• Izmeđ međe
  • 04.02.2021. 07:00

Ugasiti ne, ali kontrolirati rad HGK pa i svake druge komore - apsolutno da

Treba li nam ili ne treba HGK? Sve se svelo na to treba li plaćati članarinu. Stvarana je proteklih 100 godina. Nije ju samo tako ugasiti, ali njezin rad se može kontrolirati, a posebice zapošljavanje u njoj.

Foto: Damir Rukovanjski
  • 234
  • 12
  • 0

Rasprava o Hrvatskoj gospodarskoj komori je bila u središtu hrvatske javnosti. U biti nije to bila rasprava o tome što radi HGK i služi li ona nečemu. Sve se svelo na to treba li je plaćati pa bi običan čovjek shvatio da ga zbog tog plaćanja treba uništiti i ugasiti.

Prvo, nije pojedinačno riječ o velikim iznosima koje plaćaju poduzetnici, a drugo nitko da kaže iskreno. U toj komori radi mnogo onih kojima tamo nije mjesto, ali rade i mnogi koji su od velike koristi hrvatskom gospodarstvu. Postojanje i HGK i drugih udruženja gospodarstvenika ima smisla i potrebe. I u Hrvatskoj i u svijetu. Međutim, tko kontrolira što rade, koga zapošljavaju i koliko troše takve organizacije? Vjerojatno država i tko zna tko sve ne, ali očito ne i oni koji ju financiraju, a nisu ni stvarno upoznati s njihovim radom.

Kada govorimo o poljoprivredi i HGK, to je drugi par cipela. U članstvu te komore su poljoprivredne tvrtke kojima zasigurno i nije toliki problem članarina. Mnogi ističu da imaju koristi i da kada su u pitanju grupacije vezane za poljoprivredu, prehramenu industriju i šumarstvo, te drvnu industriju priča pije vodu. Kada kažemo grupacije mislimo na neke najistaknutije, a koje i pratimo u radu. Grupacija slatkovodnog ribarstva, pa ona primjerice mlinsko-pekarske industrije, zatim klaonica i mesne industrije, poljoprivrednih poduzeća....

Priča s HGK u poljoprivredi pije vodu 

Ima ih dosta i stalne su aktivnosti u tijeku. Posebice se mora priznati u osječkoj, virovitičkoj i drugim slavonskim komorama koje u svoj rad uključuju i OPG-ove iako oni nisu članovi i ne plaćaju članarinu. Ali nije tajna kako ni mnogi u komori ne znaju tko i za što prima plaću u drugim dijelovima države i iznenade se da su u njihovim sektorima.

I takve stvari upravo umanjuju vrijednost rada iskrenih i vrijednih djelatnika koji se zajedno svaki dan bore s gospodarstvenicima za njihov opstanak. Dakle, općenito je mišljenje da znamo što rade i koliko znače podružnice na nižim, da tako kažemo, nivoima. Ali što se događa u centralama jedne HGK, pa recimo Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske obrtničke komore i drugih institucija to je obavijeno velom tajne. Kao primjerice neki dan Udruženje vinara Graševina Croatica i grupacija vinogradarstva i vinarstva za svoju borbu izabere pored svih mogućnosti upravo osječku HGK.

OPG i poljoprivrednici imaju svoje komore. Po statutu HPK članarina je obavezna, a tek sad najavljulju da će biti dobrovoljna. Svojim radom i uslugama morati će se nametnuti kao netko tko će uspjeti im dati do znanja da imaju koristi od plaćanja članarine. Znači, našim poljoprivrednicima treba i Poljoprivredna, i HGK, i Obrtnička komora kao i sva moguća udruženja i grupacije. Ali naši seljaci nisu veslo sisali. Pazi one na svaku kunu. I ne žele da im se nitko s njihovim novcima razbacuje. Moraju kontrolirati.

Znati gdje je svaka kuna završila

Nije problem dati 40, 400 ili 4.000 kuna mjesečno, ali se mora znati tko i kako to troši. Recimo, sada znamo što rade odjeli za poljoprivredu Hrvatske gospodarske komorie. U tom istom odjelu je i šumarstvo i prehrambena industrija. Mora seljak znati tko kontrolira trošenje novca u obrtničkoj i poljoprivrednoj komori. Mora znati gdje je svaka kuna završila u radu Zadružnog saveza, udruge uzgajivača i slično.

Upravo tako moraju članice HGK znati što se radi s njihovim novcem. Možda jedno Žito, bivši Agrokor, a danas Fortenova grupa, ili pak Podravku ne boli previše što je s njihovim novcem koji daju za poslovanje HGK. Ali jednom malom d.o.o., j.d.o.o. svakako jest. I javnost mora stalno znati što radi ta komora. 

Što se radi u drugim sektora pored ovoga našeg za poljoprivredu teško nam je ocijeniti. Iako iz poljoprivrednih tvrtki, barem ovih koje srećemo u Županijskoj komori Osijek uglavnom pozitvino ocjenjuju njihov rad, javnost i dalje mora biti bolje informirana. Uz to da svakako mogu i moraju bolje. Dakle, inicijativa za ukidanjem obavezne članarine ima možda smisla, ali ovoga puta je to populistički potez. Za ovu godinu je financiranje takvo i nije moguće preko noći nešto odrezati. Što treba? Svakako što prije uvesti kontrolu. I to se mora omogućiti članicama, a ne nekakvim odborima političara, saborskim i tko zna kojim kontrolorima. 

Mora sve biti javno, pošteno i kontrolirano 

Stvar pred Saborom je jasna. Za iduću godinu omogućiti da oni koji ne žele biti članovi ne moraju, ali svi koji to žele da imaju jasan uvid u to što se radi, a posebno i tko se zapošljava. A uvesti možda neku jedinstvenu tarifu mjesečno za sve komore pa neka im se dijeli po nekom ključu. Poljoprivredna komora? Svašta. Politika ju stvorila, pa zakočila, a onda skoro ugasila da bi ju sada država financirala. Mora se donijeti zakon. Ali ne o prestanku sufinanciranja nego o kontroli rada i da financijeri budi ti koji obavljaju kontrolu rada, a posebice zapošljavanja, putovanja i silnih troškova.

Ako se ne bude plaćala članarina, pa bude država financirala rad normalno je da će vladajuća stranka i kontrolirati plaće, što rade, na što troše, a i uhljebljivati svoje kadrove. Ipak se kroz veliku povijest Hrvatske gospodarske komore došlo do nekih vrijednosti koje treba sačuvati, ali da se treba regulirati od podruma do krova sve to je istina.

A kada budemo bili svjesni da je sve javno, pošteno i kontrolirano nikome neće biti žao njegovih 40 kuna.


Tagovi

HGK Komora Članarina


Autor

Damir Rukovanjski

Više [+]

Diplomirani agronom, dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000. do 2008. Urednik EU Agro Info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Gredica u vrtu pripremljena za salatu i mrkvu a kupus već posijan u kontejnere od rolica WC papira.Kada naraste dovoljno veliko lako ga je prebaciti u vrt.