Pretraga tekstova
Poljoprivrednici se često bune kako potpore iz EU fondova dobivaju gotovo uvijek jedni te isti, dok se drugi trude i nikako na natječaju ne mogu proći. A potpora bi im došla kao melem na ranu.
Često "bacim“ pogled na komentare čitatelja ispod tekstova koje objavljujem na Agroklubu i nerijetko se isti svode na pritužbe o pogodovanju, bilo u dodjeli poljoprivrednog zemljišta, bilo u dodjeli potpora iz Strateškog plana ZPP, ranije Programa ruralnog razvoja.
S poljoprivrednim zemljištem još uvijek nisam na "Ti“ pa o mogućim malverzacijama u dodjeli neću prosuđivati, iako ih, barem prema brojnim napisima iz medija i svjedočanstava poljoprivrednika, sigurno ima. Tome bi trebale doskočiti izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koje je ministar Dabro najavio na nedavnom sastanku s predstavnicima Odbora za tovno govedarstvo i Odbora za sustav krava tele Hrvatske poljoprivredne komore.
No, ako govorimo o potporama EU, kroz SPZPP i PRR, onda vjerujem kako imam legitimitet iznijeti svoje osobno mišljenje. Ne o pogodovanju u smislu lakšeg prolaska na natječaju, jer duboko vjerujem da ga nema, iako bi se pogodovanjem moglo smatrati i tempiranje objave pojedinog natječaja, njegova cjepkanja na različite sektore što je bio čest slučaj u prošlosti, nekadašnje korigiranje kriterija odabira za svaki natječaj i slično.
Danas su Strateškim planom ZPP točno određena područja unutar kojih će se u pojedinoj intervenciji definirati kriteriji odabira, uz ostavljenu mogućnost da se uz te glavne, uvijek mogu definirati i neki dodatni kriteriji, poput onih vezanih uz digitalizaciju i sl. Unaprijed je poznato da će se bodovi dodjeljivati ovisno o npr. EVPG, indeksu razvijenosti jedinice lokalne samouprave itd. Neki od postavljenih kriterija još su i imali nekog smisla prije 5 ili 10 godina, primjerice spomenuti indeks razvijenosti ili u nekim mjerama doprinos stvaranju radnih mjesta.
Danas, kada je do domaće radne snage teško doći, a upitno je bi li nam interes trebao biti zapošljavanje, uz svo poštovanje Nepalaca, Filipinaca i drugih uvezenih radnika, ovaj kriterij definitivno nema smisla.
Nema smisla niti, pokazalo se, "nagrađivanje“ ulaganja u jedinicama lokalne samouprave s nižim indeksom razvijenosti, jer ih s jednim ili dva projekta sigurno nećemo unaprijediti, a sigurno ćemo onemogućiti financiranje nekog dobrog, potentnog projekta u razvijenijem području. Naravno, slabije razvijenim područjima treba omogućiti brži napredak, ali moguće je to postići i drugim politikama i mjerama.
Jedan od najčešćih komentara čitatelja, ne samo mojih nego i članaka drugih kolega, i ne samo na Agroklubu, vezani su uz činjenicu kako je nekim korisnicima omogućeno doći do višemilijunskih iznosa na različitim natječajima, dok netko ne može ostvariti niti jedan prolaz.
I tu su, složio bih se, u pravu. Često "škicnem“ rang liste korisnika, pa onda na njima često viđam ista imena, iste nazive tvrtki, ista prezimena. Na prvu, među istima nema povezanih poduzeća, barem ne prema definiciji povezanih poduzeća. Ali su povezani itekako. Pa je npr. farma jednog korisnika na adresi sjedišta drugog korisnika, a da se pri tom ne radi o povezanim poduzećima. Uzmem si onda truda pa napravim blic analizu i utvrdim doista da ima onih koji su kroz 5-6 godina ostvarili po 5-6 milijuna EUR-a potpore. Pritom je sve u skladu s Pravilnicima koji se tiču pojedine mjere/intervencije, odnosno sa Strateškim planom ZPP, ranije Programom ruralnog razvoja.
Naime, ovi strateški dokumenti ne ograničavaju iznos primljene potpore po jednom korisniku za trajanja programskog razdoblja, već je dovoljno jedan projekt završiti, zatražiti konačnu isplatu sredstava i eto mogućnosti za novu prijavu.
