već je napravila nešto veliko. Ostala je na svojoj zemlji, preuzela odgovornost, sačuvala ono što je naslijedila i stvara nešto što će ostaviti svojoj djeci”, poručio je ministar Vlajčić.
Izboru najuzornije hrvatske seoske žene, uz ministra Vlajčića i Udrugu Uzorne hrvatske seoske žene, prisustvovali su državni tajnik Marinko Beljo te predstavnici Grada Iloka i Vukovarsko-srijemske županije.

Pripremio: Tomislav Radić

Ministar Vlajčić na izboru najuzornije seoske žene
 
 Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, u svojstvu izaslanika predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, sudjelovao je u 26. izboru najuzornije hrvatske seoske žene. Tom je prigodom istaknuo važnost žena za život i razvoj hrvatskog sela te odluku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva o zaštiti prava žena nositeljica poljoprivrednih gospodarstava povezanih s trudnoćom, rodiljnim i roditeljskim dopustom.
 „Kad govorimo o hrvatskom selu, govorimo o zemlji, poljoprivredi, gospodarstvima, proizvodima i ulaganjima, ali iza svega toga vrlo često stoji žena - žena koja ustaje prva i liježe zadnja, brine o obitelji, kući, gospodarstvu, životinjama i zemlji. One nisu samo pomoć u gospodarstvu. One su nositeljice, one odlučuju, ulažu, rade i stvaraju kako se ognjišta ne bi ugasila.
 Želimo jasno poručiti svim poljoprivrednicama i poljoprivrednicima da trudnoća, komplikacije u trudnoći te korištenje rodiljnog, roditeljskog, očinskog ili posvojiteljskog dopusta neće biti razlogom za smanjenje ili gubitak potpore iz Strateškog plana ZPP-a RH 2023. - 2027. Ta se razdoblja priznaju kao opravdane okolnosti i ne smatraju se kršenjem ugovornih obveza, pod uvjetom da radni odnos nije prestao i da su ispunjeni ostali propisani uvjeti”, rekao je ministar Vlajčić.
 Želimo da žena ne mora birati između toga da bude majka i toga da nastavi voditi ono što je godinama stvarala. Gospodarstvo ne smije stati zato što je žena postala majka, kao što ne smije stati zato što je čovjek bolestan”, istaknuo je ministar.
 Za programsko razdoblje nakon 2027. godine Ministarstvo predviđa novu potporu za službe za pomoć poljoprivrednim gospodarstvima. One bi omogućile zamjenu poljoprivrednika tijekom bolovanja, trudnoće i rodiljnog dopusta, godišnjeg odmora ili sudjelovanja u osposobljavanju, čime se pomaže poljoprivrednicima u usklađivanju profesionalnih, osobnih i obiteljskih obveza.
 Prema podacima iz 2025. godine, žene su nositeljice 43 286 od ukupno 154 245 poljoprivrednih gospodarstava u Republici Hrvatskoj, odnosno 28 %. Ministar je naglasio kako ta brojka pokazuje da žene nisu samo potpora obiteljskim gospodarstvima, već njihove nositeljice, donositeljice odluka i aktivne sudionice razvoja hrvatske poljoprivrede.
 Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva kontinuirano radi na jačanju položaja žena u poljoprivredi i ruralnom prostoru. U sklopu trećih izmjena Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. - 2027. uvedena je 15 % viša razina potpore za žene nositeljice obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u intervencijama 73.03. Korištenje obnovljivih izvora energije i 73.10. Potpora za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju, uz uvjet da su iste nositeljice gospodarstva najmanje tri godine. Dodatno se potiče uključivanje žena s pomoću aktivnosti Nacionalne mreže Zajedničke poljoprivredne politike, edukacija, stručnih i međunarodnih aktivnosti te rada Tematske radne grupe „Žene u ruralnom prostoru”, osnovane 2024. godine.
 Izbor „Najuzornije hrvatske seoske žene” već 26 godina pridonosi vidljivosti i vrednovanju doprinosa žena razvoju hrvatskog sela. Ovogodišnjim izborom u prvi su plan stavljeni znanje, rad, poduzetnost i doprinos 20 kandidatkinja iz cijele Hrvatske koje svojim djelovanjem predstavljaju život žena u ruralnim sredinama.
 Kandidatkinje se bave poljoprivredom, stočarstvom, proizvodnjom tradicijskih proizvoda, poduzetništvom, očuvanjem tradicije i drugim aktivnostima važnim za njihove lokalne zajednice. Iz Iloka, u kojem se održao ovogodišnji izbor, dolazi i prošlogodišnja pobjednica Aleksandra Zajac.
 Pobjedu i status najuzornije hrvatske seoske žene ove je godine odnijela Barbara Fučec Borović iz Međimurske županije, gdje će se izbor stoga održati sljedeće godine. Barbara Fučec Borović iz Ivanovca pokraj Čakovca diplomirana je agronomka, supruga, majka i mlada žena nositeljica OPG-a koja je odlučila ostati na svojemu rodnom imanju i nastaviti obiteljsku poljoprivrednu tradiciju. Sa suprugom obrađuje poljoprivredne površine, bavi se ratarstvom i stočarstvom te proizvodi mlijeko i sireve. Aktivno sudjeluje u svim poslovima na gospodarstvu - od rada s traktorima i strojevima do administracije i organizacije proizvodnje. Uvođenjem robotske mužnje i solarnih panela uspješno spaja tradiciju i moderne tehnologije, a aktivna je i u udrugama mladih proizvođača.
 „Danas ne biramo samo najuzorniju. Svaka od vas koja je danas ovdje već je napravila nešto veliko. Ostala je na svojoj zemlji, preuzela odgovornost, sačuvala ono što je naslijedila i stvara nešto što će ostaviti svojoj djeci”, poručio je ministar Vlajčić.
 Izboru najuzornije hrvatske seoske žene, uz ministra Vlajčića i Udrugu Uzorne hrvatske seoske žene, prisustvovali su državni tajnik Marinko Beljo te predstavnici Grada Iloka i Vukovarsko-srijemske županije.
 
 Pripremio: Tomislav Radić

Tomislav Radić
prije 2 tjedna

HPK na s Copa Cogeca

Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore sudjelovali su 1. i 2. listopada 2026. godine na skupštini krovnog udruženja poljoprivrednika Copa- Cogeca u Bruxellesu na kojoj se raspravljalo o potencijalnim problemima i zamkama novog Programskog razdoblja ZPP posebice zbog najave smanjenja sredstava za poljoprivredu. Na skupštini se razgovaralo i o mogućim prosvjedima i akcijama EU poljoprivrednika, ali i novom trgovinskom sporazumu sa Armenijom.
Predstavnici HPK su na skupštini posebno upozorili na moguće problem u novoj liberalizaciji trgovinskog sporazumu sa Armenijom, posebice kada se radi o liberalizaciji uvoza meda.
„Jedna od glavnih izvoznih sektora Armenije je med. Uz dodatno povećanje sporazuma Mercosur u sektoru meda, ovdje vidimo mogući problem uvoza meda iz trećih zemalja kroz Armeniju, pogotovo poučeni situacijom sa ukrajinskim žitom. Kako je RH relativno samodostatna u proizvodnji meda, izrazili smo nezadovoljstvo HPK ovakvim sporazumom“, izjavi je predstavnik HPK Mladen Jakopović.
Tijekom skupštine razgovaralo se o suši i klimatskim promjenama, ali najveći dio rasprave odnosio se na trenutačni prijedlog Europske komisije za Programskom razdoblje 2028.–2034 koji se dosta razlikuje od trenutačnog 2021-2027 i prema kojem bi sredstva za poljoprivredu trebala biti značajno niža.
Prema toj strukturi direktan ZPP se smanjuje sa 386 na oko 300 milijardi eura. Međutim postoje drugi izvori iz kojih bi se novac trebao preusmjeriti prema poljoprivredi i to iz National and Regional Partnership Plans (NRPP), koji je namijenjen za investicije, ruralni razvoj, mlade poljoprivrednike, infrastrukturu, inovacije, okolišne mjere i određene sektorske intervencije.
Iako iz EK tvrde kako će cijela nova struktura budžeta biti 865 milijardi eura za National and Regional Partnership Plans, unutar kojih je i oko 300 milijardi eura namijenjenih prihodovnoj potpori farmerima i ribarima, EU farmeri strahuju da taj „nezaštićeni“ novac, koji nije direktno namijenjen poljoprivredi, neće ni završiti u poljoprivredi i ruralnim sredinama, nego će „jači“ u lancu tzv. „partnerskih planova“, preuzeti taj novac i da će konkurentnost poljoprivredne proizvodnje u EU još više pasti.
Isto tako zajamčeni ZPP ili direktne potpore bi trebale biti povećane sa 291,7 na 293,7 milijuna eura, što je nominalni rast od 0,9 posto za 7 godina kasnije, a poznato je da je samo godišnja inflacija u prosjeku viša od 2,5 posto. EU poljoprivrednici zbog toga opravdano strahuju da će realno direktni prihod poljoprivrednika biti daleko manji, priopćeno je iz HP

Pripremio: Tomislav Radić.

