Dok je trend na burzama bio donekle optimističan, potpuno je drugačija situacija kada je u pitanju trgovina fizičkom robom u siječnju, analizira Robert Jurišić.
Siječanj se smatra najdepresivnijim mjesecom u godini. Gledajući agri burzovne robe i kretanje cijene proteklog mjeseca, većina će se lako složiti oko toga. I dok je s jedne strane volatilnost na burzama ponudila ipak malo optimizma, kretanje cijena fizičke robe definitivno nije, no o tome nešto kasnije.
U ovom trenutku, kada su u pitanju burze i terminske cijene, sve se vrti oko dolara i geopolitike, u nešto manjoj mjeri oko makroekonomije i fundamenata samih roba. Pri tome treba naglasiti da su, globalno gledajući, fundamenti uglavnom bearish odnosno pesimistični.
U Argentini i Brazilu očekuje se rekordna žetva za većinu roba, u Australiji je urod pšenice bio značajno iznad prosjeka, i tu blizu rekordnih razina. Na sjevernoj hemisferi jedini koliko-toliko bullish (optimističan) faktor moglo bi biti hladno vrijeme i potencijalan utjecaj istog na usjeve. No, kako je za neke pesimistične procjene još prerano, u ovom trenutku jedino neki eksterni faktor, poput američkog napada na Iran i/ili porast ruske agresije zbog koje bi došlo do blokade isporuke roba iz Crnog mora, mogu prodrmati tržište žitarica i uljarica.
Na CBOT-u, terminske cijene pšenice porasle su na razinu od oko 5,4 $/bušela, što je najviša razina u osam tjedana, jer je ledeno vrijeme u SAD-u i Rusiji izazvalo zabrinutost zbog potencijalne štete na usjevima.
Rekordno niske temperature u središnjem i istočnom dijelu SAD-a podržale su cijene, dok bi abnormalna hladnoća u Rusiji mogla smanjiti proizvodnju. Slabiji američki dolar, koji se nalazi blizu najniže razine u četiri godine nakon što je Trump rekao da ga ne brine pad dolara, povećao je očekivanja za američki izvoz čineći zalihe konkurentnijima u odnosu na jeftiniju brazilsku soju i rusku pšenicu.
Trumpovi komentari o proširenju prodaje etanola E15 također su podigli raspoloženje, povećavajući nade u veću potražnju za kukuruzom, iako ostaje neizvjesnost oko toga kada bi se mogla dopustiti cjelogodišnja prodaja i koliko bi se dodatne potražnje ostvarilo.
Na razini mjeseca, na CBOT-u je cijena pšenice porasla za 5,4 posto, ali je i dalje 4,5 posto niža nego prije godinu dana. Na Euronextu je cijena pšenice na mjesečnoj razini porasla 4,5 €/t i sada se kreće oko razine od 195 €/t.
Terminska cijena za kukuruz, ugovor za ožujak, pala je ispod 4,3 $/bu, ne uspijevajući nastaviti oporavak s kraja siječnja jer se nagli porast kratkoročne ponude iz Južne Amerike poklopio s manjom potražnjom koja bi apsorbirala tu dostupnost. Na južnoj hemisferi, povoljno vrijeme i brza brazilska žetva povećali su neposrednu ponudu i pritisnuli lokalne cijene, dok su očekivanja veće predstojeće sjetve ublažila zabrinutost zbog čvršće globalne ravnoteže.
U međuvremenu, komercijalna potražnja pružila je samo ograničenu podršku, budući da su američka izvozna prodaja bila solidna ovaj mjesec, ali stvarni tokovi roba zaostajali su za tempom potrebnim za kompenzaciju priljeva brazilskog kukuruza, omogućujući snazi izvoza da ublaži cijene bez preokretanja šireg pada.