Naravno da će oni veći, financijski bolje stojeći, određeno ulaganje završiti u kraćem razdoblju, jer imaju financijskih sredstava iz vlastitog poslovanja u izobilju, pa nemaju problema niti s traženjem predujmova, s traženjem kredita, jamstava i dr. Neki drugi pak poljoprivrednik, koji vapi za ulaganjem, ali kojem financijsko poslovanje ne omogućuje brz početak i završetak radova iz vlastitih sredstava, znatno dulje treba čekati na završetak investicije pa je samim tim u lošijoj poziciji u odnosu na ranije spomenutog.
Trebalo bi dakle, mišljenja sam, s obzirom na ipak ograničena sredstva koja su nam na raspolaganju u ovom programskom razdoblju, ograničiti mogućnost ostvarivanja potpore do maksimalno određenog iznosa po korisniku. Odnosno, možda i onemogućiti jednog korisnika da isto ili slično ulaganje za koje je potporu dobio za trajanja PRR, dobije i sada. Istina doduše, kriteriji odabira će onome tko nije ranije ostvario potporu u, primjerice podmjeri 4.1, omogućiti dobivanje dodatna 3 boda, ali isto, barem ako je suditi prema listi odobrenih korisnika u, npr. Intervenciji 73.10, kod mnogih i nije imalo utjecaja.
Većina interesnih udruženja iz redova gospodarstvenika, koja sudjeluju u radu Odbora za praćenje provedbe SPZPP vjerojatno se neće složiti s napisanim, no znamo li kako OPG predstavlja "stup“ hrvatske poljoprivrede, kako im volimo tepati, omogućimo onda tom stupu da i on unaprijedi poslovanje svojih članica.
Nedavna odluka o povećanju alokacije iz 6. natječaja za podmjeru 4.2 PRR iz 2022. godine s 26,5 milijuna EUR-a, na čak 56,7 milijuna omogućila je prolazak na natječaju i jednoj velikoj hrvatskoj kompaniji iz prerađivačkog sektora te dobivanje potpore u iznosu koji je čak manji od godišnjeg primitka samo jednog člana uprave, ako ćemo o osobnom dohotku, bonusima i nagradama suditi prema podacima iz medija.
Pisao sam već kako je u mjeri za male poljoprivrednike, po inicijalnoj listi čak 177 onih koji su sredstva ostvarili u podmjeri 6.3, opet u poziciji dobiti novih 30.000 EUR-a. Dok je s druge strane gomila onih koji su ispod crte i koji sredstava sigurno vidjeti neće.
Da budemo načisto, nisam protiv poticanja uspješnih projekata, ali bi svakako trebalo razmišljati u smjeru da sa svakim novim Ugovorom o financiranju, pada postotak ugovorene potpore. Nekom zdravom poduzeću, koje uspješno posluje i širi se već 20 ili više godina, sigurno i 20% povrata vrijednosti ulaganja može biti savršen bonus.
Zamislite samo da vam na kraju godine netko vrati u kućni budžet 20% onoga što ste potrošili kroz godinu, a što ste uložili u svoju budućnost, obrazovanje svoje djece. Bili biste presretni, zar ne?
Autor
Više [+]
Dr.sc. Marin Kukoč, dipl.ing.agr., autor je brojnih stručnih članaka na temu ruralnog razvoja. Od 2018. vlasnik je tvrtke Spartium Consulting d.o.o., specijalizirane za savjetodavne usluge iz područja ruralnog razvoja, a od 2022. je i ovlašteni agronom pri Hrvatskoj agronomskoj komori. Djeluje kao konzultant u Hrvatskoj i zemljama regije. Doktorirao je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s temom "Procjena učinka pretpristupnih programa na poslovanje poljoprivrednih poduzeća u RH“.