HPK na s Copa Cogeca 
 
 Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore sudjelovali su 1. i 2. listopada 2026. godine na skupštini krovnog udruženja poljoprivrednika Copa- Cogeca u Bruxellesu na kojoj se raspravljalo o potencijalnim problemima i zamkama novog Programskog razdoblja ZPP posebice zbog najave smanjenja sredstava za poljoprivredu. Na skupštini se razgovaralo i o mogućim prosvjedima i akcijama EU poljoprivrednika, ali i novom trgovinskom sporazumu sa Armenijom. 
 Predstavnici HPK su na skupštini posebno upozorili na moguće problem u novoj liberalizaciji trgovinskog sporazumu sa Armenijom, posebice kada se radi o liberalizaciji uvoza meda. 
 „Jedna od glavnih izvoznih sektora Armenije je med. Uz dodatno povećanje sporazuma Mercosur u sektoru meda, ovdje vidimo mogući problem uvoza meda iz trećih zemalja kroz Armeniju, pogotovo poučeni situacijom sa ukrajinskim žitom. Kako je RH relativno samodostatna u proizvodnji meda, izrazili smo nezadovoljstvo HPK ovakvim sporazumom“, izjavi je predstavnik HPK Mladen Jakopović. 
 Tijekom skupštine razgovaralo se o suši i klimatskim promjenama, ali najveći dio rasprave odnosio se na trenutačni prijedlog Europske komisije za Programskom razdoblje 2028.–2034 koji se dosta razlikuje od trenutačnog 2021-2027 i prema kojem bi sredstva za poljoprivredu trebala biti značajno niža. 
 Prema toj strukturi direktan ZPP se smanjuje sa 386 na oko 300 milijardi eura. Međutim postoje drugi izvori iz kojih bi se novac trebao preusmjeriti prema poljoprivredi i to iz National and Regional Partnership Plans (NRPP), koji je namijenjen za investicije, ruralni razvoj, mlade poljoprivrednike, infrastrukturu, inovacije, okolišne mjere i određene sektorske intervencije.
 Iako iz EK tvrde kako će cijela nova struktura budžeta biti 865 milijardi eura za National and Regional Partnership Plans, unutar kojih je i oko 300 milijardi eura namijenjenih prihodovnoj potpori farmerima i ribarima, EU farmeri strahuju da taj „nezaštićeni“ novac, koji nije direktno namijenjen poljoprivredi, neće ni završiti u poljoprivredi i ruralnim sredinama, nego će „jači“ u lancu tzv. „partnerskih planova“, preuzeti taj novac i da će konkurentnost poljoprivredne proizvodnje u EU još više pasti. 
 Isto tako zajamčeni ZPP ili direktne potpore bi trebale biti povećane sa 291,7 na 293,7 milijuna eura, što je nominalni rast od 0,9 posto za 7 godina kasnije, a poznato je da je samo godišnja inflacija u prosjeku viša od 2,5 posto. EU poljoprivrednici zbog toga opravdano strahuju da će realno direktni prihod poljoprivrednika biti daleko manji, priopćeno je iz HP
 
 Pripremio: Tomislav Radić.

Tomislav Radić
prije 2 tjedna

Lika ne smije biti definirana problemom ilegalnog otpada
 
 Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić u svojstvu izaslanika predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića posjetio je 28. manifestaciju „Jesen u Lici” koja se od 2. do 4. listopada održava u Gospiću te se u svojem obraćanju osvrnuo na problem ilegalnog otpada u Lici.
 „Jesen u Lici” je mjesto susreta proizvođača, obrtnika i poduzetnika te prigoda za predstavljanje bogatstva, tradicije i posebnosti ličkog kraja, kao i drugih brdsko-planinskih područja Hrvatske.
 Ovogodišnja „Jesen u Lici” okuplja 350 proizvođača, obrtnika i poduzetnika iz Republike Hrvatske i inozemstva koji posjetiteljima predstavljaju raznolike izvorne i tradicionalne proizvode te baštinu krajeva iz kojih dolaze.
 Ličko-senjska županija prepoznatljiva je po kvalitetnim prehrambenim proizvodima i stočarskoj proizvodnji, kojoj pogoduju velike pašnjačke površine ovog područja. Lički sir škripavac, lički krumpir i lička janjetina među prepoznatljivim su proizvodima ličkog kraja, a njihova prezentacija i promocija dodatno pridonose vidljivosti Like i njezinih proizvođača.
 Ministar Vlajčić osvrnuo se na problem ilegalnog otpada u Gospiću i naglasio da Lika ne smije biti definirana tim problemom.
 „Država će ustrajati na sanaciji otpada i odgovornosti za ugrožavanje okoliša, ali i stati uz ličke poljoprivrednike, zaštititi ugled njihovih kvalitetnih i sigurnih proizvoda te ulagati u mlade i budućnost Like”, poručio je.
 Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva kontinuirano pruža potporu poljoprivrednicima, ruralnim zajednicama i jedinicama lokalne samouprave na području Ličko-senjske županije. Kroz Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. - 2022. te Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. - 2027. obuhvaćeno je ukupno 34 896 ugovora i odluka, ukupne vrijednosti veće od 265,4 milijuna eura.
 „Jesen u Lici” održava se u organizaciji Ličko-senjske županije, u suradnji s Gradom Gospićem i partnerima, pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske i predsjednika Hrvatskog sabora.
 Uz ministra Vlajčića manifestaciju je posjetio i državni tajnik Ivan Matijević.
 
 Pripremio: Tomislav Radić

Tomislav Radić
prije 2 tjedna

Graševina Croatica vina Slavonije i hrvatskog Podunavlja

Najbolje ocijenjena vina Slavonije i hrvatskog Podunavlja predstavljena su na kušanju u zagrebačkom Matis Absolut Loungeu. Graševina Croatica okupila je vina svojih članica koja su tijekom 2026. osvojila zlatne medalje i/ili 90 i više bodova na relevantnim domaćim i međunarodnim vinskim natjecanjima i ocjenjivanjima, predstavljajući na jednom mjestu presjek najznačajnijih rezultata vinara regije u protekloj godini.
Među predstavljenim vinima bila su ona nagrađena na ocjenjivanjima kao što su Decanter World Wine Awards, Mundus Vini, Festival graševine, Concours Mondial de Bruxelles, Berlin Wine Trophy i GROW du Monde, ali i na nizu drugih relevantnih vinskih ocjenjivanja.Kušanja okupilo je predstavnike medija, vinske struke i HoReCa sektora.
„Ovaj događaj pokazuje kvalitetu i uspjehe naših vinara tijekom cijele godine. Važno nam je da njihova priznanja ne ostanu samo brojke i medalje, nego da kroz ovakva događanja dodatno gradimo prepoznatljivost Slavonije i hrvatskog Podunavlja kao vinske regije“, izjavio je Tomislav Panenić, direktor Graševine Croatice.
„Ovakva događanja prilika su da kušamo najbolja vina Slavonije i hrvatskog Podunavlja, ali i istaknemo uspjehe hrvatskih vinara, među kojima se ove godine posebno izdvaja rekordni broj odličja na Decanter World Wine Awardsu. Upravo takvi rezultati potvrđuju kvalitetu i sve veću prepoznatljivost hrvatskih vina, čemu svojim radom doprinose i četiri regionalne vinske organizacije kojima Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva nastavlja pružati snažnu podršku“, istaknula je Sandra Zokić, ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Program je uključivao i stručno predstavljanje nagrađenih vina pod vodstvom sommeliera Darka Lugarića, koji je kroz odabrana vina gostima približio različite sustave ocjenjivanja, značenje osvojenih bodova i medalja te karakteristike nagrađenih vina. U kušanje su se uključili i prisutni vinari, dajući dodatni kontekst vinima i pričama koje stoje iza njihovih uspjeha.
Vinski program pratila je gastronomska ponuda a u predstavljanju njezina gastronomskog bogatstva sudjelovali su Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu i Agro-klaster. Dodatni prinos predstavljanju Slavonije i hrvatskog Podunavlja dale su turističke zajednice Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije, koje su kroz svoje promotivne sadržaje gostima približile turističku ponudu regije. Za osvježenje između kušanja pobrinula se i Maya voda, dok je za glazbenu atmosferu bio zadužen DJ Andy Boy.
BEST OF 2026 objedinio je najbolje rezultate vinara Slavonije i hrvatskog Podunavlja te ih predstavio kroz vino, gastronomiju i identitet kraja iz kojeg dolaze.
Pripremio: Tomislav Radić

