Svjetski dan Ozona se obilježava 16. rujna u spomen potpisivanja najuspješnijeg međunarodnog sporazuma kojim je omogućeno spašavanje ozonskog sloja od negativnih posljedica ljudskog djelovanja, Montrealskog protokola 1987. godine. Svrha obilježavanja mu je podizanje svijesti o problematici ozonskog omotača te istraživanju načina kako ga očuvati, a obilježava se od 1994. godine.

On pruža zaštitu od štetnog dijela sunčevih zraka, a stvara se pod utjecajem sunčeve svjetlosti i dio je Zemljine atmosfere od 10 do 50 km iznad površine planeta. Ograničava štetno ultraljubičasto zračenje što pruža zaštitu ljudskom zdravlju i čitavom ekosustavu. Debljina mu je tek oko 3 mm, ali značajno varira uslijed postojećih štetnih utjecaja.

Ozon i poljoprivreda 

Klimatske promjene, uključujući povećanje koncentracije ugljičnog dioksida i ozona u troposferi, izravno utječu na poljoprivredne kulture. Iako ovaj omotač u stratosferi štiti Zemlju od UV zračenja, onaj u troposferi je izuzetno toksičan za biljke. Prema istraživanjima znanstvenice koja se bavi fiziologijom biljaka, Lise Ainsworth, ozonsko onečišćenje dovodi do gubitka prinosa i smanjuje produktivnost usjeva širom svijeta. 

Glavni izvori su industrijske aktivnosti, sagorijevanje fosilnih goriva, ispušni plinovi vozila i spaljivanje biomase, a najviše pogađa poljoprivredna područja u gusto naseljenim regijama.

No, poljoprivredne kulture pokazuju različitu otpornost na ozon. Primjerice, kukuruz i sirak bolje podnose njegove povećane razinu odnosu na rižu, pšenicu i soju. Dr. Ainsworth ističe važnost uzgoja novih, otpornijih sorti , kao i korištenje održivih praksi kako bi se smanjile emisije štetnih plinova.

Uzgoj i klimatski pametne prakse 

"Iako je visoka produktivnost glavni cilj uzgajivača pri uzgoju novih sorti, sposobnost usjeva da se nose ne samo s onečišćenjem ozonom, već i s drugim stresovima u sve toplijoj klimi također je ključna za održavanje visokih prinosa", kaže Ainsworth. 

Osim aspekta uzgoja, ona preporuča i klimatski pametne poljoprivredne prakse. To potencijalno uključuje pokrovne usjeve, minimalnu ili nikakvu obradu tla, sjetvu energetskih usjeva (koji se koriste za proizvodnju energije, op.a.), smanjenje unosa gnojiva itd.

I poljoprivrednici se mogu uključiti u smanjenju onečišćenja korištenjem plodoreda, cvjetnih traka, smanjenjem primjene gnojiva čime se poboljšava zdravlje tla i smanjuju emisije stakleničkih plinova iz tla. Također, minimiziranje ili izbjegavanje spaljivanja biomase na otvorenom učinkovit je način za smanjenje tvari koje pridonose stvaranju prizemnog ozona.

^{Foto: Shutterstock/Kozlik}