Ali ima Željka Rački i ovoga. Nije moj, ali je od mene 3,5 km. U subotu je bio ok, a u Nedjelju oppaaaa, miris divljih svinja. Vozili slamu pa slučajno primjetio, slikao sa sinovim mobitelom, svoj sam zaboravio uzeti. Postavljeni svi lovačk... Više [+]
Ali ima Željka Rački i ovoga. Nije moj, ali je od mene 3,5 km. U subotu je bio ok, a u Nedjelju oppaaaa, miris divljih svinja. Vozili slamu pa slučajno primjetio, slikao sa sinovim mobitelom, svoj sam zaboravio uzeti. Postavljeni svi lovački mirisi itd... ali ovome nema spasa, jednom kada uđu, ode sve.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Mirela Benko Za svoje godine ja sam ti jako neozbiljan, i kada ima problema nekako to volim kroz šalu provesti. Omak ne se meni i na AgroKlubu koja Više [+] zahebancija u kometarima. A što bi mu ja takvoga me čača šašavoga napravi, to ni jedan serviser nemože na meni popraviti🤣🤣🤣 Čak ni poslije srčanog udara doktori me nisu mogli uhvati, svaki dan sam im pobjegao u Interšpar sebi po gablec🤷😄
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Mirela Benko Da sam ja gospodin sad bi sjedio na Havajima 🤣🤣🤣🤣 i lovio cure🙊. Ma u svakome selu ima problema, ovo sa domačim svinjama itd..zakazali Više [+] veterinari, komunalni redari kao i uvjek. Sve što pokušavam prvo dobro razmislim, pa pitam umjetnu inteligenciju za mišljenje AL ili Gemini, da vidim koliko je odstupanje u mojim mislima pa da vidim dali sam u pravu, ali me u nekim stvarima ispravi i doda mi još po koji savjet. Jučer sam se nasmijao, pitao sam AL čime otjerati vrane da mi ne jedu suncokret ali nisam naveo u pojmu hektare. Pa mi napisao AL da uzmem vreče od krumpira pa navučem na svaki cvijet. Pa sam mu vratio pitanjem 🤣🤣🤣🤣🤣🤣 ali kako to izvesti na 4 hektara, pa se i AL nasmijao i reče neka unajmim ljude bar iz četri sela da to pokrijemo. Dobio sam savjet zeleni automatski laser naj jeftinija metota ali moram paziti na avione. Mirela meni je tek 53 i još kao momak živim ali mi problem žena kad vikne ja sam gazda u kuči 🤣🤣🤣🤣. Evo malo zanemario vani posao, stigle mi sve komponete za računalo u koje mi udario grom, i uspio sam si ga popraviti, ali jepše je vani raditi i naveče brojiti zvijezde.
Mirela Benko
prije 2 tjedna
Gospodine Damir Senjan, Hvala vam što ste to napisali i podijelili javno. Znate onaj osjećaj kad ste napravili sve ,a niste napravili ništa u ovih 25 Više [+] godina.koliko se cijelo selo,a i mi borimo s tim da nam domaće svinje koje nisu markirane ne uništavaju našu muku i trud, pa da se nismo mučili zabadava. To sve ipak košta financijski i naših živaca. Ono prvo nevrijeme kad je bilo sve nam je uništilo,pa smo ponovno presejavali i sada opet iz godine u godinu ista priča sa svinjama. A tu su i psi koji nisu čipirani, a i konji. Sve nadležne institucije znaju,a nitko ništa ne poduzima. Neznam u čemu je problem...To negdje u nečijoj ladici stoji i dalje nejde u postupak.... Policija dođe napravi zapisnik i ode. Slali smo mailove nadležnim institucijama i ništa... Svako jutro u 5.00. idem na polje i tjeram svinje,pa podne i pred večer. RTL televizija je 2022 godine.bila snimila i ništa od toga svega... I tako dalje ide dan za danom da mu nitko ništa ne može... A on nam se svaki dan smije u lice....Užas,tko će nama platiti štetu koja je učinjena. Kada ga se očito svi boje,nažalost....
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Mirela Benko Ajde napisad ću javno što sam ja napravio da otjeram ali pogotovo jelene i srnetinu, ali to je zakupni dio zemlje i tu je bilo uzmi ili Više [+] ostavi. Jedna parcela tu od susjeda ostavljena u parlogu između zakupnih, e sada da nebude parlog prskaj i isperi prskalicu. Malo ja to i zapaprio da sačuvam parcele koje imaju prijatelji. Malo isprazniž cisternu sa fekalijama, napuniš prskalicu sa omekšivačem za rublje da lijepo miriše, postavio ultrazvučni ali da i bljeska u noči. Ovo sa omekšivačem za rublje prava bomba za otjerivanje. Jedna ona boca od 3L na 500 litara vode sa sklopljenim granama na prskalici i udari, prskaj po putevima, okolo parcela i taj miris i otjera. Kada sam prvu turu isprskao, i ispraznio prskalicu na povratku kuči taj lijepi miris omekšivača za rublje je mene pekao za nos 😇🤧🤣🤣 a kamoli nebi divljač. To sam ponovio tri puta u tri tjedna, nema ni traga od divljači, jedino je sada problem suša i ovo prženje sunca. Malo prije sam bio u podravini tamo su kukuruzi izgorjeli na polju, kod mene je još uvjek crno zelen iako ovo vani je nepodnošljivo kako grije. Jedna mi parcela dobila od vručina ali tu sam prskao samo pola sa bio stimulatorom a pola ne da vidim razliku. Znači bio stimulator pomaže u ovom kuhanju vani ali i bio stimulator ima svoje mirise koji ne odgovaraju divljači. Imat ću problem sa pticama oko suncokreta, več su počele da kljuckaju po sjemenkama ali ću i to pokušati riješiti. Mirela trenutno noču što nikada nisam radio je kosim otavu. Noču kosim i okrečem, samo jednom po danu ju okrenem koliko je vani vruče. To nikada nisam tako radio. Ustvari još dva dana i gotovo i to. Noču i vozim kuči koja smješna slika na terenu.