Graševina Croatica vina Slavonije i hrvatskog Podunavlja
 
 Najbolje ocijenjena vina Slavonije i hrvatskog Podunavlja predstavljena su na kušanju u zagrebačkom Matis Absolut Loungeu. Graševina Croatica okupila je vina svojih članica koja su tijekom 2026. osvojila zlatne medalje i/ili 90 i više bodova na relevantnim domaćim i međunarodnim vinskim natjecanjima i ocjenjivanjima, predstavljajući na jednom mjestu presjek najznačajnijih rezultata vinara regije u protekloj godini.
 Među predstavljenim vinima bila su ona nagrađena na ocjenjivanjima kao što su Decanter World Wine Awards, Mundus Vini, Festival graševine, Concours Mondial de Bruxelles, Berlin Wine Trophy i GROW du Monde, ali i na nizu drugih relevantnih vinskih ocjenjivanja.Kušanja okupilo je predstavnike medija, vinske struke i HoReCa sektora.
 „Ovaj događaj pokazuje kvalitetu i uspjehe naših vinara tijekom cijele godine. Važno nam je da njihova priznanja ne ostanu samo brojke i medalje, nego da kroz ovakva događanja dodatno gradimo prepoznatljivost Slavonije i hrvatskog Podunavlja kao vinske regije“, izjavio je Tomislav Panenić, direktor Graševine Croatice.
 „Ovakva događanja prilika su da kušamo najbolja vina Slavonije i hrvatskog Podunavlja, ali i istaknemo uspjehe hrvatskih vinara, među kojima se ove godine posebno izdvaja rekordni broj odličja na Decanter World Wine Awardsu. Upravo takvi rezultati potvrđuju kvalitetu i sve veću prepoznatljivost hrvatskih vina, čemu svojim radom doprinose i četiri regionalne vinske organizacije kojima Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva nastavlja pružati snažnu podršku“, istaknula je Sandra Zokić, ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
 Program je uključivao i stručno predstavljanje nagrađenih vina pod vodstvom sommeliera Darka Lugarića, koji je kroz odabrana vina gostima približio različite sustave ocjenjivanja, značenje osvojenih bodova i medalja te karakteristike nagrađenih vina. U kušanje su se uključili i prisutni vinari, dajući dodatni kontekst vinima i pričama koje stoje iza njihovih uspjeha.
 Vinski program pratila je gastronomska ponuda a u predstavljanju njezina gastronomskog bogatstva sudjelovali su Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu i Agro-klaster. Dodatni prinos predstavljanju Slavonije i hrvatskog Podunavlja dale su turističke zajednice Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije, koje su kroz svoje promotivne sadržaje gostima približile turističku ponudu regije. Za osvježenje između kušanja pobrinula se i Maya voda, dok je za glazbenu atmosferu bio zadužen DJ Andy Boy.
 BEST OF 2026 objedinio je najbolje rezultate vinara Slavonije i hrvatskog Podunavlja te ih predstavio kroz vino, gastronomiju i identitet kraja iz kojeg dolaze.
 Pripremio: Tomislav Radić

Tomislav Radić
prije 2 tjedna

Vlajčić na AGRIFISH-u

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić sudjeluje na sastanku Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva Europske unije u Bruxellesu, na kojem se prvoga dana raspravljalo o budućnosti ZPP-a u sklopu novog proračuna EU-a za razdoblje 2028.-2035., stanju na tržištu poljoprivrednih proizvoda te Akcijskom planu EU-a za gnojiva. Hrvatska je predstavila svoju inicijativu o posljedicama suše na europsku poljoprivredu s nizom prijedloga o mjerama koje bi na europskoj razini trebalo poduzeti kako bi se pripremio dugoročan, strateški odgovor na ovaj izazov.
Rasprava pokazala je da posljedice suše nisu izoliran problem pojedinih država članica, nego zajednički europski izazov. Brojne države upozorile su na smanjenje prinosa i proizvodnje, nedostatak stočne hrane, visoke troškove energije i gnojiva, pritisak nižih prodajnih cijena te sve teže uvjete rada u uvjetima ekstremnih temperatura. Istaknuta je i potreba da se kratkoročna krizna pomoć poveže s dugoročnim mjerama otpornosti i sigurnosti opskrbe hranom.
U raspravi su istaknuti prijedlozi poput boljeg praćenja šteta, jačanja sustava osiguranja, razvoja navodnjavanja i snažnijeg europskog okvira za upravljanje rizicima.
Pojedine države članice izravno su podržale hrvatski prijedlog jačanja sustava osiguranja, dok je više delegacija naglasilo potrebu za dugoročnom otpornošću poljoprivrede, boljim upravljanjem rizicima i ciljanom pomoći najpogođenijim gospodarstvima.
„Za Hrvatsku je danas ključna tema suša koja je ponovno pogodila naše poljoprivrednike. Tražimo hitnu financijsku pomoć Europske unije i poseban tretman područja u kojima se štete ponavljaju iz godine u godinu. Poljoprivrednik ne može svake godine počinjati ispočetka“, istaknuo je ministar Vlajčić te dodao kako je, uz kriznu pomoć u suočavanju s posljedicama suše, potrebno ulagati i u otpornost poljoprivredne proizvodnje.
„Zato tražimo dodatne potpore za navodnjavanje i osiguranje proizvodnje. Cilj je prijeći na kulture i načine proizvodnje otpornije na sušu. Ljudi se žele prilagoditi, ali takva ulaganja ne mogu iznijeti sami.“
Na tržišnu situaciju dodatno utječe kombinacija smanjene proizvodnje u dijelu sektora, visokih ulaznih troškova i pritiska na prodajne cijene, što dodatno smanjuje marže proizvođača i otežava nastavak proizvodnje.
Govoreći o sustavu potpora, ministar je istaknuo i potrebu prilagodbe pravila u okolnostima kada zbog suše proizvođači objektivno ne mogu ispuniti obveze.
„Mi u Hrvatskoj razmatramo prilagodbu pravila, posebno za eko-sheme, kako bi proizvođači zadržali potpore ako zbog suše objektivno ne mogu ispuniti obveze. Suša im je već uzela dio uroda, ne smije im oduzeti i pravo na potporu. Komisija je prepoznala ozbiljnost problema, sada očekujemo konkretnu pomoć“, poručio je potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić.
Hrvatska je predstavila i Deklaraciju o mladim poljoprivrednicima i revitalizaciji ruralnih krajeva, usvojenu na sastanku ministara poljoprivrede mediteranskih država članica, održanom u srpnju u Zadru.
Više ministara posebno je istaknulo vrijednost hrvatskog predsjedanja MED9 i sastanka u Hrvatskoj, potvrđujući važnost povezivanja poljoprivredne politike s demografskom revitalizacijom ruralnih područja.
U raspravi o budućem ZPP-u dodatno je naglašena potreba snažnije generacijske obnove i potpore mladim poljoprivrednicima, uz fleksibilnije mjere koje će mladima olakšati ulazak i ostanak u poljoprivredi.
Pripremio: Tomislav Radić

Vlajčić na AGRIFISH-u
  
 Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić sudjeluje na sastanku Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva Europske unije u Bruxellesu, na kojem se prvoga dana raspravljalo o budućnosti ZPP-a u sklopu novog proračuna EU-a za razdoblje 2028.-2035., stanju na tržištu poljoprivrednih proizvoda te Akcijskom planu EU-a za gnojiva. Hrvatska je predstavila svoju inicijativu o posljedicama suše na europsku poljoprivredu s nizom prijedloga o mjerama koje bi na europskoj razini trebalo poduzeti kako bi se pripremio dugoročan, strateški odgovor na ovaj izazov.
 Rasprava pokazala je da posljedice suše nisu izoliran problem pojedinih država članica, nego zajednički europski izazov. Brojne države upozorile su na smanjenje prinosa i proizvodnje, nedostatak stočne hrane, visoke troškove energije i gnojiva, pritisak nižih prodajnih cijena te sve teže uvjete rada u uvjetima ekstremnih temperatura. Istaknuta je i potreba da se kratkoročna krizna pomoć poveže s dugoročnim mjerama otpornosti i sigurnosti opskrbe hranom.
 U raspravi su istaknuti prijedlozi poput boljeg praćenja šteta, jačanja sustava osiguranja, razvoja navodnjavanja i snažnijeg europskog okvira za upravljanje rizicima.
 Pojedine države članice izravno su podržale hrvatski prijedlog jačanja sustava osiguranja, dok je više delegacija naglasilo potrebu za dugoročnom otpornošću poljoprivrede, boljim upravljanjem rizicima i ciljanom pomoći najpogođenijim gospodarstvima.
 „Za Hrvatsku je danas ključna tema suša koja je ponovno pogodila naše poljoprivrednike. Tražimo hitnu financijsku pomoć Europske unije i poseban tretman područja u kojima se štete ponavljaju iz godine u godinu. Poljoprivrednik ne može svake godine počinjati ispočetka“, istaknuo je ministar Vlajčić te dodao kako je, uz kriznu pomoć u suočavanju s posljedicama suše, potrebno ulagati i u otpornost poljoprivredne proizvodnje.
 „Zato tražimo dodatne potpore za navodnjavanje i osiguranje proizvodnje. Cilj je prijeći na kulture i načine proizvodnje otpornije na sušu. Ljudi se žele prilagoditi, ali takva ulaganja ne mogu iznijeti sami.“
 Na tržišnu situaciju dodatno utječe kombinacija smanjene proizvodnje u dijelu sektora, visokih ulaznih troškova i pritiska na prodajne cijene, što dodatno smanjuje marže proizvođača i otežava nastavak proizvodnje.
 Govoreći o sustavu potpora, ministar je istaknuo i potrebu prilagodbe pravila u okolnostima kada zbog suše proizvođači objektivno ne mogu ispuniti obveze.
 „Mi u Hrvatskoj razmatramo prilagodbu pravila, posebno za eko-sheme, kako bi proizvođači zadržali potpore ako zbog suše objektivno ne mogu ispuniti obveze. Suša im je već uzela dio uroda, ne smije im oduzeti i pravo na potporu. Komisija je prepoznala ozbiljnost problema, sada očekujemo konkretnu pomoć“, poručio je potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić.
 Hrvatska je predstavila i Deklaraciju o mladim poljoprivrednicima i revitalizaciji ruralnih krajeva, usvojenu na sastanku ministara poljoprivrede mediteranskih država članica, održanom u srpnju u Zadru.
 Više ministara posebno je istaknulo vrijednost hrvatskog predsjedanja MED9 i sastanka u Hrvatskoj, potvrđujući važnost povezivanja poljoprivredne politike s demografskom revitalizacijom ruralnih područja.
 U raspravi o budućem ZPP-u dodatno je naglašena potreba snažnije generacijske obnove i potpore mladim poljoprivrednicima, uz fleksibilnije mjere koje će mladima olakšati ulazak i ostanak u poljoprivredi.
 Pripremio: Tomislav Radić