Na razini mjeseca, na CBOT-u je cijena kukuruza pala 2,8 posto, a pala je i 11,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Na Euronextu je cijena kukuruza porasla 5 €t, ali i dalje ispod razine od 195 €/t.
Tijekom siječnja, na CBOT-u je cijena soje porasla za 3,3 posto na razinu od oko 10,6 $/bu. Ta razina je 2,1 posto veća u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Nadalje, i cijene uljane repice na Euronextu su protekli mjesec imale rastući trend i za stari i za novi rod. Starim rodom se sada trguje iznad 470 €/t, a novim rodom iznad 450 €/t.
I dok je trend na burzama bio donekle optimističan, potpuno je drugačija situacija kada je u pitanju trgovina fizičkom robom. Trend pada cijene dodatno je naglašen u siječnju. Talijanske luke pune su ukrajinskog kukuruza, a isti se doprema i željeznicom diljem Italije. Dodatnu konkurentnost, ukrajinski prodavatelji dobivaju iz slabog dolara.
Kretanje cijena žitarica i uljarica na svjetskim burzama pratite na Baze podataka > Tržište
Naime, u Ukrajini se cijene izražavaju u dolarima i njihovo tržište je vezano uz dolar i tečaj hrivnje se veže uz tu valutu. Stoga kada dolar oslabi, roba iz Ukrajine postaje jeftinija kada se preračuna u euro. Kao posljedica svega, cijene svih žitarica i soje su u siječnju dodatno pale, premda su mnogi proizvođači i trgovci očekivali suprotan trend.
Ipak, puno je veći problem to što se za sada ne vidi razlog da će se situacija u skorije vrijeme promijeniti.
Tagovi
Autor
mali poljoprivrednik
prije 6 dana
Konkurentnost i slobodno tržište su pojmovi od kojih mi se diže kosa na glavi.Teoretski to lijepo zvuči,ali u praksi je to pojam tko jači taj tlači.Današnje prilike su ogolile sve te pojmove i pokazale kako je geopolitika prvi i glavni faktor svakog globalnog tržišta.
TinkiVinki
prije 6 dana
Ivane pa nek brišu,mi necemo bit konkurentni ako se ne obriše tih 20%(i nije tocan podatak, ispod 100 000ha če se izbrisat)! Nadalje rijec KONKURENTAN mnogi neshačaju a to je složena stvar i mnogi je zloupotrebljavaju da bi nas proizvođače omalovažavali! Riječ ili pojam KONKURENTAN nije biti jeftiniji od nekog več što jeftinije proizvest neki proizvod a to su dvije sasvim druge stvari! Ako cijena mlijeka npr. u velikom sustavu 0.52e/l a prodajna na tržištu to mlijeko postiže cijenu od 0.20 e/l dal ta farma nije konkurentna, treba ju zatvorit i 400krava poslat na liniju klanja??? Ako je neko agronomski fakultet izračuno cijenu pšenice 1.85eura a burza rekla 1.euro to nije konkurecija, to je poremečaj na tržištu usljed nekih faktora xy.A ja mislim da smo mi konkurentni ko se bavi ozbiljno poljoprivredom! Ukraina je ucijenjena da prodaje svoje žitarice u bescijenje a ne da su oni jeftiniji od nas,mogu biti jaftiniji 0,2 do 0,3 e ali nemogu biti upola jeftiniji! Soja u argentini brazilu zna se zašto je jeftinija od naše,kao i kukuruz ali to nema veze sa konkurentnošču! Nek nama dozvole GMO i ostale stvari što koriste,i radna snaga i sve ostalo i naše če biti jeftinije,ALI to je kod nas zabranjeno i zbog toga dobivaš poticaj! Dal možeš proizvest svinjsku polovicu za 0.5e/kg i nek mi neko kaže kako ju je proizveo i da mi tu matematiku objasni(ako klanje svinje u legalno klaonici u hr. košta 0.3e/kg)!, i doveze ju u Hr i prodaje po 0,75e/kg! To nisu čista posla i uopče neželim da raspravljam o toj riječi KONKURENTAN! jer je danas relativan pojam KONKURENTAN!