Mirela Benko
prije 2 tjedna
Evo i mog kukuruza što su ga uništile domaće svinje ne divlje svinje jer ih zasada na ovom dijelu posavine nema u početku kukuruz je bio milina,a za Više [+] dan dva idem u obilazak kad ono srce hoće iskočiti van....sve povaljano i polomljeno,porušano i izgriženo... Užas...to traje već 25 godina. Jer se dotični gospodin urotio protiv cijelog sela... Njegove svinje hodaju selom i haraju naše usijeve,našu muku.... Nijedna mu svinja nije markirana,psi nisu čipirani,a konji hodaju ko gluhi po trnju... Kaže nisu njegove svinje ,pušta ih,pa ih ponovno zatvara. A na ovom dijelu posavine nema svinjske kuge....pitam se zašto? Kako si pomoći?
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Željka Rački Ima mnogo toga na terenu po Županijama ali nesmiješ javno pisati. Što rade Ekolozi, čuvaju zaštičenu prirodu po direktivi EU, a ispod Više [+] stola direktiva EU prskajte zaštičena područja Total, Gvardijan itd... nema veze nitko nevidi da se uništava kako moj tetak pčelar kaže medonosno bilje + oprašivači i sve po zakonu. Dok mi pazimo i moramo se držati pravilnika, sa druge strane pravilnik se krši u 100% obliku. Što se tiče divljači, tu lovci nemogu ništa bez pomoči policije da to pohvataju kako hvataju imigrante, ali bi im dobro došla pomoč i specijalne postrojbe Lučko da se to sve svede na neki minimum.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
To ti Željka Rački susjedno selo Gornji Mosti, Bjelovarsko bilogorska županija. Inače je ovako več oko 14 godina ali svake godine je sve gore i gore. Više [+] Prostire se u krug trenutno. Sada obuhvača sve više sela. Od Gornji Mosti, Srednji Mosti, ovdje gdje sam ja Donji trenutno miruje jer moram sam na drugačiji način to rešavati, Poljančani itd.. Naj gora ti je strana prema podravini, Javorovac, Novigrad Podravski. Sve je puno divljiv svinja a svinjske kuge zanimljivo nema. Još kad je otac bio živ 2006 ili 2007 god morali jednu parcelu preorti i zasaditi šumu na 2,28 hektara a to od raznih ljudi ima i oko sve ukupno 50 hektara zemlje, za berbu ili žetvu ništa ne ostane. Znači slikao sam parcelu umalo visinski sam vrh Bilogore. Ima vidljivo na ulazak u Novigrad Podravski uz cestu kako ga jeleni i divlje svinje brste ali ponovo nema svinjske kuge, zanimljivo, kao da im Slavonija smeta za svinjogojce. Ma ovdje nema sela bez divljih svinja, pravdaju se na migraciju a ono svake godine sve ih više a lovci kod kuče spavaju ako i dođu u lov pod čekom vidiš hrpu opušaka.
mali poljoprivrednik
prije 1 godinu
Zašto netko stalno dobiva,a netko nikada?Zato što je politika tako namjestila uvjete natječaja.Zato što krupni igrači unaprijed znaju uvjete koji nose bodove.Mali opg-ovi koji prolaze na fondovima ne mogu značajno povećati proizvodnju u državi.Oni prvestveno služe da zadrže stanovništvo na selu kojima je poljoprivreda dopunska djelatnost i to je po meni pozitivna stvar.Svi ti mali služe kao paravan jer političari mogu reći podijelili smo tolikom broju opg-ova.Tako vješto prikrivaju ogromne iznose koje pojedinci kostantno dobivaju.Opg sa 50-100 ha kojemu je poljoprivreda osnovna djelatnost nema šanse da prođe na niti jednoj mjeri,barem ja nikoga ne znam.Dokle će tako biti?Para vrta gdje burgija neće,tako da će se igranka nastaviti,a politika i krupni kapital će seljacima i dalje prodavati maglu.
dona
prije 1 godinu
Kod nas je nemoguće dobiti državnu zemlju u zakup,pašnjake prije svega zato što sve općina razdijeli na nekoliko članova ISTE obitelji. Jer ko zna gdje treba podmazati taj će i dobiti zemlju. Imam 30 krava i planirala sam povećanje ali kako kad nemam pašnjaka,gdje da ih puštam? Nije mi u redu ni držati ih stalno u štalama,ljepše im je na vani kad ima trave. Ali ne mogu! Jer oni iz drugog sela dobiju pašnjak iznad moje kuće.