Tomislav Radić
prije 3 tjedna

Agro Business Forum Lovas 2026.: Poljoprivreda koja ima računicu

U sklopu 29. Miholjskih dana Općine Lovas održao se Agro Business Forum Lovas 2026. – „Poljoprivreda koja ima računicu”, pod visokim pokroviteljstvom potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Davida Vlajčića.
Forum je okupio predstavnike institucija, struke i poljoprivrednog sektora te otvorio ključne teme za budućnost hrvatske poljoprivrede – od dostupnih potpora i nove poljoprivredne politike, preko prilagodbe proizvodnje klimatskim uvjetima, do povezivanja OPG-ova s velikim sustavima i sigurnijeg plasmana proizvoda.
Kako proizvodnju učiniti održivom, konkurentnom i tržišno usmjerenom. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva nizom državnih potpora vrijednih više od 150 milijuna eura podupire obnovu i razvoj stočarske proizvodnje, pri čemu je proizvodnja mlijeka u 2026. godini zabilježila rast isporučenih količina od 6,03 % u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Ministarstvo kontinuirano ulaže i u uspostavu mladih poljoprivrednika, čime se podupire generacijska obnova i stvaraju uvjeti za dugoročan ostanak mladih u poljoprivredi i ruralnim sredinama. Posebno se izdvaja potpora od 262 500 eura za mlade poljoprivrednike, a prošle godine zabilježen je udio mladih poljoprivrednika u Republici Hrvatskoj od 13,9 %. Vukovarsko-srijemska županija ima najveći udio mladih poljoprivrednika među hrvatskim županijama – 25,4 % ukupnog broja poljoprivrednika županije.
„Čitav je fokus naših mjera i odluka na mladima. To su ljudi koji su svjesno odabrali poljoprivredu, koji su odlučili ostati na svojoj djedovini, preuzeti obiteljska gospodarstva i nastaviti ono što su stvarale generacije prije njih. Kad sin ili unuk kaže da preuzima gospodarstvo i nastavlja obiteljsko ime, to je vrijednost koju nije moguće mjeriti samo novcem”, iskreno je poručio ministar Vlajčić.
Jedno od najvažnijih ulaganja Ministarstva jest ulaganje u razvoj ruralnih područja. Na području Vukovarsko-srijemske županije evidentirano je više od 408,2 milijuna eura potpora i ulaganja, od čega je kroz Program ruralnog razvoja isplaćeno 224,7 milijuna eura za 8146 korisnika uz dodatnih 31 milijun eura s pomoću financijskih instrumenata.
Na području Općine Lovas uz programe Ministarstva evidentirano je gotovo 6,68 milijuna eura potpora i ulaganja, usmjerenih na razvoj poljoprivrednih gospodarstava, ekološki uzgoj, dobrobit životinja, upravljanje rizicima, održive poljoprivredne prakse i razvoj ruralnog prostora.
„Posebno želim zahvaliti načelnici Općine Lovas Lei Vidić i pohvaliti je za vrijednu inicijativu i pokretanje prvog Agroforuma”, istaknuo je ministar Vlajčić.
Uz ministra Vlajčića na Agro Business Forumu Lovas 2026. sudjelovali su i ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Nikola Dolački, ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Hrvoje Hefer te načelnik Sektora za provedbu mjera i intervencija ruralnog razvoja Silvio Šimon.

Ptipremio: Tomislav Radić

Agro Business Forum Lovas 2026.: Poljoprivreda koja ima računicu
 
 U sklopu 29. Miholjskih dana Općine Lovas održao se Agro Business Forum Lovas 2026. – „Poljoprivreda koja ima računicu”, pod visokim pokroviteljstvom potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Davida Vlajčića.
 Forum je okupio predstavnike institucija, struke i poljoprivrednog sektora te otvorio ključne teme za budućnost hrvatske poljoprivrede – od dostupnih potpora i nove poljoprivredne politike, preko prilagodbe proizvodnje klimatskim uvjetima, do povezivanja OPG-ova s velikim sustavima i sigurnijeg plasmana proizvoda.
 Kako proizvodnju učiniti održivom, konkurentnom i tržišno usmjerenom. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva nizom državnih potpora vrijednih više od 150 milijuna eura podupire obnovu i razvoj stočarske proizvodnje, pri čemu je proizvodnja mlijeka u 2026. godini zabilježila rast isporučenih količina od 6,03 % u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
 Ministarstvo kontinuirano ulaže i u uspostavu mladih poljoprivrednika, čime se podupire generacijska obnova i stvaraju uvjeti za dugoročan ostanak mladih u poljoprivredi i ruralnim sredinama. Posebno se izdvaja potpora od 262 500 eura za mlade poljoprivrednike, a prošle godine zabilježen je udio mladih poljoprivrednika u Republici Hrvatskoj od 13,9 %. Vukovarsko-srijemska županija ima najveći udio mladih poljoprivrednika među hrvatskim županijama – 25,4 % ukupnog broja poljoprivrednika županije.
 „Čitav je fokus naših mjera i odluka na mladima. To su ljudi koji su svjesno odabrali poljoprivredu, koji su odlučili ostati na svojoj djedovini, preuzeti obiteljska gospodarstva i nastaviti ono što su stvarale generacije prije njih. Kad sin ili unuk kaže da preuzima gospodarstvo i nastavlja obiteljsko ime, to je vrijednost koju nije moguće mjeriti samo novcem”, iskreno je poručio ministar Vlajčić.
 Jedno od najvažnijih ulaganja Ministarstva jest ulaganje u razvoj ruralnih područja. Na području Vukovarsko-srijemske županije evidentirano je više od 408,2 milijuna eura potpora i ulaganja, od čega je kroz Program ruralnog razvoja isplaćeno 224,7 milijuna eura za 8146 korisnika uz dodatnih 31 milijun eura s pomoću financijskih instrumenata.
 Na području Općine Lovas uz programe Ministarstva evidentirano je gotovo 6,68 milijuna eura potpora i ulaganja, usmjerenih na razvoj poljoprivrednih gospodarstava, ekološki uzgoj, dobrobit životinja, upravljanje rizicima, održive poljoprivredne prakse i razvoj ruralnog prostora.
 „Posebno želim zahvaliti načelnici Općine Lovas Lei Vidić i pohvaliti je za vrijednu inicijativu i pokretanje prvog Agroforuma”, istaknuo je ministar Vlajčić.
 Uz ministra Vlajčića na Agro Business Forumu Lovas 2026. sudjelovali su i ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Nikola Dolački, ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Hrvoje Hefer te načelnik Sektora za provedbu mjera i intervencija ruralnog razvoja Silvio Šimon.
 
 Ptipremio: Tomislav Radić

Tomislav Radić
prije 3 tjedna

Predstavljeni prijedlozi pravilnika o potpori za jesensku sjetvu i označavanju podrijetla mesa

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić sa svojim je suradnicima predstavio dva prijedloga pravilnika koji će biti upućeni u postupak javnog savjetovanja.

Na konferenciji za medije predstavljen je prijedlog Pravilnika o provedbi Programa potpore za provedbu jesenske sjetve u 2026. godini. Za Program je predviđeno 10 milijuna eura, a potpora bi iznosila najviše 70 eura po hektaru, za najmanje jedan i najviše 50 hektara po korisniku.

Potpora je namijenjena proizvođačima ozime pšenice, ječma, zobi, tritikalea i raži te pravog pira, stočnog graška, ozime grahorice i uljane repice. Kako bi ostvarili pravo na potporu, proizvođači moraju biti upisani u Upisnik poljoprivrednika i imati podnesen Jedinstveni zahtjev za 2026. godinu za površine na kojima uzgajaju prihvatljive kulture. Prijedlogom se nastoje ublažiti posljedice povećanih troškova proizvodnje i tržišnih poremećaja te očuvati domaća ratarska proizvodnja. Nakon objave javnog poziva, zahtjevi za potporu podnosit će se putem AGRONET-a.

„Znamo s kakvim se troškovima naši ratari danas nose. Gorivo, gnojivo, sjeme i drugi inputi su skupi, tržište je nestabilno, a ni vrijeme nas ne štedi. Zato reagiramo, zato pomažemo našim proizvođačima da nastave proizvodnju”, rekao je ministar Vlajčić.

Predstavljen je i prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o informiranju potrošača o nepretpakiranoj hrani. Njime se predviđa da podatak o podrijetlu nepretpakiranog goveđeg, svinjskog, ovčjeg i kozjeg mesa te mesa peradi u maloprodaji bude naveden neposredno uz meso na koje se odnosi. Slova kojima je podatak istaknut morala bi biti najmanje jednake veličine kao brojevi i drugi znakovi kojima je iskazana cijena.

