Zanimljiv je podatak kako je u 2023. zabilježen pad broja korisnika izravne potpore od 4,76 posto. Jesu li tome razlog povećani administrativni zahtjevi, uvođenje sustava monitoringa ili nešto treće? U objavljenom "Zelenom izvješću" za proteklu godinu, još je mnogo zabrinjavajućih podataka.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i ove je godine pripremilo Izvješće o stanju poljoprivrede u 2023., popularno zvano Zeleno izvješće, koje se u kontinuitetu objavljuje od 2011. Oni koji se bave brojkama u poljoprivredi, s nestrpljenjem svake godine iščekuju njegovu objavu, koja je ove čak i poranila u odnosu na ranije, kada je najčešće objavljivano tek krajem godine.
Ako bismo promatrali generalno stanje u poljoprivredi, opet bismo mogli ustvrditi kako nije ništa bolje u odnosu na godinu prije (u nekim smo segmentima čak i lošiji, primjerice u ekološkoj poljoprivredi o čemu sam pisao), te kako i dalje silni milijuni dodijeljenih poticaja i potpora još uvijek ne opravdavaju svoj cilj. Istini za volju, da nema potpora, podaci bi sigurno iz godine u godinu bili još porazniji.
Lani se poljoprivredom bavilo 165 tisuća poljoprivrednika koji su, prema podacima iz Upisnika, na dan 31. prosinca 2023. ukupno koristili 1.160.027 ha poljoprivrednog zemljišta, dok nam statistički podaci ukazuju na korištenje 1,5 milijuna ha. Jednostavnom računicom dade se zaključiti kako gotovo 340.000 ha nije evidentirano u upisnicima, odnosno kako se za iste ne ostvaruje nikakva potpora. Ako govorimo o korištenim površinama, čak 76,5% gospodarstava koristi do 5 ha, a prosječno 7 ha površine.
U prošloj je godini zabilježeno 38% nositelja PG-a starijih od 65 godina, što je smanjenje u odnosu na 2022. kada ih je bilo 39,6%. Tomu sigurno doprinose i projekti iz Programa ruralnog razvoja, podmjere 6.1 namijenjenih mladim poljoprivrednicima, koju uskoro mijenja Intervencija 75.01 – Uspostava mladih poljoprivrednika, a koja bi trebala dodatno smanjiti udio starijih nositelja, a povećati broj onih u dobi do 41 godine, kojih je trenutno 14,3%.
U biljnoj proizvodnji smanjena je proizvodnja gotovo svih žitarica, osim kukuruza, a kod industrijskog bilja smanjena je proizvodnja uljane repice, šećerne repe i duhana. Ukupna proizvodnja povrća smanjena je za 0,5%, a voća povećana za 1,1%. Zanimljivo je kako je u 2023. evidentirano 37.939 ha voćnjaka, od čega čak 24,6% otpada na nasade lješnjaka, a 24,4% na nasade oraha. Količine proizvedenog ploda, jezgre badema i oraha, i dalje su zanemarivo male i glavninu potreba zadovoljavamo uvozom.
U stočarstvu je došlo do smanjenja stočnog fonda svih kategorija stoke, što je za posljedicu imalo smanjenje proizvodnje proizvoda ove grane poljoprivrede. Tako je proizvodnja kravljeg mlijeka manja za 19,8%, ovčjeg za 24,5%, a kozjeg za 16,6%. Proizvodnja konzumnih jaja u 2023. godini je manja za 5,4%.
Sve ovo ima odraza i na samodostatnost RH za glavnim poljoprivrednim proizvodima, koja je već tradicionalno niska dugi niz godina. Samodostatni smo jedino u proizvodnji žitarica i uljarica. Primjerice, soje proizvodimo čak tri puta više u odnosu na vlastite potrebe, ali zato zadovoljavamo samo 40% potreba za sojinim uljem.