slobodan rajić
prije 1 godinu
Slobodna je ona zemlja koju su mnogi dobili bez natječaja i na razna poznanstva ,kumstva, i ostale muljaže sa načelnicima i lokalnim političarima, kao i čuvene GRUPE (Belje, VUPIK, PIK...) .Zbog tog jedinice lokalne samuprave u suradnji sa ministarstvom i ne otvaraju natječaje da podobni ne izgube koji hektar, vidite da se pišu izmjene Zakona o državnom poljoprivrednom zemljištu da sve prilagodi sadašnim nelegalnim korisnicima.
Stari S
prije 1 godinu
Ima puno zainteresiranih za državnu zemlju, a slobodne državne obradive zemlje NEMA! Znači, treba nekome uzeti da bi drugom dao ( prodao), e pa to je teško izvedivo na zadovoljstvo svih. A zanimljiv je i prijedlog da se državna zemlja proda s ugovornom klauzulom o daljnjoj prodaji isključivo državi. I ja sam za taj prijedlog, nema isplativijeg ulaganja! U mom kraju je državna zemlja prodana 2005 godine po cijeni 1000€ hektar na 15 godina otplate, a danas taj hektar košta 15000€ ! Lijepa zarada samo na razlici cijene, plus zarada na obradi zemlje.
Marta Radić
prije 1 godinu
Mišljenja sam , da ljudi imaju znanja o poljoprivredi , samo svaki to gleda na drugačiji način..što je dobro. Pitanje samo koji je ispravan i produktivan.
Đuro Japaric
prije 1 godinu
VIŠE NEGO KINEZA po 1 km kvadratni , to je posljedica agrarne politike Beča , Beograda i njihovih slugana u Zagrebu ! 1700 godine Austrijanci su u Slavoniji ostavili KRŠĆANE , Hrvate KOJI NISU PREŠLI NA ISLAM , Vlahe i Srbe koji su doselili u Slavoniju zapadno od Zemuna u Turskom Carstvu od 1536 i Mađare kojih je dio živjelo do Turaka na ovim prostorima ! Od 1700 Austrijanci vrše kolonizaciju i naseljavaju ; Čehe , Nijemce , Slovake i druge narode izvan Balkana ! I tako smo došli 1995 do prosječene površine OPG od 2, 8 ha u 5 parcela ! IZUMIRANJE sela SLAVONIJE počelo je 1945 i najdalje je otišlo u današnjim općinama Čaglin i Levanjska Varoš koje je od 2011 do 2021 ostala bez 30 % stanovništva ! IDEM za nekoliko minuta u taj EPICENTAR IZUMIRANJA , da u ovim > mladim > godinama iskopam dio rupa za božićna drvca i neku voćku ! * A ZPP RASPADAJUĆE EU i > hrvatska > poljoprivredna politika su NASTAVAK katastrofe za hrvatsku poljoprivredu MUZEJSKOG TIPA !
Đuro Japaric
prije 1 godinu
Članak 48 HDZ - SDP Ustava pod 4 ; Jamči se pravo nasljeđivanja ! To je ustavna osnova za Zakon o nasljeđivanju ! I sada MAFIJA predvođena Plenkovićem koja se zovu Vlada RH i MAFIJA predvođena Jandrokovićem koji se zovu Hrvatski sabor , NEĆE napisati Zakon o nasljeđivanju ! POKRETANJE ostavinskog postupka u ISELJENIČKOJ RH nije obvezujuće , pa puno zemlje i ruševnih zgrada imamo na UMRLIM ! UMRLI NE MOGU DATI ZEMLJU U ZAKUP , A NI PRODATI ! SRPSKO - hrvatski Zakon OMOGUĆAVA podjelu zemlje a to znači USITNJAVANJE i povećanje broja vlasnika ! O NUŽNOSTI drugačijeg rješenja napisao sam TUĐMANU 95 i o tome JAVNO govorio ! Nije me MAFIJA slušala 95 , a ni JADNICI iz seljačkih udruga i VLADINE HPK ! Da su me slušali MOGLI smo imati oko 2 MILIJUNA ha u Arkod i EU ! * ISTO tako Tuđmanu sam napisao za DRUGAČIJE raspolaganje sa državnom zemljom ! DRŽAVNA zemlja TREBALA JE 95 IĆI NA PRODAJU OPG sa rokom isplate do 20 godina i to smo mogli ISPLATITI ! A , Marta 2024 piše o prodaji ! Pa nije to htio ni Plenković sa MAFIJOM 2018 , a NEĆE ni 2025 AKO TADA BUDU MENJALI zakon za državnu zemlju !