Predloženim izmjenama potrošačima se želi omogućiti da pri kupnji lakše uoče podrijetlo mesa.

„Podrijetlo nezapakiranog mesa već se mora označavati. Ono što sada mijenjamo jest da ta informacija mora biti neposredno uz meso na koje se odnosi, a slova moraju biti najmanje jednako velika kao oznaka cijene. To je važno jer želimo da čovjek koji dođe u trgovinu odmah vidi što kupuje i odakle to meso dolazi”, rekao je ministar Vlajčić.

Na konferenciji su, uz ministra Vlajčića, sudjelovali državni tajnici Tugomir Majdak i Zdravko Tušek, ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište Sandra Zokić te ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Mato Čačić.

Pripremio: Tomislav Radić

Predstavljeni prijedlozi pravilnika o potpori za jesensku sjetvu i označavanju podrijetla mesa
  
 Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić sa svojim je suradnicima predstavio dva prijedloga pravilnika koji će biti upućeni u postupak javnog savjetovanja.
  
 Na konferenciji za medije predstavljen je prijedlog Pravilnika o provedbi Programa potpore za provedbu jesenske sjetve u 2026. godini. Za Program je predviđeno 10 milijuna eura, a potpora bi iznosila najviše 70 eura po hektaru, za najmanje jedan i najviše 50 hektara po korisniku.
  
 Potpora je namijenjena proizvođačima ozime pšenice, ječma, zobi, tritikalea i raži te pravog pira, stočnog graška, ozime grahorice i uljane repice. Kako bi ostvarili pravo na potporu, proizvođači moraju biti upisani u Upisnik poljoprivrednika i imati podnesen Jedinstveni zahtjev za 2026. godinu za površine na kojima uzgajaju prihvatljive kulture. Prijedlogom se nastoje ublažiti posljedice povećanih troškova proizvodnje i tržišnih poremećaja te očuvati domaća ratarska proizvodnja. Nakon objave javnog poziva, zahtjevi za potporu podnosit će se putem AGRONET-a.
  
 „Znamo s kakvim se troškovima naši ratari danas nose. Gorivo, gnojivo, sjeme i drugi inputi su skupi, tržište je nestabilno, a ni vrijeme nas ne štedi. Zato reagiramo, zato pomažemo našim proizvođačima da nastave proizvodnju”, rekao je ministar Vlajčić.
  
 Predstavljen je i prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o informiranju potrošača o nepretpakiranoj hrani. Njime se predviđa da podatak o podrijetlu nepretpakiranog goveđeg, svinjskog, ovčjeg i kozjeg mesa te mesa peradi u maloprodaji bude naveden neposredno uz meso na koje se odnosi. Slova kojima je podatak istaknut morala bi biti najmanje jednake veličine kao brojevi i drugi znakovi kojima je iskazana cijena.
  
 Predloženim izmjenama potrošačima se želi omogućiti da pri kupnji lakše uoče podrijetlo mesa.
  
 „Podrijetlo nezapakiranog mesa već se mora označavati. Ono što sada mijenjamo jest da ta informacija mora biti neposredno uz meso na koje se odnosi, a slova moraju biti najmanje jednako velika kao oznaka cijene. To je važno jer želimo da čovjek koji dođe u trgovinu odmah vidi što kupuje i odakle to meso dolazi”, rekao je ministar Vlajčić.
  
 Na konferenciji su, uz ministra Vlajčića, sudjelovali državni tajnici Tugomir Majdak i Zdravko Tušek, ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište Sandra Zokić te ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Mato Čačić.
 
 Pripremio: Tomislav Radić

Tomislav Radić
prije 3 tjedna

Dani vina i perjanice Plešivice

Dani vina održa će se od 25. do 27. rujna u Jastrebarskom.
Dane vina plešivički su vinari predstavili u zagrebačkom Hotelu Esplanade koji je okupio i vrhunske somelliere. Tako je Antonio Gregorić odabrao najbolja vina svakog od sudionika manifestacije. Jedan od samo 299 Master Sommeliera na svijetu Suwi Zlatić odabrao je izbor plešivičkih vintage pjenušaca, dok je Saša Špiranec okupio ikonska vina – ona koja su obilježila razvoj regije.
Program Dana vina najavila je direktorica jaskanske turističke zajednice Petra Masnec naglasivši kako su Dani vina manifestacija koja okuplja isključivo lokalne proizvođače iz jednoga grada i po tome je jedinstvena. Pozvala je i na samu manifestaciju koja se u jaskanskom perivoju dvorca Erdӧdy održava u Danima vikenda.
„Ove smo se godine odlučili za drugačiji pristup vinskim radionicama, pa ćemo u ciklusima predstaviti sve naše sudionike kroz njihove obiteljske autorske priče. Prvi će nam se predstaviti vinarija Robert Braje, Jagunić i Šoškić. Za dobru zabavu zaduženi su Jole, Bruno Rački i Gospodari tambura te Gazde. “, pozvala je Masnec.
Dani vina održat će se u ekološkom vinskom paviljonu , uz sudjelovanje šesnaest vinara, Vina Josip Braje, Vina Robert Braje, Vinarija Griffin Ivančić, Željko Gregorić, Vinarija Jagunić, Kolarić Coletti, Podrum Mladina, Vino Sirovica, Vinarija Šoškić, Tomac & Bajda, Dobra berba, RJ Winery, Vinarija Šember, Vinarija Kurtalj, Vinarija Krešimir Režek i Vinarija Ivančić. Za dobru hranu brinu Pizzeria Kora, Grande burger Coletti i Malo gospodarstvo Kolarić.
Tomo Tomac, jedan od najiskusnijih plešivičkih vinara, osvrnuo se na početke Dana vina prije 30 godina i istaknuo kako je iznimno ponosan na ono što je Plešivica danas. „Najviše me raduje vidjeti mlade vinare, nasljednike svojih djedova i pradjedova koji su itekako zaslužni za sve iskorake po kojima je Plešivica poznata. Osobito je to važno danas, sa svim izazovima s kojima se vinari susreću, jer istinita je ona stara da vinograd traži slugu, a ne gospodara“, naglasio je Tomac.
Organizatori Dana vina su Grad Jastrebarsko i Turistička zajednica grada Jastrebarskog, a gradonačelnik Zvonimir Novosel rekao je kako po njemu Jasku predstavljaju dvije riječi – vino i pjenušci. „Jaska se ponosi svojom prirodom i svojim ljudima, ali naši su vinari najzaslužniji da se glas o Jaski i Plešivici čuje diljem svijeta. S ponosom ih u tome pratimo!“, dodao je Novosel. Glavni sponzor Dana vina je Jana, a manifestaciju podupiru i Zagrebačka županija, Turistička zajednica Zagrebačke županije, Mladina, Hrvatski šumarski institut, Euroherc, Lesnina, Go2Digital, Gospodari svjetla i Ceste Jastrebarsko.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Dani vina i perjanice Plešivice
 
 Dani vina održa će se od 25. do 27. rujna u Jastrebarskom. 
 Dane vina plešivički su vinari predstavili u zagrebačkom Hotelu Esplanade koji je okupio i vrhunske somelliere. Tako je Antonio Gregorić odabrao najbolja vina svakog od sudionika manifestacije. Jedan od samo 299 Master Sommeliera na svijetu Suwi Zlatić odabrao je izbor plešivičkih vintage pjenušaca, dok je Saša Špiranec okupio ikonska vina – ona koja su obilježila razvoj regije. 
 Program Dana vina najavila je direktorica jaskanske turističke zajednice Petra Masnec naglasivši kako su Dani vina manifestacija koja okuplja isključivo lokalne proizvođače iz jednoga grada i po tome je jedinstvena. Pozvala je i na samu manifestaciju koja se u jaskanskom perivoju dvorca Erdӧdy održava u Danima vikenda. 
 „Ove smo se godine odlučili za drugačiji pristup vinskim radionicama, pa ćemo u ciklusima predstaviti sve naše sudionike kroz njihove obiteljske autorske priče. Prvi će nam se predstaviti vinarija Robert Braje, Jagunić i Šoškić. Za dobru zabavu zaduženi su Jole, Bruno Rački i Gospodari tambura te Gazde. “, pozvala je Masnec. 
 Dani vina održat će se u ekološkom vinskom paviljonu , uz sudjelovanje šesnaest vinara, Vina Josip Braje, Vina Robert Braje, Vinarija Griffin Ivančić, Željko Gregorić, Vinarija Jagunić, Kolarić Coletti, Podrum Mladina, Vino Sirovica, Vinarija Šoškić, Tomac & Bajda, Dobra berba, RJ Winery, Vinarija Šember, Vinarija Kurtalj, Vinarija Krešimir Režek i Vinarija Ivančić. Za dobru hranu brinu Pizzeria Kora, Grande burger Coletti i Malo gospodarstvo Kolarić.
 Tomo Tomac, jedan od najiskusnijih plešivičkih vinara, osvrnuo se na početke Dana vina prije 30 godina i istaknuo kako je iznimno ponosan na ono što je Plešivica danas. „Najviše me raduje vidjeti mlade vinare, nasljednike svojih djedova i pradjedova koji su itekako zaslužni za sve iskorake po kojima je Plešivica poznata. Osobito je to važno danas, sa svim izazovima s kojima se vinari susreću, jer istinita je ona stara da vinograd traži slugu, a ne gospodara“, naglasio je Tomac. 
 Organizatori Dana vina su Grad Jastrebarsko i Turistička zajednica grada Jastrebarskog, a gradonačelnik Zvonimir Novosel rekao je kako po njemu Jasku predstavljaju dvije riječi – vino i pjenušci. „Jaska se ponosi svojom prirodom i svojim ljudima, ali naši su vinari najzaslužniji da se glas o Jaski i Plešivici čuje diljem svijeta. S ponosom ih u tome pratimo!“, dodao je Novosel. Glavni sponzor Dana vina je Jana, a manifestaciju podupiru i Zagrebačka županija, Turistička zajednica Zagrebačke županije, Mladina, Hrvatski šumarski institut, Euroherc, Lesnina, Go2Digital, Gospodari svjetla i Ceste Jastrebarsko.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Tomislav Radić
prije 3 tjedna