U sektoru voćarstva samodostatni smo samo u proizvodnji višanja i trešanja, što mi, promatrajući iz perspektive običnog potrošača koji je i ove godine svjedočio enormnim cijenama i višnje i trešnje, izgleda pomalo čudno. S proizvodnjom mandarina gotovo u potpunosti zadovoljavamo vlastite potrebe, ali zabrinjava podatak kako smo u proizvodnji jabuka tek na 70% zadovoljavanja vlastitih potreba. Značajan je to pad u odnosu na, primjerice 2019. godinu, kada je samodostatnost iznosila čak 130%.
Povrća, skupno gledajući, proizvodimo za zadovoljavanje tek 47% vlastitih potreba, a čak i krumpira proizvodimo tek za 42% domaćih potreba. S porastom njegove cijene, vjerujem u povoljnije rezultate za 2024. godinu.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2023. uvezeno je poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 5,9 milijardi eura, a izvezeno ih je u vrijednosti od 3,9 milijardi eura, čime je ostvaren deficit od 2,0 milijarde eura.
Zanimljivo je kako je lani pao broj korisnika potpora po osnovi izravnih plaćanja na 98.811, dok ih je u 2022. godini bilo 103.745. Prema nekim neslužbenim informacijama, u ovoj godini je taj broj i dalje u padu.
Mogući razlozi kriju se u dodatnim administrativnim zahtjevima koji prate poslovanje poljoprivrednog gospodarstva, a koji su nakon pritisaka, ipak djelomično umanjeni početkom ove godine. Tako je primjerice geotagiranje postalo preporuka, a ne obveza, a za neke je intervencije u sklopu IAKS mjera, ukinuta i obveza dostave propisanih obrazaca.
Korisnika potpore je manje i zbog uvođenja pojma "aktivnog poljoprivrednika“ kao onog tko ima pravo na izravna plaćanja.
Podsjetimo, "aktivnim" se smatra svaka fizička osoba upisana u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te fizička i pravna osoba upisana u Upisnik poljoprivrednika, čiji je standardni ekonomski rezultat veći od 3.000 EUR, kao i svi poljoprivrednici, neovisno o navedenom pragu EVPG, koji su u prethodnoj godini primili izravna plaćanja u iznosu manjem od 5.000 EUR.
Dakle, ako ste novoosnovano poljoprivredno gospodarstvo koje je zbog EVPG manje od 3.000 EUR-a svrstano u kategoriju SOPG, nemate pravo na izravnu potporu uz izuzetak intervencija u sklopu IAKS mjera - 70.01. Smanjenje korištenja zaštitnih sredstava u višegodišnjim nasadima, 70.02. Očuvanje bioraznolikosti i okoliša na trajnim travnjacima i oranicama, 70.03. Očuvanje ugroženih izvornih pasmina domaćih životinja, 70.04. Ekološki uzgoj, 70.06. Plaćanja za dobrobit životinja, 70.07. Očuvanje obilježja krajobraza i 70.08. Očuvanje ekstenzivnih voćnjaka i maslinika.
I konačno, govoreći iz osobnog iskustva temeljenog na educiranju velikog broja korisnika izravnih potpora u sklopu obvezne godišnje edukacije, zaključujem kako neki odustaju i nakon uvođenja monitoringa, stalnog nadzora provedbe poljoprivrednih aktivnosti na poljoprivrednim česticama upisanim u ARKOD sustav. Iako cilj monitoringa nije kažnjavanje već rano upozoravanje, dobrodošao je u eliminaciji iz sustava potpora onih koji su možda i cijelo desetljeće primali potporu, a da pri tom od poljoprivrede nisu imali ni "P“.
Tagovi
Autor
Hoće li se blago uzlazni trend rasta cijena agri roba iz rujna preliti na listopad?