Đuro Japaric
prije 1 godinu
PROGRAM RURALNOG RAZVOJA , to u Tuđmanovom SRANJU ne postoji , prvo NEMAMO STRATEGIJU razvoja poljoprivrede , novac se LUPA u nekakvu INFRASTRUKTURU , VRTIĆE , OBLAGANJE zgrada za toplinsku izolaciju , a od INDUSTRIJSKOG razvoja nema ništa ! INDUSTRIJA je od 1991 i Tuđmana u velikoj mjeri uništena u ratu ,a posebno LOPOVSKOM privatizacijom , pa nas je prema POPISU 2021 BILO PREKO 400 tisuća MANJE , ISELJAVANJEM i UMIRANJEM ! Vezano za poljoprivredu , Hrvatska je NAJPRIMITIVNIJA državica u EU i sa STRANIM trgovačkim centrima ORGANIZIRANA je PREHRANA građana koji imaju državljanstvo Tuđmanovog sranja i STRANE radnike KOJI DOLAZE VEĆINOM U GRADOVE !
Đuro Japaric
prije 1 godinu
Vi koji pišete o hrvatskoj poljoprivredi u biti nemate pojma ! Od SRPSKO - hrvatske agrarne reforme 1919 imamo 2 modela ; model poljoprivrednih poduzeća i model podjele zemlje seljacima 1919 pri čemu je ZASNOVAN prevelik broj obitelji sa zemljom ! NASTAVLJENO je daljnje usitnjavanje sa PROMAŠENIM zakonima za PRIVATNU ZEMLJU ! Nizinski dio Slavonije i Baranja , UPROPAŠTENI su i PROMAŠENOM naredbom carice Terezije 1756 , da se u to doba raspršene - samostojeće KUĆE sa gospodarskim zgradama poredaju uz puteve ! Od ove PROMAŠENE naredbe razvijena su UŠORENA sela u Slavoniji i Baranji sa malim okućnicama i gospodarskim zgradama ! 1945 u brdskoj Slavoniji , veći broj obitelji sa MALO zemlje , NISU mogli držati konje za OBRADU zemlje ! 1995 MAFIJA u Ministarstvu poljoprivrede u tekstu ; PREGLED stanja i strategija razvoja poljoprivrede Tuđmanovog SRANJA iznijela je podatak da je PROSJEČNA površina seljačkog imanja bila 2, 8 ha u 5 parcela ! ILI NA 100 ha a to je 1 km kvadratni IMALI smo 33 OPG ! I onda nakon 1945 i Brozovog zemljišnog maksimuma za seljake od 10 ha , nije se IŠLO da se OTKUPLJUJE PRIVATNA zemlja i USPOSTAVLJAJU dohodovniji OPG ! NIJE SE IŠLO U OKRUPNJAVANJE već USITNJAVANJE i POVEĆANJE broja vlasnika ! MAFIJA u Zagrebu od 1992 i priznavanja TUĐMANOVOG SRANJA , nije IŠLA da se na bazi DRŽAVNE i PRIVATNE zemlje FORMIRA oko 25 TISUĆA dohodovnih OPG ! Nije se POTAKLO sređivanje stanja za PRIVATNU i državnu zemlju ! NIJE se išlo na OKRUPNJAVANJE ! NISU htjeli PREUZETI NIZOZEMSKI Zakon o nasljeđivanju , već su nam 2003 za vrijeme RAČANA , NAMETNULI PLAGIRANI Beogradski Zakon o nasljeđivanju ! NISU išli u IZGRADNJU akumulacija o kojima sam ja JAVNO govorio 92 pa NE MOŽEMO ići ni na dohodovnije kulture ! 10 godina radio sam na IZGRADNJI i održavanju dalekovoda za Eletroprivredu SRH , zato sam PREŠAO veliki dio pješice , nizinski dio , brdsko planinski , kamenjar , dio otoka ! **Državnu zemlju od 2001 NISU htjeli OPG dati ni u ZAKUP i tako smo u RASPADAJUĆU EU ušli sa SAMO OKO 960 tisuća ha ! **MAFIJA u Vladi , Saboru , lakrdijaš Milanović i MAFIJA u HPK , NEĆE ZA OPG NIŠTA bitno učiniti ! SVE je PREPUŠTENO snalaženju pojedinaca ! * NASTAVITI ĆE SE IZUMIRANJE OPG I SELA ! * NEMOJTE na AGROKLUBU više pisti o poljoprivredi na DEMAGOŠKI NAČIN ! Hrvatskoj NE TREBA 170 tisuća nekih kvazi OPG , VEĆINOM je to obrada zemlje REKREATIVNOG karaktera , nešto za sebe , nešto za prodaju ! TAKAV MEGALOMANSKI broj OPG NEĆE SPASITI IZUMIRANJE SELA ili kako vi pišete RURALNOG prostora ! * BEZ REZA U LAKRDIJAŠKO raspolaganje sa DRŽAVNOM i PRIVATNOM zemljom , NIKADA nećemo moći iskoristiti ZEMLJU , NASTAVITI ĆE SE IZUMIRANJE SELA !
