Austrijanci su svoj Zakon o nasljeđivanju poljoprivrednih gospodarstava donijeli još 1958. godine i od tada ga primjenjuju i bruse, na taj način istovremeno štiteći svoje poljoprivredno tlo od cjepkanja i stranih akvizicija.
Poljoprivredno zemljište neke države njen je strateški resurs. U Hrvatskoj, kada je riječ o privatnom, ono zemljište čiji vlasnici su preminuli, ako ne postoji oporuka (a u većini slučajeva ne postoji) biva automatski razdijeljeno na sve nasljednike istog nasljednog reda u jednakim dijelovima.
Nije bitno hoće li ju oni iskoristiti i obrađivati, niti znaju li što bi s njom. I tako, svakim novim danom, hrvatske zemljišne parcele postaju sve sitnije i sitnije, a vlasništvo nad mnogo njih već je nemoguće raspetljati.
Prethodno smo pisali o Sloveniji u kojoj je već 27 godina na snazi poseban Zakon o nasljeđivanju poljoprivrednih gospodarstava donesen s ciljem sprječavanja cjepkanja poljoprivrednih gospodarstava te jačanja gospodarskih, društvenih i ekoloških funkcija istih.
Jedna parcela, 16 suvlasnika - 10 preminulo, 2 iselilo, a 4 se posvađalo
Ovim Zakonom određeno je nasljedno pravo prema kojem samo jedan nasljednik stječe vlasništvo nad gospodarstvom netom preminulog pretka. To će biti onaj koji će na njemu nastaviti poljoprivrednu djelatnost. Na ovaj način, Slovenci su zaštitili imanja od cjepkanja i osigurali nastavak proizvodnje.
Kako Austrijanci štite svoju primarnu poljoprivrednu proizvodnju?
"Što se tiče poljoprivrednih gospodarstava, uvedene su posebne mjere da bi se osigurao kontinuitet proizvodnje i razvitak poljoprivredne zajednice, s posebnim naglaskom na ekonomsku snagu samog gospodarstva. Zbog povijesnih razloga, zakonodavna osnova nasljeđivanja farmi je izvedena kroz 3 legalne osnove: Savezni Zakon o nasljeđivanju farmi za 7 austrijskih pokrajina (Vorarlberg, Salzburg, Gornja Austrija, Štajerska, Donja Austrija, Beč i Gradišće. Pokrajine Koruška (Carinthian Erbhöfegesetz) i Tirol (Tyroler Höfegesetz) imaju svoje posebne zakonske akte", objasnila nam je Claudia Wukoschitz iz kabineta austrijskog Ministra za poljoprivredu, šumarstvo i vodno gospodarstvo.
Spomenuti zakoni reguliraju nasljeđivanje poljoprivrednih gospodarstava koji su temelj seoskih sredina. Svrha istih je da sačuvaju mala do srednje velika gospodarstva jer su oni dobro od javnog interesa. Farma ne bi smjela biti dijeljena, nego prenesena na samo jednog nasljednika i to onog koji misli nastaviti proizvodnju. Jedini nasljednik bi morao isplatiti obavezno obeštećenje od procijenjene vrijednosti farme drugim osobama istog nasljednog reda (npr. braći i sestrama).
Kako dalje objašnjava, Zakon o nasljeđivanju farmi definira nasljedno gospodarstvo kao poljoprivrednu ili šumarsku djelatnost, u vlasništvu jedne osobe, bračnog para ili roditelja i njegovog djeteta, a na kojem prosječni prihod omogućuje uzdržavanje minimalno jedne odrasle osobe, a istovremeno na kojem prosječni prihod nije veći 40x od iste spomenute vrijednosti. Minimalni prihodi za uzdržavanje jedne osobe se određuju u skladu s lokalnim uvjetima na tržištu.
Odluka o tome tko će biti jedini nasljednik poljoprivrednog gospodarstva će ili nasljednici dogovoriti između sebe, ili će se odluka donijeti prema Zakonu o nasljeđivanju farmi. Tada će prednost među djecom preminulog u nasljeđivanju imati ona koja su školovana za poljoprivredna zanimanja i koja su odrasla na farmi. Takva će imati prednost i pred bračnim parom preminulog.
Sud može isključiti iz nasljedstva nasljednika s mentalnim bolestima, alkoholičara, rasipnika ili narkomana jer bi u tom slučaju kontinuitet proizvodnje na farmi bio ugrožen. I osobu koja je odsutna više od dvije godine i s njom je onemogućena komunikacija, sud će također spriječiti da naslijedi farmu.
