U svakom poslu ima uljeza

Servis i majstor kada zatreba u polju, treba odmah i sada da su tamo. Kažu i da je jučer bio tu bilo bi dobro. Sutra, preksutra. Sve je to kasno. A osim što servis izlazi brzo na lice mjesta važno je i da ima mehaničare koji znaju. A to je već teže. Nije tajna da je dobar servis garancija uspjeha svakog trgovca mehanizacijom. Ako rezervni dijelovi ne stižu na vrijeme, ako se ne ugrađuju dobro onda se gubi povjerenje i u trgovca ili dilera kako mi to u Hrvatskoj volimo reći. Pritužbe na servis, aljkavost, neznanje, pa čak i bezobrazluk su redovita pojava. I ne pišemo o konkretnim primjerima. Mušterije su u pravilu ljute, serviseri i trgovci imaju svoju priču. I tako u nedogled. No, na kraju je ipak važno da vlasnik traktora, kombajna ili nekog drugog stroja bude zadovoljan. No, zanimljivo se ipak malo osvrnuti na pritužbe koje dobijemo.

Imamo jedno zanimljivo mišljenje. Ako imaš stroj koji je star 20-ak godina i očekuješ da ti ga servisira ovlašteni servis, onda se ne možeš baviti poljoprivredom. Ako želiš da ti ovlašteni servis održava strojeve, onda si kupi nove strojeve na kojima nema mnogo posla, osim redovitog održavanja, pa ćeš sa ovlaštenim servisom biti uglavnom zadovoljan dok je stroj u garantnom roku, priča jedan iskusni kombajner. Ionako kada ti dolazi servis u dvorište moraš imati generalnu ideju što trebaju raditi, jer u protivnom počinje mala vožnja po tvom džepu. Malo je ljudi koji znaju svoj posao danas, a i oni koji znaju uglavnom nisu dobro plaćeni pa tu počinju problemi. Jedino nema problema kada čovjek koji zna svoj posao radi za sebe i zainteresiran je za posao koji radi. Onda ta usluga koliko god koštala u principu nije skupa.

U principu sve radim sam, probao sam preko originalnog servisa nabaviti dijelove u dva navrata, ali to je u oba slučaja bio potpuni promašaj, priča je jednog drugog našeg čitatelja koji ima američki kombajn koji je i jedini u Hrvatskoj od te marke. Postoji tvrtka koja se reklamira kao zastupnik, ali kombajne baš i ne prodaje, a sada od nedavno nema ni te tvrtke kod nas jer je dotični zastupnik otišao u stečaj. Jedino kod njih kupujem posebno hidraulično ulje koje zahtijeva taj stroj, ističe. I što on radi. Dijelova na skladištu za taj njegov kombajn iz SAD-a nema tako da dijelove nabavlja u SAD-u ili originalne ili aftermarket. Priča da ima nekoliko online dealera koji dobro rade. Jedino gdje sam potražio uslugu drugih servisera na kombajnu bio je majstor za hidrauliku koji mi je mijenjao gumicu na hidropumpi, autoelektričar koji mi je radio na struji, ali ne ovlašteni servis.

Mnogi ipak ističu da ne treba pretjerivati s opremom i da treba birati učinkovit kombajn, dovoljnog kapaciteta ali i jednostavan i koji ne zahtijeva nikakva posebna znanja kod normalnog redovnog održavanja. Jer tada se snalazite i vi kao korisnik, a i manje problema može biti s ovlaštenim serviserima. Jedan je rekao na poljoprivrednom forumu na internetu - ako mi traktor, kombajn ili drugo, treba održavati NASA onda to nije stroj za mene. To je onda stroj za nekoga tko ima proračun kao američka vlada, a naš poljoprivrednik to sigurno nije.

Prvo moraš znati točno koje dijelove trebaš, a za to se ide na originalnu Internet stranicu proizvođača, odnosno same tvornice gdje je katalog svih dijelova s originalnim brojevima i opisom. Tada si nađete online dealera koji bi vam poslao dijelove u Europu s napomenom da se sve plaća unaprijed. Neki hoće, neki neće ali većinom hoće. Naručite odabrane dijelove, zamoliš da ti uračunaju troškove prijevoza i platite, naravno, unaprijed. Manje dijelove hitno možete naručiti da ti pošalju DHL-om ili UPS-om ili FEDEX-om. Veće dijelove koji pak nisu hitni zamolite da vam stave u dobru kutiju i dostave avionom u ZGB. To je jeftinije nego brza dostava, ali traje tjedan-dva. U principu birate si partnera kod kojeg kupujete, a i onog koji ti želi to dostaviti avionom.

Teške dijelove, tvrdi jedan naš poljoprivrednik, možete dostaviti i pomorskim kontejnerom zbirno. To je najjeftinije ali traje i do tri mjeseca. Mogu se tako kupiti i rabljeni dijelovi na otpadu koji rastavlja strojeve. Ima svakakvih primjera. Pa tako da su dijelovi američkih strojeva jeftiniji u Europi nego li u SAD. Pa i da su u SAD-u jeftiniji dijelovi europskih proizvođača. No, u SAD-u je daleko razvijenije tržište tzv. aftermarket dijelova. Za one koji ne znaju radi se o neoriginalnim dijelovima, ali koji odgovaraju, odnosno u potpunosti uspješno zamjenjuju originalne. Ovih prethodnih nekoliko rečenica su zanimljiva priča. Ali, tko bi bio toliko lud, pa i novinar da vam kaže da tako postupate. Može, ali samo veliki znalac. Doista veliki. Ipak bi bilo dobro taj posao prepustiti onima koji imaju nekakvo ovlaštenje da to znaju raditi. Ipak u Hrvatskoj se vrti nekoliko marki i zasigurno oni imaju ako ne odlične, ono sigurno dobre servise. A ima i onih koji su ostali dužni za neki posao, servis ili slično pa im se neugodno i pojaviti kod ovlaštenog servisa. Oni će se možda i uhvatiti ovakvog rješenja jer drugog nemaju. Kada bi ovo napisali u nekom njemačkom časopisu rekli bi da je novinar prolupao. No, to je kod nas stvarnost. Imaju repove i poljoprivrednici, a i servisi.