Marta Radić
prije 1 godinu
Dobar članak , svima je sve jasno..čeka se reakcija nadležnih. Mi stalno mješamo ..kruške i jabuke. Naime , stalno se spominje produktivnost , samodostatnost , proizvodnja i dr.. Mi se nalazimo u tržišnom gospodarstvu , to nam je svima jasno. Da li je to dobro ili loše i o tome možemo raspravljati , alo ljudi će proizvoditi , više ili manje , što ovisi o zaradi , dohotku , isplativosti .... Pa nećemo proizvoditi , da dobijemo više poticaja..to je pogrešno. Zašto je kad nas proizvodnja u padu , gotovo svih agrarni proizvodnja , pa zato što nam je tržište malo , skučeno , neorganizirano i dr , a to znači , da su nam mogućnosti trgovanja ..gotovo dirigirane.. Na to svi žmirimo...te teme se ne otvaraju , već strelice okrećemo prema državnim potporama. Pa teze idu u smjeru , ako povećamo potpore u određenim sektorima , biti će veća proizvodnja..što je potpuno pogrešno , a da to nije tako imamo mnogo primjera. ZPP jasno ima smjer , potpora dohotku , bez razlike na proizvodnju...potpora brizi o životinjama , o tlu , okolišu , klimi. E sad , ako hoču dobiti potpore za klimu i okoliš , jasno da će na neki naćin biti ograničena proizvodnja...no tko se odluči za taj smjer , točno zna što očekivati i koje su obveze. Oni koji ne žele taj smjer..oni biraju intenzivnu proizvodnju , jer procijenjuju da imaju veću zaradu , te se dobro snalaze na tržištu.. Tako da mislim , da nam je svima sve jasno..imamo izbor..a to je najbitnije. Pomoć ili poguranac kroz fondove , treba dati i jednima i drugima , na naćin..da se točno zna za koju kategoriju. Oni koji prođu na natječaju u sljedećem , nemaju pravo na natjećaj , jer već su iz te mjere konzumirali sretstva. Svi sektori , trebaju imati jednake uvijete , te nema favoriziranja. Što se tiće mladih..oni trebaju svi dobiti , možda i manje iznose , ali njima svima itekako treba financiski poguranac , a samim tim i država pokazuje smjer pomlađivanja ruralnih prostora. Državna zemlja , vječita tema. Državnu zemlju treba prodati , na način da se svima zainteresiranima podjeli na jednake dijelove odnosno količini , bez razlike na proizvodnju , uz uvjet da se nemože prodati , osim nazad državi. Tada bih se u nekoliko godina , odmah znalo tko je za proizvodnju a tko nije.
Mario Bošnjak
prije 1 godinu
Svaka čast na na pisanom, išao sam dva puta na mjeru 6.3 i sada na ovu za 30000 eura i naravno nisam prošao, uvijek sam Mal i ne daju nam da se malo proširimo a volje imamo. Lp
Farma Lužak
prije 1 godinu
Gospodine Vesrane Stapicu neznam zašto bi trebalo ikome ista ograničiti ili ne umanjivati,RH je zadnja zemlja članica Eu koja je najkraće koristila mjere ruralnog razvoja. Slovenija je imala 2 ciklusa prije 2015 koda je Hrvatski poljoprivrednik prvi put imao mogućnost prijave na natječaj iz mjera ruralnog razvoja. O Njemačkoj i Nizozemskoj ne treba trošiti riječi. Vjerojatno znate podatak da je Hrvatska poljoprivreda na nivou 30% produktivnost u odnosu na ostale zemlje članice Unije. A kad bi gledali zemlje iz kojih nam dolazi 90% hrane a to su Španjolska Italija,Njemačka i Nizozemska produktivnost je vjerovatno na nivou ispod 20%. Dakle ako želimo u Hrvatskoj proizvoditi hranu onda moramo ulagati u tehničku i tehnološku obnovu poljoprivrednih gospodarstava da u neko razumno vrijeme dostognemo produktivnost ostalih članica Unije, ukoliko to ne učinimo svakim danom ćemo biti sve zavisniji o hrani koja se proizvodi u drugim zemljama Unije. Ja ni u jednom trenutku nisam rekao niti sugerirao da je to pravi put, međutim svaki dan se u medijima provlači priča kako se u Hrvatskoj proizvodi 50% od potreba mesa,mljeka, voća i kako treba povećati domaću proizvodnju. Ako je cilj da svih 170.000 poljoprivrednih gospodarstava koliko ih ima u Hrvatskoj dobije novce iz mjera ruralnog razvoja onda je to što vi predlažete pravi put. Jedom kad dobiješ to je to dok svi ne dobiju ne možeš dobiti opet. I to je uredu i pošteno, po onoj komunističkoj "svima prema potrebama " To smo imali u mandatu bivše ministrice i rezultati su povećanje broja poljoprivrednih gospodarstava a smanjenje proizvodnje u svim sektorima.