Jednom kada je određen nasljednik farme, sve ostale tužbe od strane djece ili bračnog partnera se preoblikuju u novčane zahtjeve za nužni dio. Postoje mogućnosti i drugačijih dogovora među nasljednicima dok god nije ugrožen opstanak poljoprivredne proizvodnje na gospodarstvu.
Statutatorni udio se izračunava na osnovu procijenjene vrijednosti imanja koja je najčešće niža od tržišne vrijednosti, a o kojoj su se usuglasili nasljednici. U slučaju da drugi nasljednik odredi veću, tržišnu cijenu kao temelj izračuna nužnog dijela, tada bi onaj jedini nasljednik bio primoran rasprodati imanje. Ako se ne mogu dogovoriti oko vrijednosti imanja, onda se traži procjena neovisnog vještaka.
Udovac ili udovica, koji nije jedini nasljednik može izabrati pravo da nastavi živjeti na gospodarstvu uz dogovoreno izdržavanje od strane glavnog nasljednika, a u slučaju da nema vlastite prihode. Dodatno, i maloljetna djeca preminule osobe koja nije glavni nasljednik imaju pravo nastaviti živjeti na farmi.
Ako postoji oporuka, savezni zakon se ne primjenjuje i poštuje se odabir preminule osobe. No, postoje specifičnosti kao u sljedećem primjeru.
Majka i otac su vlasnici farme po pola. Otac odabire sina kao jedinog nasljednika. Otac umire i prema Saveznom zakonu majka bi naslijedila imanje kao suvlasnica. No, pošto je postojala oporuka u korist sina, spomenuti zakon se ne primjenjuje i sin nasljeđuje očevu polovicu. Ipak, iako sin dobiva polovicu imanja, mora isplatiti od toga nužni dio za majku i braću ili sestre. Ovaj put se nužni dio izračunava iz više tržišne vrijednosti.
Zakonodavac je predvidio i slučaj kada vlasnik gospodarstva za svog života preda imanje nekome tko mu nije u srodstvu. Evo primjera:
Rastavljeni su otac i majka, a otac je jedini vlasnik imanja. Tijekom života otac daje imanje nekome izvan obitelji. Tri sina nisu potpisali odricanje od nasljedstva ili nužnog dijela. Otac umire 5 godina nakon što je dao imanje. Sinovi bi imali pravo na nužni dio s obzirom da je nekome dao imanje, ali pošto je imanje dano nekoj trećoj osobi oni ne mogu tražiti nužni dio jer je darivanje otišlo u zastaru nakon 2 godine. Da je otac jednom od svoje djece prepisao imanje, onda bi ostali potomci imali pravo na nužni dio.
Ako jedini nasljednik odluči prodati farmu ili njen dio prije isteka roka od 10 godina nakon smrti pretka, ili ako se npr. odluči na prodaju kad dostigne punoljetnost, bit će primoran predati dio iznosa koji nadmašuje onu procijenjenu dogovorenu vrijednost imanja određenu u vrijeme prijenosa nasljedstva.
Na zahtjev, razlika u iznosu između prodajne cijene imanja i procijenjene vrijednosti u vrijeme nasljeđivanja bit će tretirana kao naknadno otkrivena imovina na gospodarstvu i opet će ući u naknadnu raspodjelu imovine. Ipak, za vrijednost svakog provedenog ulaganja i obnove imanja u međuvremenu provedenog od jedinog nasljednika bit će umanjena razlika koju on treba vratiti.
"Naknadna razdjela imovine kroz djelomičnu rasprodaju se može spriječiti u slučaju ako je jedini nasljednik investirao višak sredstava u kupovinu imanja slične vrijednosti u svrhu očuvanja ili povećanja ekonomske vrijednosti gospodarstva ili u svrhu modernizacije poljoprivredne opreme u roku od dvije godine nakon prodaje“, napominju iz austrijskog Ministarstva.
Vrijednost gospodarstva osim zemljišta uključuje građevine na njemu, mehanizaciju potrebnu za njegovo poslovanje, prava na zemlju pod ugovorima, te članstvo u poljoprivrednim udruženjima. Čini se kao da su pedantni Austrijanci ovim Zakonom predvidjeli sve moguće slučajeve i na taj način olakšali djelovanje pravne države.
Hrvati nečinjenjem, već desetljećima smanjuju vrijednost svojeg plodnog tla, te ga sve manje i manje koriste. Pitanje je čak, je li se demografska propast dogodila i iz razloga što mlade generacije ne mogu doći do raspoloživog plodnog tla, niti ga jednostavno naslijediti ili je odlazak mladog stanovništva uzrokom nebrige i nekorištenja plodnog tla? Možda nikad ne saznamo što je uzrok, a što posljedica, ali ove dvije paralelne situacije se isprepliću na više razina.