Ivan Kulak
prije 6 dana
TinkiVinki,činjenice govore da je hrvatska poljoprivredna proizvodnja u konstantnom padu a potrošnja hrane u Hrvatskoj konstantno raste uz obilje izbora u trgovinama. Ako trošimo više a proizvdimo sve manje znaći da nas konkurencija iz drugih država lagano pobjeđuje. Ima u Hrvatskoj itekako kvalitetnih poljoprivrednika koji sa svojim tehnološkim razvojem i prinosima stoje uz bok najrazvijenijim svjetskim farmerima ali to su iznimni slučajevi a ne pravilo. Naš glavni problem su promašene poljoprivredne politike i korupcija u društvu uz negativan natalitet. Sve je manje nade da uz ovakve ministre koji s osmjehom na licu brišu 20% polj. površina iz sustava potpora možemo biti u koraku sa ostatkom napredne svjetske poljoprivredne proizvodnje.
TinkiVinki
prije 6 dana
Ivane zašto ti misliš da mi nismo konkurentni? Po čemu si ti to zaključio?
TinkiVinki
prije 6 dana
Mali uopče se netreba objasnjavat,svi mi na svakom koraku vidimo nepravilnost,da je ukrainska roba ili roba što dolazi iz mecsoursa po standardia koje mi imamo NIJE! Jedan primjer cjelu kampanj šečerne repe vagonima je dolazio šecer u žu šečeranu,mjesao se sa šecernom repom i ponovo kuhao i dobivao šečer koji sad je na policama u trgovini! Ja vam svima postavljam pitanje DALI JE TO UREDU? Nečemo tražit porijeklo šečera(jer svi znamo)!Istarski pršut zaštičeno geo porijeklo ovo ono,odakle su svinje? (Jeda primjer prije dva dana je bila emisija o šunki iz PARME Italija poslali su uzorak na dnk analizu da se provjeri porijeklo svinja)!Hrvatska vina,mandarine,varaždinsko zelje,slavonski kulin,brašno koje si spomenuo! Ne da je u talijanskim lukama nečja xy roba več i u Hr na svakom koraku!
Ivan Kulak
prije 6 dana
Mali poljoprivrednik, jedino što možemo i moramo napraviti da budemo konkurentni na tržištu sa svojim proizvodima je sređivanje stanja kod kuće. Siguran sam da se po tome pitanju nećemo pomaći sa mrtve točke te nam predstoji jedino da pišemo komentare po forumima i gledamo kako se ostatak donekle funkcionalnog poljoprivrednog resora urušava do potpunog nestajanja.
mali poljoprivrednik
prije 6 dana
Ivane,sve to stoji,alj nama je Italija glavno izvozno tržište i tu nastaje veliki problem.Ukrajina ne podliježe standardima EU za korištenje pesticida.Kolegica je nakon niza godina morala dati otkaz u pekari nakon alergijske reakcije.Pogodite zbog čijeg brašna?Vidio sam video sa otvorenim skladišnim trapovima,gdje je pšenica prorasla pola metra.Ne govorim o pričama ispred trgovine,nego o ozbiljnim ljudima,koji su na poljoprivrednom tržištu.
Ivan Kulak
prije 6 dana
Tvrdnje da su ukrajinske žitarice loše kvalitete nisu točne. Zbog iznimno kvalitetnog zemljišta u Ukrajini se koristi puno manje umjetnih gnojiva i pesticida po jedinici površine nego u ostalim dijelovima Europe. Stalno tražimo krivce naših nevolja negdje izvan naših granica na koje uopće nemožemo utjecati a pravi krici su tu kraj nas,sjede u općinama,županijama,Saboru i ministarstvima. Pa nije nam nitko izvana instalirao ministra koji jednim potezom pera briše iz upisnika 20% površina ili ministra koji nadrogiran puca iz auta i po kukuruzištima a zapravo je pi-kica koja je odbila služiti vojni rok u HV-u ili ministra koji si izgradi najmoderniju vinariju našim novcem koje se nebi postidjeli ni francuski vinari koji su u tom poslu stolječima. Bojim se da nam je pobjegao i zadnji vlak kojim bi okrenuli negativne trendove i krenuli u dobrom smjeru.