U Opuzenu berba mandarina
 Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić u Opuzenu je sudjelovao u obilježavanju početka berbe mandarina.
 Mandarina na 1220 hektara i 995 poljoprivrednih gospodarstava, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji predstavlja temelj voćarske proizvodnje i ima posebno mjesto u poljoprivrednoj i gospodarskoj strukturi doline Neretve. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva upozorava na ozbiljnost pravovremenog i kontinuiranog provođenja mjera za suzbijanje sredozemne voćne muhe kao najznačajnijeg štetnika voćnih kultura.
 „Na temelju analize Agromediteranskog fakulteta u Splitu zauzeli smo stav da se problem suzbijanja sredozemne voćne muhe mora rješavati sveobuhvatnim pristupom i kombinacijom dostupnih metoda, a posebnu važnost tomu pridajemo jer je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji koncentrirana gotovo sva naša proizvodnja mandarina. Županija će, uz jedinice lokalne samouprave te stručnu podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te HAPIH-a, preuzeti odgovornost za provedbu odabranih mjera, dok će se za sljedeću godinu pravodobno pripremiti odluka kako bi se s provedbom svih predviđenih metoda moglo krenuti već od siječnja”, poručio je ministar Vlajčić.
 Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2025. godini proizvedeno je 46 650 tona mandarine u Republici Hrvatskoj. Prošle je godine Hrvatska, prema podacima AGRI DATA (EU), činila 4,4 % proizvodnje mandarina u Europskoj uniji. Godinu ranije, 2024. godine, samodostatnost Republike Hrvatske u proizvodnji mandarina iznosila je 97 %, a potrošnja mandarina iznosila je gotovo 8 kg po stanovniku.
 „Nitko se ne boji uvozne konkurencije, ali hrvatski proizvod mora biti jasno označen kako bi potrošač znao što i čije kupuje. Odabirom hrvatskih proizvođača izravno podržavamo našu poljoprivredu”, rekao je ministar Vlajčić.
 Nakon obilježavanja početka berbe ministar Vlajčić posjetio je Otkupni centar Arivera Fruit u Opuzenu, gdje se upoznao s aktualnim stanjem otkupa i plasmana mandarina.
 Početku berbe mandarina uz ministra Vlajčića nazočili su državni tajnik Tugomir Majdak, ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište Sandra Zokić, župan Dubrovačko-neretvanske županije Blaž Pezo sa suradnicima, gradonačelnici i načelnici s područja doline Neretve.
 
 Pripremio: Tomislav Radić

Tomislav Radić
prije 1 mjesec

U Đurđevcu otvoren logističko-distributivni centar za voće i povrće

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, kao izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića te državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek sudjelovali su u Đurđevcu na svečanom otvorenju logističko-distributivnog centra LDC Agro.

Vrijednost investicije veća je od 40 milijuna eura, a Ministarstvo je za projekt kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti osiguralo 15 milijuna eura potpore. Centar je namijenjen prijemu, skladištenju, doradi, pakiranju i otpremi voća i povrća.

Objekt se prostire na 19.700 četvornih metara, a opremljen je specijaliziranim linijama, komorama za dugoročno skladištenje povrća i automatiziranim regalnim skladištem. Proces od prijema robe do skladištenja i otpreme u velikoj je mjeri automatiziran i digitalno povezan, što pridonosi očuvanju kvalitete proizvoda, većoj prilagodljivosti zahtjevima kupaca i učinkovitijem upravljanju troškovima.

Osnivači LDC Agro su Proizvođačka organizacija Natura agro, koja okuplja 16 članova, i Osatina grupa. Cilj projekta je malim i srednjim proizvođačima omogućiti izravniji pristup tržištu, kvalitetnije tržišne informacije i suvremene tehnologije distribucije te osigurati stabilniji i dugoročniji plasman proizvoda.

„Posao koji je prevelik za jednoga može biti dobra prilika za više njih. Kada proizvođači objedine svoju ponudu, mogu razgovarati o poslovima do kojih pojedinačno teško dolaze. Upravo tome treba služiti mreža ovakvih centara: da i manja gospodarstva dobiju snažnije mjesto na tržištu. Zato je važno da suradnja centra s proizvođačima počne već u fazi planiranja proizvodnje jer pravodobna razmjena informacija o potrebama tržišta proizvođačima olakšava odluku o proširenju proizvodnje, a centru omogućuje sigurnije ugovaranje poslova i pouzdaniju opskrbu kupaca“, rekao je ministar Vlajčić.

Centar u Đurđevcu dio je mreže od pet logističko-distributivnih centara ukupne vrijednosti 110,1 milijun eura, za koje je osigurano 65 milijuna eura potpore. Dva centra već rade, a do kraja godine planiran je završetak centara u Požegi i Vinkovcima. Nakon dovršetka svih pet centara ukupni skladišni kapacitet mreže bit će veći od 28 tisuća tona.

Uz ulaganja u centre za voće i povrće, Ministarstvo priprema i program sufinanciranja skladišnih kapaciteta za žitarice i uljarice vrijedan 10 milijuna eura. Cilj je ratarima omogućiti skladištenje uroda i veću slobodu u odabiru trenutka prodaje, umjesto prodaje neposredno nakon žetve zbog nedostatka vlastitih kapaciteta.

„Ovaj centar treba biti pun domaćeg voća i povrća. Očekujem da ovdje bude živo, da roba dolazi iz naših voćnjaka i polja, a kamioni odavde odlaze kupcima. Želim da proizvođač koji s vama završi prvu sezonu već razmišlja kako će dogodine proizvesti više i da, kada ga pitamo zašto, kaže: ‘Imam kome prodati i isplati mi se raditi’“, zaključio je ministar Vlajčić.

Pripremio: Tomislav Radić

U Đurđevcu otvoren logističko-distributivni centar za voće i povrće
  
 Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, kao izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića te državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek sudjelovali su u Đurđevcu na svečanom otvorenju logističko-distributivnog centra LDC Agro. 
 
 Vrijednost investicije veća je od 40 milijuna eura, a Ministarstvo je za projekt kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti osiguralo 15 milijuna eura potpore. Centar je namijenjen prijemu, skladištenju, doradi, pakiranju i otpremi voća i povrća.
  
 Objekt se prostire na 19.700 četvornih metara, a opremljen je specijaliziranim linijama, komorama za dugoročno skladištenje povrća i automatiziranim regalnim skladištem. Proces od prijema robe do skladištenja i otpreme u velikoj je mjeri automatiziran i digitalno povezan, što pridonosi očuvanju kvalitete proizvoda, većoj prilagodljivosti zahtjevima kupaca i učinkovitijem upravljanju troškovima.
 
 Osnivači LDC Agro su Proizvođačka organizacija Natura agro, koja okuplja 16 članova, i Osatina grupa. Cilj projekta je malim i srednjim proizvođačima omogućiti izravniji pristup tržištu, kvalitetnije tržišne informacije i suvremene tehnologije distribucije te osigurati stabilniji i dugoročniji plasman proizvoda.
  
 „Posao koji je prevelik za jednoga može biti dobra prilika za više njih. Kada proizvođači objedine svoju ponudu, mogu razgovarati o poslovima do kojih pojedinačno teško dolaze. Upravo tome treba služiti mreža ovakvih centara: da i manja gospodarstva dobiju snažnije mjesto na tržištu. Zato je važno da suradnja centra s proizvođačima počne već u fazi planiranja proizvodnje jer pravodobna razmjena informacija o potrebama tržišta proizvođačima olakšava odluku o proširenju proizvodnje, a centru omogućuje sigurnije ugovaranje poslova i pouzdaniju opskrbu kupaca“, rekao je ministar Vlajčić.
  
 Centar u Đurđevcu dio je mreže od pet logističko-distributivnih centara ukupne vrijednosti 110,1 milijun eura, za koje je osigurano 65 milijuna eura potpore. Dva centra već rade, a do kraja godine planiran je završetak centara u Požegi i Vinkovcima. Nakon dovršetka svih pet centara ukupni skladišni kapacitet mreže bit će veći od 28 tisuća tona.
  