Dodatno, nesređenim zemljišnim knjigama blokira se upotreba zemljišta i stvaranje nove vrijednosti na njemu. I na kraju, poljoprivrednim potporama koje nisu proizvodne već se temelje samo na vlasništvu/korištenju tla onemogućuje se obrtaj vrijednosti zemljišta, odnosno prelazak zemljišta iz ruke osobe koja ga ne treba u ruke osobe koja će ga iskoristiti za proizvodnju.
Naša susjedna Slovenija već godinama koristi posebni Zakon o nasljeđivanju poljoprivrednih gospodarstava koji je očito rađen po uzoru na austrijski ili neki sličan njemu. Austrijanci su svoj Zakon donijeli još 1958. godine i od tada ga primjenjuju i bruse, na taj način istovremeno štiteći svoje poljoprivredno tlo od cjepkanja i stranih akvizicija, te olakšavaju korištenje istog za domicilne poljoprivrednike.
U nas je Zakonom o nasljeđivanju regulirano nasljeđivanje imovine preminulog općenito. Kako ovaj zakon određuje da se imovina dijeli na jednake dijelove među nasljednicima istog reda, hrvatsko privatno poljoprivredno tlo svakim novim danom biva sve rascjepkanije. Navedeno dovodi do situacije da jedna omanja parcela ima više desetaka suvlasnika od kojih su neki preminuli, drugi iseljeni, a i do nekih živih suvlasnika nemoguće je doći jer u prastarim zemljišnim knjigama nije naveden OIB i adresa.
Nesređenim zemljišnim knjigama blokira se upotreba zemljišta i stvaranje nove vrijednosti na njemu
Perfidan je način na koji Hrvati ostaju bez svoje djedovine, a s obzirom da okolne države imaju zakone koji sprječavaju cjepkanje privatnog poljoprivrednog zemljišta i minimaliziraju prodaju istog nekim došljacima, upita se čovjek nije li hrvatska situacija ipak izvedena namjerno?
Što će se dogoditi u onom trenutku kada se parcele na jednom području usitne do neprepoznatljivosti, a zemljišne knjige netragom izgube? Kad tad, pojavit će se zainteresirani ulagač i kako smo poznati po cijelom svijetu zbog uzornog funkcioniranja pravne države, odjednom će dobiti sve potrebne dozvole za uzurpaciju tuđeg.
No, svi zajedno mogli bismo bar pokušati zaustaviti ovaj nepovratni proces i ostaviti nešto svojoj djeci. Pokrenimo izradu Zakona o nasljeđivanju poljoprivrednog tla.
Tagovi
Autorica
Zašto mi je upozorenje da 'slinavka i šap može unišiti hrvatsko stočarstvo' čista ironija?
Zašto stoji na jednoj nozi i što znači kada svije gnijezdo na kući poljoprivrednika?
Zašto je poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj najjeftinije u cijeloj EU?
Jesmo li propustili prodati (dio) agri robe novog roda po višim cijenama?
Damir Senjan
prije 6 dana
Goran Vizintin Ma ja sam ti takav od rođenja, uvjek nekako iako problem to prebaciti na neki šaljivi dio, pa si od problema malo i uveseliš dan. Od Više [+]
Đuro Japaric
prije 1 godinu
POKRENIMO ; poslano prije 3 dana ; Plenkoviću , njegovom ministru Malenici u čijem je resoru Zakon , ministrici Vučković , ministru financija , Od bor za Zakonodavstvo , Odbor za poljoprivredu , predsjedniku Sabora , Peđa Grbin SDP , Božo Petrov MOST , Sandra Benčić -MOŽEMO , Karolina Vidović Krišto , Daus Emil . nacionalne manjine , HRVATSKA POŠTANSKA BANKA , gospodin Marko Badurina predsjednik Uprave ! O NUŽNOSTI novog Zakona 95 govorio je sada pokojni ministar poljoprivrede Ivica Gaži , ja kao nezavisni kandidat za Sabor ! *** U Članku 46 Ustava piše ; Svatko ima pravo slati predstavke i pritužbe , davati prijedloge državnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor ! *** Članak 8 Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori ; - Prava i obveze i obveze članova Komore su da ; pod 4 - Predlažu inicijativu za donošenje ZAKONA itd ! ** Poslano je to i HPK ALI po uzoru na MAFIJU u Italiji koja ima OMERTU - zavjet šutnje , tako se PONAŠAJU i hrvatski političari - ŠUTE , a znaju da su u SRH nametnuli Zakon donesen u BEOGRADU 1965 kojeg su u ZAGREBU PLAGIRALI 2003 ! U BEOGRADU nisu napisali članke o nasljeđivanju zemlje , osim da se NE može nasljeđivanjem PREKRŠITI maksimum ! Hoće li prekinuti OMERTU ? HPB zato jer PREDLAŽEM da se dio novca od zakupa , prodaje državne zemlje , sve od prenamjene poljoprivrednog u građevinsko da u FOND sa kojim bi gospodarila Hrvatska poštanska banka i davala KREDITE za obeštećenje ako ima 2 ili više nasljednika i ZA KUPNJU OPG ako NASLJEDNICI neće zemlju obrađivati !