Đuro Japaric
prije 6 dana
U čemu je problem svih vas , pa u Hrvatskoj nema seljaka ! Sadi si nekakvih 100 000 OPG bira nekakvu skupštini VPK koja će onda izabrati predsjednika ! Trenutni je problem broj 1 u Austrijskoj i Srpskoj provinciji Hrvatskoj realnost brisanja preko 200 000 ha iz ARKOD i sustava poticaja , drugi je problem upis u KATASTAR prema Austrijskoj gruntovnici čime se BRIŠU ŽIVI posjednici sa KOJIMA IMAMO ugovore , treći je problem raspolaganje sa zemljištem u vlasništvu provincije Hrvatske . a koje je od 2018 NE obvezujuće i ponižavajuće za OPG - potvrde za obradu na 1 - JEDNU godinu ! Ne treba u Hrvatsku nitko dolaziti po neki kukuruz , JOŠ IMAMO IZVOZ radno sposobnih osobnim autima ili autobusima !
mali poljoprivrednik
prije 6 dana
Farma Lužak ; Zašto bi netko trebao znati Talijanski da bi se sporazumio?Čemu podcjenjivanje i nije informacija samo od jednoga čovjeka.Većina se sporazumijeva na Engleskom jeziku i to što kažu da nemaju za prodati ništa ne znači.Uvoze za svoje potrebe i Ukrajinska roba ruši svima cijenu.Logično je da nemaju za prodati,ako kupuju i iz Hrvatske.Ivan Kulak ; naravno da Talijani mogu kupovati od koga hoće,ali kada je Ukrajini odobren bescarinski izvoz opravdanje Europske komisije je bio da će njihova roba biti samo u tranzitu,te da ona neće utjecati na tržište EU.Da li je tako?Također o standardu Ukrajinske robe ne treba niti govoriti.EU poljoprivredno tržište se jedva nosi sa Ukrajinskom robom,a kamoli još sa Mercosurom.Radi se o ukupno desetcima milijuna hektara.Ne kažem da je kod nas dobro,daleko od toga,ali možemo se mi organizirati ne znam kako i postaviti na glavu, nema vajde.Nastati će tsunami na EU poljoprivrednom tržištu i to seljaci u EU dobro znaju,pa zato i masovno prosvjeduju.
TinkiVinki
prije 1 tjedan
I evo podjeli sa nama običnim smrtnicima koji nemaju PRIJATELJE ko ti Lužak da u roku tri minute provjere cijenu u Italijanskim lukama trenutnu cijenu kukuruza po kolko se trži kukuruz?
TinkiVinki
prije 1 tjedan
A šta je za tebe dobra trenutna cijena kukuruza po kojoj bi kupovo!