 Uz ulaganja u centre za voće i povrće, Ministarstvo priprema i program sufinanciranja skladišnih kapaciteta za žitarice i uljarice vrijedan 10 milijuna eura. Cilj je ratarima omogućiti skladištenje uroda i veću slobodu u odabiru trenutka prodaje, umjesto prodaje neposredno nakon žetve zbog nedostatka vlastitih kapaciteta.
  
 „Ovaj centar treba biti pun domaćeg voća i povrća. Očekujem da ovdje bude živo, da roba dolazi iz naših voćnjaka i polja, a kamioni odavde odlaze kupcima. Želim da proizvođač koji s vama završi prvu sezonu već razmišlja kako će dogodine proizvesti više i da, kada ga pitamo zašto, kaže: ‘Imam kome prodati i isplati mi se raditi’“, zaključio je ministar Vlajčić.
 
 Pripremio: Tomislav Radić

Tomislav Radić
prije 1 mjesec

Vlada usvojila dva programa potpore Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva vrijedna više od 1,9 milijuna eura

Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 14. rujna 2026. usvojila je dva prijedloga Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva – Prijedlog odluke o donošenju Programa kompenzacijske mjere potpore depopuliranim područjima za 2026. godinu te Prijedlog odluke o donošenju Programa potpora skupinama proizvođača za izradu ili izmjenu specifikacije za zaštićene oznake izvornosti, zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalne specijalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode u 2026. godini.

Za provedbu Programa kompenzacijske mjere potpore depopuliranim područjima za 2026. godinu osigurano je 1.806.289 eura iz Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu. Cilj Programa je pružiti financijsku potporu poljoprivrednicima koji su zbog promjene propisa od 2023. godine izgubili status područja s prirodnim ili posebnim ograničenjima te im kompenzacijskim plaćanjima nadoknaditi gubitak dohotka i pomoći u očuvanju stabilnosti poljoprivredne proizvodnje.

Pravo na potporu imaju poljoprivrednici upisani u Upisnik poljoprivrednika ili Upisnik OPG-ova koji ispunjavaju tri uvjeta: u 2022. godini ostvarili su potporu u okviru bivše Mjere 13 za poljoprivredne površine na područjima jedinica lokalne samouprave koje su od 2023. godine izgubile status područja s ograničenjima, za iste su površine podnijeli Jedinstveni zahtjev za potporu u 2025. godini te su u 2025. godini imali status aktivnog poljoprivrednika.

Potpora će se dodjeljivati po hektaru, u skladu s kriterijima za intervenciju 71.01. Plaćanja za područja s prirodnim i ostalim ograničenjima“ iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027., uz postupno smanjenje jediničnog iznosa ovisno o veličini poljoprivredne površine.

Za područja sa značajnim prirodnim ograničenjima iznos potpore kreće se od 132 eura po hektaru za površine do 20 hektara do 13,20 eura po hektaru za površine veće od 100 hektara. Za područja s posebnim ograničenjima predviđeno je od 79 eura po hektaru za površine do 50 hektara do 7,90 eura po hektaru za površine veće od 100 hektara.

Potpora će poljoprivrednicima biti isplaćena do kraja 2026. godine. Ako ukupna vrijednost svih odobrenih zahtjeva premaši raspoloživa proračunska sredstva, iznosi potpora svim će korisnicima biti linearno umanjeni kako bi se isplata provela u okviru osiguranih sredstava.

Vlada je usvojila i Program potpora skupinama proizvođača za izradu ili izmjenu specifikacije za zaštićene oznake izvornosti, zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalne specijalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode u 2026. godini, za čiju je provedbu u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2026. godinu osigurano 100 tisuća eura.

Specifikacija proizvoda ključan je dokument u postupku zaštite naziva poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda kao zaštićene oznake izvornosti, zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalnog specijaliteta. Na temelju specifikacije nadležno tijelo ocjenjuje opravdanost zahtjeva za zaštitu, a proizvođačima ona služi kao obvezujući dokument u skladu s kojim proizvode proizvod sa zaštićenim nazivom.

Budući da priprema nove ili izmjena postojeće specifikacije zahtijeva znatna financijska ulaganja, Ministarstvo će dodjelom potpora male vrijednosti skupinama proizvođača olakšati početnu fazu postupka zaštite naziva proizvoda odnosno izmjene specifikacije već registriranog proizvoda.

Provedbom Programa želi se potaknuti skupine proizvođača na pokretanje postupaka zaštite naziva proizvoda ili izmjene specifikacija već registriranih proizvoda, povećati broj zaštićenih hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te uključiti veći broj proizvođača u sustav certifikacije proizvoda sa zaštićenim nazivom.

Pripremio: Tomislav Radić

Vlada usvojila dva programa potpore Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva vrijedna više od 1,9 milijuna eura
  
 Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 14. rujna 2026. usvojila je dva prijedloga Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva – Prijedlog odluke o donošenju Programa kompenzacijske mjere potpore depopuliranim područjima za 2026. godinu te Prijedlog odluke o donošenju Programa potpora skupinama proizvođača za izradu ili izmjenu specifikacije za zaštićene oznake izvornosti, zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalne specijalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode u 2026. godini.
  
 Za provedbu Programa kompenzacijske mjere potpore depopuliranim područjima za 2026. godinu osigurano je 1.806.289 eura iz Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu. Cilj Programa je pružiti financijsku potporu poljoprivrednicima koji su zbog promjene propisa od 2023. godine izgubili status područja s prirodnim ili posebnim ograničenjima te im kompenzacijskim plaćanjima nadoknaditi gubitak dohotka i pomoći u očuvanju stabilnosti poljoprivredne proizvodnje.
  
 Pravo na potporu imaju poljoprivrednici upisani u Upisnik poljoprivrednika ili Upisnik OPG-ova koji ispunjavaju tri uvjeta: u 2022. godini ostvarili su potporu u okviru bivše Mjere 13 za poljoprivredne površine na područjima jedinica lokalne samouprave koje su od 2023. godine izgubile status područja s ograničenjima, za iste su površine podnijeli Jedinstveni zahtjev za potporu u 2025. godini te su u 2025. godini imali status aktivnog poljoprivrednika.
  
 Potpora će se dodjeljivati po hektaru, u skladu s kriterijima za intervenciju 71.01. Plaćanja za područja s prirodnim i ostalim ograničenjima“ iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027., uz postupno smanjenje jediničnog iznosa ovisno o veličini poljoprivredne površine.
  
 Za područja sa značajnim prirodnim ograničenjima iznos potpore kreće se od 132 eura po hektaru za površine do 20 hektara do 13,20 eura po hektaru za površine veće od 100 hektara. Za područja s posebnim ograničenjima predviđeno je od 79 eura po hektaru za površine do 50 hektara do 7,90 eura po hektaru za površine veće od 100 hektara.
  
 Potpora će poljoprivrednicima biti isplaćena do kraja 2026. godine. Ako ukupna vrijednost svih odobrenih zahtjeva premaši raspoloživa proračunska sredstva, iznosi potpora svim će korisnicima biti linearno umanjeni kako bi se isplata provela u okviru osiguranih sredstava.
  
 Vlada je usvojila i Program potpora skupinama proizvođača za izradu ili izmjenu specifikacije za zaštićene oznake izvornosti, zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalne specijalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode u 2026. godini, za čiju je provedbu u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2026. godinu osigurano 100 tisuća eura.
  
 Specifikacija proizvoda ključan je dokument u postupku zaštite naziva poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda kao zaštićene oznake izvornosti, zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalnog specijaliteta. Na temelju specifikacije nadležno tijelo ocjenjuje opravdanost zahtjeva za zaštitu, a proizvođačima ona služi kao obvezujući dokument u skladu s kojim proizvode proizvod sa zaštićenim nazivom.
  
 Budući da priprema nove ili izmjena postojeće specifikacije zahtijeva znatna financijska ulaganja, Ministarstvo će dodjelom potpora male vrijednosti skupinama proizvođača olakšati početnu fazu postupka zaštite naziva proizvoda odnosno izmjene specifikacije već registriranog proizvoda.
  
 Provedbom Programa želi se potaknuti skupine proizvođača na pokretanje postupaka zaštite naziva proizvoda ili izmjene specifikacija već registriranih proizvoda, povećati broj zaštićenih hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te uključiti veći broj proizvođača u sustav certifikacije proizvoda sa zaštićenim nazivom.
 
 Pripremio: Tomislav Radić

Tomislav Radić
prije 1 mjesec

Potpora poljoprivredi i ribarstvu: 10 milijuna eura za sjetvu i 20 milijuna eura za ribarstvo

Na sjednici Vlada Republike Hrvatske usvojila je dvije mjere potpora za poljoprivredu i ribarstvo, u sklopu mjera usmjerenih na zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva predložilo je Program potpore za provedbu jesenske sjetve u 2026. godini te Zaključak u vezi s mjerom dodjele državne potpore za trajni prestanak ribolovnih aktivnosti okružujućim mrežama plivaricama – srdelarama. Pred novu sezonu grijanja, aktualna je i mjera pomoći potrebitim građanima u obskrbi ogrjevnim drvom, koja je na snazi do 1. travnja 2027. godine.