Đuro Japaric
prije 2 godine
U svojem tekstu drug Kuterovac iznosi podatak o prosječnoj veličini OPG od 5 , 5 Ha ! Zahvaljujući i njemu seljaci od 2001 u preko 180 lokalnih vlasti NISU mogli kupiti a ni uzeti u zakup ni 1 - JADAN Ha podržavljene zemlje , JER JE BAGRA ; vlada , sabor , predsjednici rh od Mesića , nametala NEOBVEZUJUĆI Zakon o poljoprivrednom zemljištu vezan u smislu raspisivanja natječaja ! 2003 za vrijeme Račanove vlade predloženo je PLAGIRANJE BEOGRADSKOG Zakona o nasljeđivanju ! 2001 kod Mesića na koji Kuterovac , Grivičić i Kolar nisu htjeli doći , govorio sam o NUŽNOSTI donošenja NOVIH rješenja , dao Mesiću i prisutnim PRIJEVOD Nizozemskog Zakona o nasljeđivanju ! > Pokrenimo izradu Zakona o nasljeđivanju poljoprivrednog tla > , završna je rečenica gospođe Vesne ! Pitao sam druga Arlovića dak je bi zASTUPNIK sdp , ON JE SADA Ustavnom sudu kao i drugarica Ingrin koja je bila ministrica pravosuđa 2003 , KAKO RIJEŠITI PROBLEM ? Arlović mi je rekao da se u POSTOJEĆI Zakon može NAPISATI poglavlje ; NASLJEĐIVANJE ZEMLJE ; Članak X ; pod zemljom se podrazumijeva ; poljoprivredno , šumsko , građevinsko zemljište i putevi ! Dalje se pišu članci KAKO se nasljeđuje ! ALI u Zapadnoj Srbiji koju nazvaše RH , USTAVNI predlagatelji zakona NEĆE mijenjati BEOGRADSKO SMEĆE ! A , civilni sektor uključujući i vladinu HPK o ovome šute , jer su TUPAVI i neodgovorni !
Đuro Japaric
prije 2 godine
Kaj je to , upitala me Jadranka Kosor kada sam joj dao SLUŽBENI list SFRJ u kojem su u BEOGRADU 1965 objavili na latinici Zakon o nasljeđivanju ? Dijelio sam ga na PROSVJEDNOM skupu radnika INA Petrokemija iz Kutine I DIJELA predstavnika SELJAČKIH udruga 2001 na Trgu sv Marka , gdje stoluje POSRBLJENI sabor i POSRBLJENA vlada !Isti sam sa PLAGIRANIM 2003 u Zagrebu poslao na sve klubove poslanika POSRBLJENOG sabora , Plenkoviću i njegovoj POSRBLJENOJ vladi , Odboru za zakonodavstvo , Odboru za poljoprivredu kojem je predsjednica Marijana Petir , kojoj sam u gostima kod nekih pokazao BEOGRADSKI Zakon , gledala je poput TUPAVOG teleta , bez riječi ! JEDINI mogući pomak iz zadnje rečenice gospođe Vesne je da AGROKLUB organizira JAVNI skup , sa predstavnicima POSRBLJENOG sabora i POSRBLJENE vlade !