Povećajte šansu za prolaz na natječaju iz Strateškog plana ZPP-a, evo kako
Po vrhunske bikove i junice ne treba ići u Francusku, može ih se kupiti i u Hrvatskoj
Nova prilika za 10.000 eura potpore, provjerite živite li na prihvatljivom području
Dudina
prije 1 tjedan
Podsci govore jedno a u stvarnosti je druga situacija.. kaže u Hrvatskoj se ne proizvodi dovoljno povrća a nadavno smo vidjeli da ljudi zaoravaju povrće jer nemaju kome prodati zbog uvoza. Tu se prića o nekim površinama koje nisu u upisniku ili se ne obrađuju dok s druge strane je propisan obavezan ugar od 4%, od navedenih 1 600 000ha obradivih površina po naputku EU mi moramo ostaviti desetke tisuća ha bez proizvodnje a sve zato da bi se manje proizvodilo i više uvozilo
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
farma lužak nemaš veze o poljoprivredi ! Ja sam veliki dio Hrvatske prešao pješice gradeći i održavajući dalekovode za Hrvatsku elektroprivredu ! Ako u kamenjaru imaš 1 ha zemlje na njoj možeš imati primjera 5 ovaca , pa izračunaj dalje ! Bez vode i navodnjavanja ne možeš ići na dohodovnije kulture ! Imao sam PLANTAŽU jagoda , pa valjda znam ! Nema u hrvatskoj poljoprivredi pomaka bez uspostave površinskih većih OPG i OKRUPNJAVANJA zemlje a za DOHODOVNIJE kulture u SLAVONIJI SE MORAJU GRADITI AKUMULACIJE , mislim na brdsku Slavoniju !
TinkiVinki
prije 1 tjedan
Baš gosp. Rajiču kakva zemlja državna kakva polj reforma, o cem mi pričamo i s čim se mi zamaramo! Forte nova d.o.o (skupa pik vinkovci vupik belje )32000ha, žito grupacij ???,osatina???, i svi ostali ostaci bivšh pikova drže 90%državnog polj. zemljista, a nama ostaloj raji je bačeno da se kolje sa ostalih 10% a stara kaže zavadi pa vladaj! Dok 5-6 ljudi drži 80% poljoprivrede hrvatske nema tu sreče a kamoli reforme! A mi smo svi za njih ovce za šišanje i vikend poljoprivrednici da se neko ne naljuti!
slobodan rajić
prije 1 tjedan
Tu priču "kakva zemlja, kakvi bakarači.." je lako reći iz pozicije nekog tko radi 400 ha jeftine državne zemlje.Istina je da su u Slavoniji većina seljaka ostali mali i srednji čemu je uveliko kumovala loša zemljišna , i uopšte politika, mislim da Đuro o tome govori. Seljaka su tako plašili prije 20 godina da će propasti svi koji ne rade 100-200-300 ha, pa nisu propali, ali su mnoge GRUPE tada pokupile silne hektare i sad su pametni. Situacija je teška, Ukrajina je kap koja je prelila čašu, ali i to će stati. Istina je da je u ratarstvu prihod po ha mali, ali nije baš tako lako preći na drugu vrstu proizvodnje posebno kad u Slavoniji nema nikakve prerade, nema radne snage , otkupljivači problematični, infrastrukture za navodnjavanje nema, Zagreb i more daleko...sto problema.
Farma Lužak
prije 1 tjedan
Đuro, Đuro postoje dvije vrste ljudi, jednoj ne treba ništa objašnjavati jer razumije a drugoj nema smisla objašnjavati jer ništa ne razumije, ti si očito ova druga. Kakva zemlja,kakvi bakrači, problem Hrvatske poljoprivrede je mali prhod po hektaru što čini poljoprivrednu proizvodnju neisplativom. Ako pošalješ hektar kukuruza i imaš prinos od 8 tona po hektaru uz otkupnu cijenu od 150 eura tona imaš prihod od 120 eura po hektaru a ako imaš hektar vinograda, dakle 4000 trsova uz prinos od 2 kile po hektaru i prosječnu otkupu cijenu 1,5 eura kilo imaš prihod od 1200 eura po hektaru. Naravno ne mogu svi uzgajati grožđe ali ova usporedba je samo primjer kolika je razlika u pohodu po hektaru. Da bi se radilo ratarstvom u Hrvatskoj trebali bi imati zemlje ko Ukrajina . Zato Đuro drži se prnzije i pusti poljoprivredu onima koji od nje žive
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Ima rješenja , a to je formiranje dohodovniji OPG na bazi privatne i državne zemlje ! Samo to nije PROGRAM Hrvatske već je sve prepušteno snalaženju pojedinaca ! Od Tuđmna Franje imamo sranje , sa njegovim Zakonom o podržavljenju zemlje iz 1991 ! Zloupotrebljava se dvostruka evidencija koju su nam nametnuli Austrijanci , promašeni BEOGRADSKI Zakon o nasljeđivanju , NE obvezujuće raspolaganje sa državnom zemljom ! I onda je vrlo teško uspostaviti dohodovniji OPG ! Mlađi trebaju dizati ruke od obrade zemlje , jer je tu PUNO rizika i PONIŽAVANJA !