Govorimo li o pritužbama, ali moramo istaći da niti jedan naš poljoprivrednik neće priznati da ne održava redovno svoje strojeve i da mu na servisu progledavaju kroz prste. A kada dođe do kvara nikada neće priznati da oni žigovi u knjižicama baš i ne pristaju realnom stanju. Preventivnim održavanjem može se uštedjeti i vremena i novca. Cijena rada ovlaštenog servisa: cijena dolaska, cijena rada sata servisera, pa tu su obavezno orginalni rezervni dijelovi za koje se nikada točno ne zna kada će doći, pa onda još jedan dolazak da se ti dijelovi ugrade i još uvijek ponešto. Ako želiš potpunu uslugu to sve lijepo platiš, a oni te uvjeravaju da ti je prijeko potrebno preventivno održavanje koje ti samo oni mogu ponuditi. I nakon garantnog roka treba preventivno održavanje odraditi, a bilo bi dobro da u njemu sudjeluje i sam poljoprivrednik. Dobro će mu doći to znanje. Produljenjem intervala promjene ulja u motoru skraćuje se radni vijek motora. Jedan poljoprivrednik je istakao da je siguran da s promjenom ulja na 500 radnih sati i euro 3 normom motor neće trajati 17000 radnih sati. A promjenom u kraćim intervalima često radi preko 20.000 rs. Dakle, bilo bi dobro prepoloviti taj interval izmjene ulja.

Nekako se ne mogu oteti dojmu da je cijeli sustav kupovina-korištenje-održavanje strojeva namješten da mi korisnici i vlasnici strojeva redovno mijenjamo strojeve (to jest stalno kupujemo novo) i tako održavamo industriju na svoju štetu. Moderni strojevi u biti ne nude ništa revolucionarno novo, ne povećava im se trajnost, ne smanjuje se potrošnja, jedino od revolucije u održavanju produžio se interval promjene ulja i komfor vozača.

Ekolozi su 'natovarili' eko norme koje su sve rigoroznije i koje treba zadovoljiti i to sve debelo na račun nas korisnika i u nabavnoj cijeni, a i u cijeni goriva, priča jedan naš čitatelj. S napretkom elektronike strojevi su opremljeni sa svim i svačim i to je naizgled kao puno 'skupe' opreme u kabini, a ako se to proizvodi u dovoljno velikim serijama to je najjeftiniji dio stroja. Još ako složiš elektroniku da ti na primjer kontrolira rad motora ili mjenjača i lijepo složiš da pristup ima samo ovlašteni servis i evo nas kod vječne bračne zajednice između dilera-servisera, a i tvornice preko njih i korisnika. I dokle tako. Pa dok ih smrt ne rastavi. Ili smrt stroja, ili servisa ili gazde. Pa što prvo nastupi.

Ima svega. Ima jedan diler koji redovito svoje kupce zavalja na utezima. U cijenu uračuna utege toliko i toliko, a isporuči drugačije. Normalno u svoju korist. Zaračuna opremu koja je u biti serijska. I on tako prodaje traktore već više od 10 godina. Servisa gotovo i da nema. Nešto se kreće u kojekakvim kombijima, ali unutra je slabo alata, a još manje dijelova. Jedan ga je seljak nakon što je na novom traktoru imao problema s pumpom zvao mjesecima. I uvijek je obećavao da stižu sutra. A bilo je malo sutra. A reagirao je tek kada se čovjek javio direktno tvornici i meni u Agroglas dok sam još bio osnivač i urednik toga časopisa. I stiže i on i pumpa na lice mjesta. Na sudu je jedan diler završio jer su ljudi shvatili da su kupili staru balirku pod novu. Krivca za sada nema. Prije par godina čovjek je kupio novi traktor. Jedan od onih istočnih, ali novi. No, motor u njemu imao je već dobar broj radnih sati.

Ovo ljeto gorilo je prema nekim podacima osam balirki. Čak pet istoga proizvođača. Jedna je balirka progutala čovjeka, a jedna samo ruku. Ne može tu biti kriv samo proizvođač. Treba znati i raditi takvim strojevima. Gorilo je pet ili šest kombajna. No, to sve govori da se svi zajedno bavimo teškim i odgovornim poslom. Zajednički napori moraju biti na uspostavljanju suradnje servisa, poljoprivrednika i dilera. I svi zajedno moraju živjeti i normalno da će uvijek problema biti. Jedan je diler skupini svojih vjernih kupaca lijepo rekao otprilike ovako. «Gospodo, morate imati na umu. Da ljudi griješe, da ljudi prave i traktore i kombajne, ali i da ljudi voze te traktore i kombajne. Greške su moguće, ali su sve zajedničkim naporima i razumijevanjem i ispravljive. Ovo je dio naših, redakcijskih iskustava. Namjerno, upravo iz razloga ljudske greške i ne spominjemo imena, marke i tipove, pa ako se netko ipak i prepozna neka šuti i nastavi dalje.

Autor: Damir RUKOVANJSKI, mag.ing.agr.