Đuro Japaric
prije 2 godine
1848 ban Jelačić proglasom ukida kmetstvo uspostavljeno od Carske Austrije i crkvenu desetinu ! Time počinje propadanje dijela feudalaca jer su ostali bez radne snage !Raspadom Austro - Ugarske 1918 , hrvati stupaju u savez sa zaostalim SRBIMA , koji AGRARNOM reformom vrše NACIONALIZACIJU zemlje veleposjednicima i podjelu BEZEMLJAŠIMA i SOLUNSKIM borcima ! Drugi promašaj bio im je osnivanje poljoprivrednih poduzeća na ŠTETU seljačkih imanja ! 1945 Broz i komunisti idu na zemljišni maksimum za seljake od 10 ha i sa VIŠE zakona OMOGUĆAVAJU i površinsko smanjivanje imanja i od 10 ha ! USITNJAVANJE IMAMO od 1848 i iz ovog MOGUĆI je IZLAZ samo AGRARNOM reformom , a to znači PAKET zakona , među kojim je i ZAKON o nasljeđivanju kojeg gospođa Vesna opisuje !PROBLME je što VLADA NEĆE ići sa pisanjem zakona kao i bezvrijedni 151 zastupnik hrvatskog sabora , kako se nazvaše ! A , povijest je dokazala da nemamo ni H - od HRVATSKI sabor , već SLUGANSKI , Beču , Pešti , Beogradu i sada Brislu !
Đuro Japaric
prije 2 godine
JAVNA OPORUKA , ja Đuro Japarić , pri zdravoj pameti u znak prosvjeda radi primjene PLAGIRANOG Beogradskog Zakona o nasljeđivanju 2003 godine u Zagrebu , odlučujem da u k. o . Podvinje , 1 / 5 kč 2160 / 5 po katastru 3921 / 2 u slučaju moje smrti pripadne Vojislavu Šešelju javnosti poznatom po ismijavanju suda u Haagu , a druga 1 / 5 Andreju Plenkoviću , predsjedniku HDZ i predsjedniku nesposobne Vlade koja po Ustavu RH ima pravo predlagati zakone ! Napisano MOGU ovjeriti kod javnog bilježnika i poslati Šešelju i Plenkoviću !
Đuro Japaric
prije 2 godine
Tuđmanu 94 , kod Mesića 2001 , putem HRT , SBTV , Požeška tv , Večernji list , Glas Slavonije , Jutarnji list , AGROKLUB , u direktnim razgovorima sa više ministra , puno zastupnika , govorio sam o NUŽNOSTI donošenja NOVOG Zakona o nasljeđivanju ! JEDINI mogući POMAK sam prethodno napisao , da AGROKUB organizira JAVNI skup na tu temu !
Đuro Japaric
prije 2 godine
Gospođo Vesna , 1994 pod vodstvom mnistra Tarnaja napisan je tekst na preko 86 stranica sa naslovom ; PREGLED STANJA I STRATEGIJA RAZVOJA POLJOPRIVREDE RH . O ovom je raspravljala i bagra u Saboru ! Nakon što sam pročitao tekst i vidio raspravu bagre , napisao sam Tuđmanu da tu nema ni S , od strategije ni V od vizije , te iznio konkretne prijedloge među kojima je i UKIDANJE BEOGRADSKOG Zakona o nasljeđivaanju ! To je prosljeđeno minstru Gažiju koji je na prijevremenim izborima 95 kao kandidat HDZ govorio i o NUŽNOSTI donošenja novog zakona o nasljeđivanju ! Sadašnjoj BAGRI iu Saboru , DIKTATORU PLENKOVIĆU u pismenom obliku napisao sam da se pristupi pisanju NOVOG zakona ! Isto je polano i bagri VLADINE HPK , jakopoviću , vrakuću , brlošiću ! Ti mali poltroni o tome šute ! Od Austrijanaca , GROBARA Slavonsko- baranjske poljoprivrede , tražio sam njihova riješenja , poslano je putem Veleposlanstva u Beč , ali nismo nikada dobili traženo ! NEMAO se po čemu ugledati na Austriju ! Oni su UVELI KMETSTVO , izvršili geodetski premjer i PROMAŠAJ sa 2 službe za evidenciju zemlje , njihova Marija Terezija 1756 naredbom UPROPASTILA JE NIZINSKI dio Slavonije i Baranju sa izgradnjom UŠORENIH sela ! BAGRA Srbi I posrbljeni hrvati ( namjerno malim slovom ) od 1918 nisu NIŠTA bitno napravili za OPG , OSIM od 1918 USITNJAVANJE ! Iz postojećeg SRANJA MOŽEMO izlaziti SAMO HRVATSKOM AGRARNOM REFORMOM ! Ali za ovo NIJE BAGRA ; SABOR , VLADA , MILANOVIĆ I Njihova HPK ! Inače gospođo Vesna , ako se nešto želi pokrenuti onda AGROKLUB MORA ORGANIZIRATI JAVNI skup sa BAGRMO IZ SABORA , VLADE , HPK , nasuprot MENE , VAS !