10 milijuna eura za provedbu jesenske sjetve
Proizvodnja ratarskih kultura godinama se suočava s poremećajima na međunarodnim tržištima, visokim troškovima repromaterijala i energije, dok otkupne cijene pojedinih kultura ne prate rast troškova proizvodnje. Klimatske promjene i sve učestalije i veće štete od prirodnih nepogoda povećavaju proizvodne rizike, financijsko opterećenje poljoprivrednih gospodarstava i ekonomsku održivost.
„Cilj je ovog Programa pružiti potporu proizvođačima u provedbi ovogodišnje jesenske sjetve i time ublažiti posljedice nepovoljnih tržišnih i gospodarskih okolnosti, održati razinu domaće poljoprivredne proizvodnje i ublažiti rast troškova hrane”, rekao je potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić.
Potpora, za čiju je provedbu predviđeno 10 milijuna eura, namijenjena je proizvođačima pšenice, ječma, zobi, tritikalea, raži i grahorice – ozimih kultura, te pravog pira, stočnog graška i uljane repice.

20 milijuna eura za trajni prestanak ribolovnih aktivnosti srdelarama
Prema posljednjemu Izvješću o ravnoteži između ribolovnih kapaciteta i ribolovnih mogućnosti ribolovne flote Republike Hrvatske za 2025. godinu utvrđeno je da u segmentima ribarske flote koji obuhvaćaju plovila koja koriste okružujuće mreže plivarice ribolovni kapacitet nije uravnotežen s ribolovnim mogućnostima, prvenstveno zbog nepovoljnog stanja stokova male plave ribe u Jadranu.
S obzirom na navedene okolnosti za segmente ribarske flote Republike Hrvatske kojima pripadaju plovila koja koriste okružujuće mreže plivarice predviđen je trajni prestanak ribolovnih aktivnosti, u skladu s Akcijskim planom Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici.
„Donošenjem ovog Zaključka omogućit će se provedba mjere dodjele državne potpore za trajni prestanak ribolovnih aktivnosti okružujućim mrežama plivaricama – srdelarama”, naveo je ministar Vlajčić te pojasnio kako je cilj mjere nadoknada financijskih gubitaka vlasnicima ribarskih plovila nastalih zbog trajnog povlačenja plovila iz gospodarskog ribolova, čime se pridonosi uspostavi ravnoteže između ribolovnog kapaciteta i ribolovnih mogućnosti u plivaričarskom ribolovu te zaštiti i obnovi ribljih resursa, osobito male plave ribe.
Ukupni predviđeni proračun za provedbu ove mjere iznosi 20 milijuna eura, u skladu s navedenom Odlukom Europske komisije, od čega se predloženim Zaključkom u 2026. godini iz Državnog proračuna financira iznos od 4 milijuna eura.

Pomoć potrebitim građanima u snabdijevanju ogrjevnim drvom
Dio paketa mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena jest i mjera pomoći potrebitim građanima u snabdijevanju ogrjevnim drvom, koja je na snazi od proljeća i provodit će se do 1. travnja 2027. godine, a posebno je aktualna uoči nove sezone grijanja.
Zbog porasta troškova energenata u značajnoj mjeri dolazi do porasta ukupnih troškova života građana. Kako bi se ublažili negativni socijalni učinci te pomoglo socijalno ugroženim kategorijama građana koji se griju na ogrjevno drvo, nastavlja se mjera pomoći kojom se osigurava dostatna količina ovog energenta uz znatno smanjenje njegove cijene. U svrhu pomoći građanima u snabdijevanju ogrjevnim drvom, društvo Hrvatske šume d.o.o. za krajnje kupce iz kategorije kućanstvo odobrava dodatni popust od 15 %, uz već odobreni popust od 5 %. Mjerom će biti obuhvaćeno oko 60 000 kućanstava koja koriste ogrjevno drvo kao energent.
Procijenjena vrijednost ove mjere iznosi oko 5 milijuna eura.

Nastavak mjera potpore građanima, poljoprivrednicima i ribarima
Predloženim mjerama za jesensku sjetvu i trajni prestanak ribolovnih aktivnosti te već važećom mjerom pomoći pri nabavi ogrjevnog drva nastavlja se provedba mjera usmjerenih na ublažavanje posljedica nepovoljnih tržišnih i gospodarskih okolnosti te očuvanje domaće poljoprivredne proizvodnje.

Pripremio: Tomislav Radić

Potpora poljoprivredi i ribarstvu: 10 milijuna eura za sjetvu i 20 milijuna eura za ribarstvo
  
 Na sjednici Vlada Republike Hrvatske usvojila je dvije mjere potpora za poljoprivredu i ribarstvo, u sklopu mjera usmjerenih na zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva predložilo je Program potpore za provedbu jesenske sjetve u 2026. godini te Zaključak u vezi s mjerom dodjele državne potpore za trajni prestanak ribolovnih aktivnosti okružujućim mrežama plivaricama – srdelarama. Pred novu sezonu grijanja, aktualna je i mjera pomoći potrebitim građanima u obskrbi ogrjevnim drvom, koja je na snazi do 1. travnja 2027. godine.
 
 10 milijuna eura za provedbu jesenske sjetve
 Proizvodnja ratarskih kultura godinama se suočava s poremećajima na međunarodnim tržištima, visokim troškovima repromaterijala i energije, dok otkupne cijene pojedinih kultura ne prate rast troškova proizvodnje. Klimatske promjene i sve učestalije i veće štete od prirodnih nepogoda povećavaju proizvodne rizike, financijsko opterećenje poljoprivrednih gospodarstava i ekonomsku održivost.
 „Cilj je ovog Programa pružiti potporu proizvođačima u provedbi ovogodišnje jesenske sjetve i time ublažiti posljedice nepovoljnih tržišnih i gospodarskih okolnosti, održati razinu domaće poljoprivredne proizvodnje i ublažiti rast troškova hrane”, rekao je potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić.
 Potpora, za čiju je provedbu predviđeno 10 milijuna eura, namijenjena je proizvođačima pšenice, ječma, zobi, tritikalea, raži i grahorice – ozimih kultura, te pravog pira, stočnog graška i uljane repice.
 
 20 milijuna eura za trajni prestanak ribolovnih aktivnosti srdelarama
 Prema posljednjemu Izvješću o ravnoteži između ribolovnih kapaciteta i ribolovnih mogućnosti ribolovne flote Republike Hrvatske za 2025. godinu utvrđeno je da u segmentima ribarske flote koji obuhvaćaju plovila koja koriste okružujuće mreže plivarice ribolovni kapacitet nije uravnotežen s ribolovnim mogućnostima, prvenstveno zbog nepovoljnog stanja stokova male plave ribe u Jadranu.
 S obzirom na navedene okolnosti za segmente ribarske flote Republike Hrvatske kojima pripadaju plovila koja koriste okružujuće mreže plivarice predviđen je trajni prestanak ribolovnih aktivnosti, u skladu s Akcijskim planom Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici.
 „Donošenjem ovog Zaključka omogućit će se provedba mjere dodjele državne potpore za trajni prestanak ribolovnih aktivnosti okružujućim mrežama plivaricama – srdelarama”, naveo je ministar Vlajčić te pojasnio kako je cilj mjere nadoknada financijskih gubitaka vlasnicima ribarskih plovila nastalih zbog trajnog povlačenja plovila iz gospodarskog ribolova, čime se pridonosi uspostavi ravnoteže između ribolovnog kapaciteta i ribolovnih mogućnosti u plivaričarskom ribolovu te zaštiti i obnovi ribljih resursa, osobito male plave ribe.
 Ukupni predviđeni proračun za provedbu ove mjere iznosi 20 milijuna eura, u skladu s navedenom Odlukom Europske komisije, od čega se predloženim Zaključkom u 2026. godini iz Državnog proračuna financira iznos od 4 milijuna eura.
 
 Pomoć potrebitim građanima u snabdijevanju ogrjevnim drvom
 Dio paketa mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena jest i mjera pomoći potrebitim građanima u snabdijevanju ogrjevnim drvom, koja je na snazi od proljeća i provodit će se do 1. travnja 2027. godine, a posebno je aktualna uoči nove sezone grijanja.
 Zbog porasta troškova energenata u značajnoj mjeri dolazi do porasta ukupnih troškova života građana. Kako bi se ublažili negativni socijalni učinci te pomoglo socijalno ugroženim kategorijama građana koji se griju na ogrjevno drvo, nastavlja se mjera pomoći kojom se osigurava dostatna količina ovog energenta uz znatno smanjenje njegove cijene. U svrhu pomoći građanima u snabdijevanju ogrjevnim drvom, društvo Hrvatske šume d.o.o. za krajnje kupce iz kategorije kućanstvo odobrava dodatni popust od 15 %, uz već odobreni popust od 5 %. Mjerom će biti obuhvaćeno oko 60 000 kućanstava koja koriste ogrjevno drvo kao energent.
 Procijenjena vrijednost ove mjere iznosi oko 5 milijuna eura.
 
 Nastavak mjera potpore građanima, poljoprivrednicima i ribarima
 Predloženim mjerama za jesensku sjetvu i trajni prestanak ribolovnih aktivnosti te već važećom mjerom pomoći pri nabavi ogrjevnog drva nastavlja se provedba mjera usmjerenih na ublažavanje posljedica nepovoljnih tržišnih i gospodarskih okolnosti te očuvanje domaće poljoprivredne proizvodnje.
 
 Pripremio: Tomislav Radić

Korisnik

Autor

Zadnje aktivnosti

Online korisnici

Promo