• Izmeđ međe
  • 11.02.2021. 07:00

Zar se prijedlog Zakona o sjemenu nije mogao riješiti bez trzavica s poljoprivrednicima?

Nije li se u tim ministarskim dvorima mogla naći koja glava da to sve sredi i ranije, da uopće ne dođe do prosvjeda i problema. Čini mi se da je moglo, ali se nekome nije htjelo

Foto: Martina Popić
  • 270
  • 13
  • 0

Stisli, napali i izgleda upalilo. Ukratko bi tako mogli reći o prašini koja se podigla oko dva članka prijedloga Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja koji je Saboru uputila Vlada RH.

Prvo je bilo na nož. Pa tako je u Europskoj uniji i onda to tako mora biti. Uništit ćemo sve naše sjeme. Sahranit ćemo domaću proizvodnju na našem selu. I onda, orkestrirano, oštro i argumentirano, svi su krenuli na zakon. Govorili da ne vide razloga da se to ne promijeni. Ministrica je napravila uzmak i morala se složiti da se ta dva sporna članka, 16. i 17. dorade. Odgovarajući na pitanja predstavnika zainteresiranih udruga na Odboru za poljoprivredu, istaknula je kako razumije zahtjeve za preciznije definiranje izuzeća od obveza propisanih ovim aktom, te je obećala da će u konačnom prijedlogu zakona jasnije istaknuti izuzeće malih poljoprivrednih gospodarstva od obveze dorade i certificiranja sjemena.

"Ministarstvo poljoprivrede nastojat će smanjiti dodatne troškove za poljoprivredne proizvođače, a u Republici Hrvatskoj registrirano je 60-ak ovlaštenih dorađivača sjemena, pa isto ne može predstavljati monopol“, rekla je Vučković i izrazila spremnost da se dodatno fleksibilizira dorada sjemena u slučajevima kada je to moguće.

Najstrožija procedura u Europi

Mora se priznati da je veliku ulogu u tome imala Marijana Petir koja ja na Odbor dovela brojne predstavnike udruga i nakon brojnih nastupa u medijima ministricu stavila pred gotovo čin. Prvo ih je morala sve saslušati, a onda i rekla što je rekla. I definitivno treba zaključiti da ministrica nije mogla nazad.

Taj članak 16. sada govori da sve sjeme koje se koristi mora biti certificirano. Isto tako, po tom članku mora biti i dorađeno u ovlaštenim doradbenim kapacitetima. To su te dvije sporne stvari. U Europi nigdje nemamo tako strogi kriteriji i nije jasno tko je to pokušao silom progurati kod nas.

Dakle, poljoprivrednik i dalje može koristiti svoje sjeme, ali bi procedura po tom prijedlogu zakona bila daleko najstroža u Europi. I sve bi to poskupjelo i cijenu sjemena, a u konačnosti i cijenu našeg poljoprivrednog gotovog proizvoda koji je inače skuplji nego u zemljama u okruženju. Upitno je mogu li se uopće stare sorte povrća raditi na takav način. Pšenica je druga priča. No, ni jedan instalirani kapacitet, kada govorimo o pšenici, sigurno ne bi mogao uzeti raditi to farmerovo sjeme. Ono što ga zovemo tavanušom. Dakle neće mu htjeti doraditi 200 kg sjemena, pa ni tonu.

Za sve je kriva pšenica

Vjerojatno je tako rigorozan prijedlog i napravljen zbog uspostave reda u proizvodnji pšenice. Zato što se kod pšenice pojavljuje bolest smrdljiva snijet. Ona je izuzetno opasna. To je jasno. I u Hrvatskoj se velike površine siju pšenicom, ali svega 15 posto netretiranog sjemena završi na njivama. Treba reda. No, te male količine, malih poljoprivrednika, oni sami mogu tretirati sjeme na svom gospodarstvu. Čak ostaviti i mogućnost da pojedini OPG-ovi iz usluge mogu drugima odraditi tretiranje njihova farmerskog sjemena, pa im dati mogućnost da se doregistriraju za takvu djelatnost. I da to takav OPG može raditi po najavljenim pravilnicima. 

U Ministarstvu stalno ističu da one male količine starih vrsta, posebice voća i povrća, neće ići na doradu. Ali, jasno, udruge to žele vidjeti u Zakonu, a ne da poslije čekaju nekakve pravilnike koji bi regulirali ovakve probleme. Posebno smo u proizvodnji povrća izgubili velike količine onih sjemena koje smo tradicionalno proizvodili. Nažalost, te proizvodnje su se "preselile" u Italiju, Austriju, Mađarsku… Dakle, poljoprivrednim udrugama je cilj da mala gospodarstva na što jednostavniji način registriraju svoje sjeme. I da rade s njim te ono na određeni način kola među poljoprivrednicima.

Stare sorte imaju svoju vrijednost

Ovaj zakon je dobro napisan za sjeme koje se stavlja na tržište. Borba je za ono koje će se proizvesti za svoju vlastitu upotrebu. Treba napomenuti da nove sorte traže idealne uvjete, dok ove stare podnose prirodne i teže uvjete u kojima su nastale i održale se. I ako su te sorte toliki niz godina uspjele preživjeti to znači da imaju svoju vrijednost i da će u budućnosti imati svoje mjesto. Svi se slažu da nije dobro sijati netretirano sjeme, ali ono se može lako tretirati i na gospodarstvu. Što se tiče povrća, važno je omogućiti da te male količine sjemena kolaju među OPG-ovima. Sad je i vrijeme da povećamo svoju proizvodnju. A upravo treba povećati i udio onoga proizvedenog kod malih poljoprivrednika.

"Država treba prepoznati prava seljaka i predvidjeti izuzeća za mala poljoprivredna gospodarstva“, istaknula je Sunčana Pešak, tajnica Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača, podsjetivši na prava koja proizlaze iz Međunarodnog ugovora o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu kojega je Republika Hrvatska potpisnica, ali i Deklaracije Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u poljoprivredi. To treba stalno imati na umu.

A ovaj primjer jako dobro koordinirane akcije djelovanja na Vladu i Ministarstvo treba biti i pokazatelj kako ubuduće raditi kada dođe do sličnih situacija.

Ostaje jedno "ali". A to je zašto se to nije moglo ispraviti i da uopće ne dođe do ovakvih problema. Nije li se već prilikom izrade moglo to riješiti, pa da i Vlada i ministrica ne ispadnu "crne ovce". Kao da netko namjerno želi da se nepotrebno stvaraju problemi i trzavice u odnosima poljoprivrednika na jednoj strani i aktualne vlasti na drugoj. Pa već je i prije došlo nekih 400 pritužbi na zakon.

Zar netko to u Ministarstvu ne može prije nego izađe "van" srediti i riješiti problem prije njegova nastanka? Očito je bila namjera da se situacija uzburka zbog dva članka i nekoliko riječi u njima.


Tagovi

Marija Vučković Marijana Petir Sunčana Pešak Ministarstvo poljoprivrede Sjeme poljoprivrednog bilja


Autor

Damir Rukovanjski

Više [+]

Diplomirani agronom, dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000. do 2008. Urednik EU Agro Info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Predivni jaglaci