Đuro Japaric
prije 1 godinu
Gospodine Marine , postoji nekoliko vrsta poljoprivrednog zemljišta ; državno , poludržavno , privatno sa dvostrukom evidencijom , na umrlim ! Poludržavno vam znači u katastru na RH , a u gruntovnici na vašem ocu , djedu ili pradjedu ! Takvu zemlju država može dati u zakup na 5 godina ! Državno znači u gruntovnici i u katastru na RH ! Sa takvom zemljom ne moraju raspolagati ; općine , gradovi ili umjesto njih Ministarstvo poljoprivrede ! Zakon o poljoprivrednom zemljištu je SMEĆE i to sam komunističkom besposličaru Plenkoviću , mafiji u ne hrvatskom saboru , bagri u Ministarstvu , NAPISAO !Od 1999 radio sam na SREĐIVANJU stanja za dio parcela u korist ovog sranja koje nazvaše RH ! Naravno nisam mogao kupiti ni jednu parcelu , za vrijeme kretena Milanovića dobio sam na privremeni zakup na 5 godina , istekom toga na temelju Kretena Plenkovića , dobio sam na 2 godine , istekom 2 dobio sam na JEDNU godinu ! Godine su me PREGAZILE , da nije tako u ovom SRANJU ne bih bio ni 5 minuta ! Bio sam u više država Zapadne i Istočne Europe ! Hrvatski seljački sektor je većinom za MUZEJ ! RASPOLAGANJE sa PRIVATNOM zemljom je KATASTROFALNO , a to je posljedica TUPAVIH srpskih i hrvatskih političara ! ŽELIO sam da se u ovom SRANJU to raspolaganje mijenja , ali politička mafija i JUDE u seljačkim udrugama i Vladinoj HPK ne žele ! TUPAMAROSI koji nemaju veze o poljoprivredi , zato smo 2001 počevši od Slavonije imali 195 IZUMRLIH sela , PREKO 80 sa samo JEDNIM stanovnikom !
Vedran Stapić
prije 1 godinu
Odličan prijedlog za umanjenja potpore višestrukim dobitnicima! Dodao bih još jedan, paralelni model. Da oni koji žele jednostavniji administrativni postupak, mogu dobiti max 20 ili 30% (a ne 50% ili 60%), ali bez da se 'ubiju' od prijava, natjecanja i pravdanja. Dobili bi alternativu, jednostavniju za administraciju i korisnika.
Farma Lužak
prije 1 godinu
Sve zavisi koji je cilj ako je cilj ministarstva poljoprivrede raditi na povećanju proizvodnje poljoprivrednih proizvoda onda treba poticati one koji provode ako želimo kroz poticaje zadržati ljude u ruralnom prostoru onda je treba osmisliti mjere kojima će se zainteresirati ljude da ostanu živjeli na ruralnom prostoru ali onda je upitno čemu služi ministarstvo ruralnog razvoja i ministarstvo demografije ako se iz novaca namjenih poticanju poljoprivredne proizvodnje financira izgradnju dječjih, poučnih staza ili vatrogasnih domo a. Ovim što sad imamo svi su nezadovoljni i veliki i mali jer svi smatraju da su upravo oni zakinuti. Činjenica je da u Hrvatskoj nema više od 15.000 poljoprivrednih gospodarstava kojima je poljoprivreda osnovni izvor prihoda, isto tako je činjenica da za sve nema novca. Nadam se da je jednom netko odgovoran smoci snage i hrabrosti i odlučiti šta je cilj Hrvatske poljoprivredne proizvodnje