Dudina
prije 1 tjedan
Kad nam Indija pošalje svoje smeće od poljoprivrednih proizvoda možemo uzgajati samo za svoje potrebe
Farma Lužak
prije 1 tjedan
Za razliku od tebe koji/a pričaš na temelju osjećaja ja znam ljude koji se bave pomorskim prevozim i u par minuta mogu saznati gdje u Jadranskim lukama ima koje vrste robe a za razliku od Hrvatske Talijanski trederi žitaricama ne sakrivaju cijene ni paritet robe. Umjesto da pričaš po "osjećaju " potrudi se provjeriti. Ja ti opet po treći put kažem nema pšenice ni kukuruza za prodati u lukama Trst i Ravena a to ne znači da nema uopće kukuruza u Italiji za prodati vec da nije naslov točan i Talijanske luke nisu prepune Ukrajinskog kukuruza. Ako imaš informacija gdje ga ima prepuno obskvi pa ćemo i mi mozda kupiti ako je dobra cijena
Ivan Kulak
prije 1 tjedan
Najbolje da Talijani nas pitaju za dopuštenje ćiji će kukuruz kupovati...valjda ljudi kupuju najpovoljniju robu u skladu sa njihovim standardima kvalitete. Za sve naše problem netko je drugi kriv pa su u zadnje vrijeme na tapeti uglavnom Ukarajinci,ponekad Mercosur a nitko da upre prst u naše besmislene općine,županije,nesposobne saborske zastupnike i ministre u Vladi RH.
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Bitno je da su hranilišta za divlje svinje u dijelu brdske Slavonije puna domaćeg kukuruza ! Lovcima ću ustupiti jednu pooranu parcelu da posiju za svinje ! Nisam provjerio da li je ISPISANA iz ARKOD , imao sam ju na ugovor !
TinkiVinki
prije 1 tjedan
Ja mislim da su samo tebe čekali da ti kažu da brodovi iz ukraine nisu več sa marsa! Stigli direktno iz srca slavonije! Cjela slavonija i baranja,banat,bačka i srem,pola mađarske izgorili ljetos ko baklja ivanska i ti češ pričak odakle je kukuruz! Ako nije iz ukraine bogami nije ni iz našeg okruženja od 500km! Kukuruz je iz Amerike ako te zanima!
Farma Lužak
prije 1 tjedan
Gle Marta ako u dvije velike luke Ravena i Trst nema kukuruza ni pšenice onda Talijanske luke nisu prepune ali vjerojatno ima kukuruza jer Ukrajina izvozi velike količine žitarica. Ja samo hoću reći da je naslov potpuno u službi plašenja naroda od opasnosti jeftininim Ukrajinskim žitaricama
Marta Radić
prije 1 tjedan
Pitanje za milion dolara ??? Da li u Talijanskim lulama ima kukuruza ili nema!!!
Farma Lužak
prije 1 tjedan
Mali poljoprivrednik, taj tvoj kolega je vozač kamiona i on vjerojatno jako dobro govori Talijani pa je pitao u luci sta čekaju brodovi usidreni ispred luke. Malo se zezam, ne podcjenjujem nikog ali jutros nije bilo kukuruza ni pšenica ni u Trstu ni u Raveni. A da brodovi čekaju na istovar isto je malo vjerojatno jer jedan dan broda košta 10.000 dolara i više tako da je to gotovo nemoguće. Brod kad isplovi iz luke ima točan termin kad mora biti na istovaru u luci u kojoj istovauje robu.
mali poljoprivrednik
prije 1 tjedan
Kolega je sredinom prosinca vozio kamionom kukuruz za Italiju i kaže da Brodovi čekaju na otvorenom moru,jer ih ne stignu istovariti.
slobodan rajić
prije 1 tjedan
Bilo bi dobro da se g. Jurišić javi i napiše odakle potiču njegove informacije
Farma Lužak
prije 1 tjedan
Jednostavno, provjerio sam u Trstu i Raveni a to su dvije luke na sjeveru Italije preko kojih se trguje žitaricama dali imaju kukuruza za prodati i nemaju. Lako provjerite i vi
TinkiVinki
prije 1 tjedan
A kako Vi znata da nema pao sa marsa u Italiju!
Farma Lužak
prije 1 tjedan
Bedastoća je da su Talijanske luke pune Ukrajinskog kukuruza. Ako imate pouzdanih informacija gdje ima Ukrajinskog evo javno objavite ovako samo obmanjujete javnost i širite negativno raspoloženje prema Ukrajini koja je i bez toga u ozbiljnim problemima.