Farma Lužak
prije 1 tjedan
Statistika je točan zbroji netočnima podataka. Sta znači podatak da je prosječna veličina poljoprivrednog gospodarstva 5 hektara. Ako se netko bavi povrtlarskom proizvodnjom to je ozbiljna proizvodnja ali ako netko ima 5 hektara pod žitaricama ili još bolje livada i pašnjaka onda je on mikro poljoprivrednik. Puno zabrinjavajuće je da je prosječna životna dob hrvatskog poljoprivrednika preko 60 godina, dakle nosioci poljoprivrednog gospodarstva su ljudi treće dobi,pred penzijom koji niti mogu niti hoće a i niti trebaju ulagati u nove i mova znanja.. Pad proizvodnje naročito u stočarstvu samo će se intenzivirati i kako kaže narodna poslovica "poslje nas potop" tako će se dogoditi da kad generacije ljudi koji sad imaju 50 + godina prestanu raditi doći će do atrofiranja ponajviše stočarske proizvodnje ali I ostalih grana poljoprivrede. Nikakvih riješenje tu nema. Poljoprivreda a naročito stočarstvo je nisko profitna grana privreda i ljudi sele kapital u dohodovnije grane provrede, sce te priče o tradiciji, samodostatnosti načinu života prestaju onog trena kad su financije u pitanju..
TinkiVinki
prije 1 tjedan
Nije da odustaju od poticaja več od poljoprivrede! Vlada sebi i državnim službama dignula plače za 43% a poljoprivredni proizvodi otišli dolje 43% vau! Svi kukaju skupo u trgovini a poljoprivredni proizvodi vratili se na cjene od prije 20godina! Mi nismo samo dostatni u čemu molim vas ljepo u tome da se povrče uvozi iz španjolske ili odakle več ne po dampinškim cjenama a nase se zaorava halo naša pšenica nevalja a ukrajinska valja naš kukuruz ima aflatoksin a ukrajinski nema molim vas gospodo, i mi smo prijatelji ukrajine a največe posjede poljoprivrednog zemljišta drže europski tajkuni u ukrajini i trljaju dlanove na bez carinskom uvozu dok mi propadamo (sjetimo se stihova one pjesme "Bože čuvaj ti naše golubove i sirotinj jer bogati se za sebe pobrinu" da nemislite da sam neki fun rusije)! Neuređena državica koja če sama sebe izbrisat i uništit sa karte svijeta! A mi obični smrtnici možemo to samo gledat i reč NEDAJ BOŽE NIKOM!
Vedran Macan
prije 1 tjedan
Olako se kažnjava poljoprivrednike uskraćivanjem potpora, i na taj način im se uzima njihova građanska sloboda ,jedini način da seljaci budu slobodni građani je da odustanu od poticaja.... Naravno to je nepoštena trgovačka praksa jer tada proizvod seljaka nije konkurentan uvoznom koji je obilno potican i stvoren u državama sa sređenom poljoprivrednom politikom...
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Većina seljačkog sektora je za MUZEJ , usitnjeno zemljište , male površine OPG , navodnjavanje putem oblaka , ponižavanje OPG sa davanjem državne zemlje na obradu na jednu godinu , uvoz i tu pomaka bez AGRARNE REFORME NEMA !
Matija125
prije 1 tjedan
U dućanu ima svega
Marta Radić
prije 1 tjedan
Hm , ponovo tema samodostatnosti...pa koga briga za samodostatnost..RH potrošaćima ne nedostaje ničega..a ljudi proizvode što im se isplati.