Za vino ili rakiju, od hrasta, duda ili bagrema. Kad su nastale prve bačve?

Kad je ljudima prvi put palo na pamet napraviti bačvu i u njoj držati pivo, vino, rakiju, viski, konjak, rum i ostala alkoholna pića? Prema poznatim podacima, prvi su ih izrađivali Goti, jedno germansko pleme porijeklom iz Skandinavije.

Goti su u trećem stoljeću upali u Rimsko carstvo, porušili i popalili sve na što su naišli i u svojim osvajanjima stigli do Crnog mora. U pauzama između bitaka izgleda su pravili i bačve, a Rimljani tu vještinu preuzeli. Kasnije, budući da su svi narodi voljeli piti, prve bačve, a s njima i majstori bačvari, pojavljuju se širom Europe, a vremenom stižu u sve krajeve svijeta.

Naši su poljoprivrednici znali za njih u srednjem vijeku i posjećivali majstora bačvara kad god im je trebala ista za vino, kasnije za pivo ili rakiju, kaca za kupus, sir ili vrhnje ili vjedro za vodu ili mleko.

Sve ove predmete pravio je majstor bačvar, kacar, kačar, pinter ili pintor, kako se već gdje naziva.

Cijenjen zanat

Prvobitne nisu bile velike i imale su ravne strane. Tek usavršavanjem, pojavljuju se zaobljene, velike zapremine i visoke kvalitete. Bačvarski zanat bio je iznimno cijenjen, jer zahtijeva znanje, iskustvo i specifičan alat kakav se nije mogao naći u poljoprivrednom kućanstvu.

Izvozimo najkvalitetniju hrastovinu pa za naša ponajbolja vina uvozimo 'francuske' bačve. Tko je tu lud?

Također je potreban dobar materijal, a to je, u većini slučajeva, hrastovo drvo. Ono se može obraditi u daske koje se savijaju da bi se napravile strane bačve, takozvane "duge" (jer imaju oblik kao duga). Slavonija i Vojvodina bile su dom, a i danas su, izuzetno cijenjenog hrasta pogodnog za bačve i ostale proizvode neophodne za ozbiljno poljoprivredno gospodarstvo, posebno za ono koje ima vinograd.

Kad bi mladi pomoćnik u bačvarskoj radionici napravio bačvu, a ona se dobro pokazala odnosno ne propušta tekućinu, smatralo se da je položio majstorski ispit. Dobiva "majstorsko pismo", te samim tim i dozvolu za rad u drugom mjestu ili da s vremenom otvori svoju radionicu. Na jedrenjacima je kroz stoljeća majstor bačvar bio neizostavan član posade i važna ličnost, jer se voda, hrana i alkoholno piće za posadu čuvala u bačvama.

Hrast, dud, bagrem?

Važno je što će kupac držati u njoj. Ako je vino, onda je najbolji spomenuti hrast. Za rakiju još bolja je dudova bačva jer će od dasaka rakija dobiti zlatastu boju, a to neki klijenti jako cijene.

Bačvarski proizvodi prave se još i od bagrema i kestena, a velike kace od jasena, bora i smreke. Za sve što majstor pravi potrebno je da drvo bude cijepano i dobro osušeno. Daske se suše i po dvije godine, a za to vrijeme neophodno je da su pravilno složene, ničim pritisnute sa strane, na prozračnom mjestu, a najčešće je to bio tavan.

Kao čep iz bačve

Poljoprivrednici su poštovali bačvara, s punom pažnjom kupovali najbolje bačve i ostale drvene posude i održavali ih, prali, čistili i dezinficirali prema majstorovom uputstvu. Sve u vezi s bačvarskim zanatom ušlo je u svakidašnji govor seoskog stanovništva, usmenu književnost i izreke.

"Kad čujem tambure, ja skočim na bure" – poručuje stara pjesma. "Kao bačva" – kažu u selima za osobu koja se uobrazila zbog naglog bogaćenja. "Nije baždaren" (kao bačva jer su se baždarile, a to znači: precizno joj je određena zapremina i ovjerena pečatom)– znači, nema mjeru, previše pije.

"Kao čep iz bačve" – stalno pijan. "Pijan kao bačva", "Pijan kao duga" – primijetili su seljaci, ali to se ne odnosi samo na bačve, nego i na ljude: pametna osoba pravi manje buke.

Čiju biste bačvu danas kupili, odgovorite nam u anketi.

Danas je bačvarski zanat manje zastupljen, jer su propisi o čuvanju hrane drugačiji tako da je izrada posuda za vino, mlijeko, zimnicu i druge poljoprivredne proizvode prešla u domenu tvornica. Ipak, opstaju obiteljske radionice s dugom tradicijom, a i vinarije rado ističu da plemenita pića drže u bačvama starim stotinama godina.

^{*Naslovna fotografija: Shutterstock/Marian Weyo, Maja Celing Celić}