Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ratarstvo u problemu
  • 10.10.2023. 10:30

Stiže crna ratarska zima

Hrvatsko ratarstvo proživljava najteže trenutke u zadnjih 10-ak godina. Ivan Malić donosi analizu stanja i moguće scenarije razvoja situacije u idućih 24 mjeseca.

Foto: Leonid_Eremeychuk@Depositphotos
  • 25.864
  • 1.488
  • 1

Hrvatskom rataru stvarno je teško, vjerojatno i najteže u zadnjih 10 godina, jer je došlo do značajnog pada cijena svih uljarica i žitarica, a visoki troškovi proizvodnje i klimatski zahtjevna godina dodatno otežavaju situaciju. Izvjesno je da će domaći ratarski sektor proći svoju najtežu godinu u zadnjih 10-tak godina i generirati značajne gubitke, što se posljedično prenosi i na cijeli ekosustav (otkupljivači, prerađivači, građevinski sektor, uslužni sektor…)

Jedan od ključnih utjecaja na ovu krizu je globalni pad cijena žitarica i uljarica, bolje rečeno korekcija i povrat u realnost, jer cijene žitarica i uljarica su u 2020-2022 godini narasle gotovo dvostruko kod svih ključnih ratarskih proizvoda. Npr. pšenica čija se cijena na burzama u periodu 2014-2020 kretala oko/ispod 200 EUR/toni u tom periodu narasla je na oko/preko 400 EUR/toni. Zadnjih mjesec dana je MATIF na 220-240 EUR/toni.

U Hrvatskoj je situacija dodatno komplicirana zbog blizine Ukrajine odnosno pada interesa talijanskog tržišta za naše robe. To nam u ovom trenu znači pad potražnje i dodatnih 20-30 EUR/toni niže cijene od uobičajenih cijena. Treba biti pošten i reći da su sjetve 2020. i 2021. bile iznimno jeftine zbog pada cijena gnojiva uzrokovane koronom, tako da su naši ratari ostvarili u 2021. i 2022. godini ekstra profite (puno veće nego sadašnje gubitke). Kako je sektor generalno slabo kapitaliziran, dosta tog ekstra profita otišlo je u obnovu strojnog parka, kupovinu novog (preskupog) zemljišta, ali i nenamjenski u neke ne-poslovne gušte.

Gdje smo kad se podvuče crta? 

Uglavnom, prosječan hrvatski seljak dočekao je krizu nespreman i sad ima realni problem jer proizvodnja je i dalje skupa, kamate visoke, a buduće cijene uljarica i žitarica neizvjesne. Stiže crna zima.

Troškovi proizvodnje su bili u ovoj proizvodnoj godini najviši u povijesti. U prosjeku pričamo o 300-500 EUR/ha (ovisno o ratarskoj kulturi) većem trošku nego što je bio prosječan trošak proizvodnje u periodu 2015-2022 - puno skuplje gnojivo, skuplje sjeme, skuplja zaštita, skuplji dizel, skuplji rad - sve je bilo skuplje od 10 do 100 posto.

Klimatski zahtjevna godina dovela je do kasne proljetne sjetve, često i u lošim uvjetima. Hladno i kišovito proljeće, relativno suho i vruće ljeto nisu bili idealni uvjeti za visoke prinose proljetnih kultura a napravile su veliku štetu na pšenici i ječmu. Oluje u ljeto su dodale svoj dio štete. Prinosi su mogli bi reći prosječni (ciljao bhi nacionalni prosjek kukuruza oko 7-8 tona/ha, soje 2,5-3 tone/ha i suncokreta 3-3,5 tone/ha), dakle u prinosima ne treba tražiti slamku spasa za lošu godinu.

Gdje smo na kraju? Kad se podvuče crta 300-400 EUR/hektaru gubitka na svim kulturama ove godine. Oko 250-300 milijuna EUR vrijednosti nestalo je ove godine u ratarstvu RH. Koje će biti posljedice?

Prvo je vidljiv pad prodaje mehanizacije, slabo se kupuje uglavnom stare narudžbe idu u prodajne rezultate prve polovice 2023. godine. Uskoro bih se kladio na pojeftinjenje strojeva, posebno rabljenih. Problem nelikvidnosti nastao zbog visokih zaliha i sve više cijene kapitala se već nazire i dodatno će otežati život jer ovaj porast cijena kapitala znači i višu proizvodnu cijenu proizvoda. Rast troška kapitala je enorman jer se kamatne stope kreću od 5-7% što je veliki porast sa 1-4%.

Prosječan hrvatski seljak štedjet će na svemu ovu jesen - najviše na gnojivu, ali i na ostalim značajnijim kategorijama ulaganja - sjeme i zaštita. Kako to obično biva u vječitoj evolucijskoj borbi gena, najlošiji trkači će otpasti, oni najbolji će biti još bolji jer sektor će se sigurno oporaviti u iduća 24 mjeseca. Zašto mislim da će se oporaviti? Zato što postoji globalni problem kod svih proizvođača kao i kod hrvatskih (proizvodnja je trenutno neprofitabilna) i trenutna situacija će dovesti do pada proizvodnje (vidi gore - manja ulaganja). Taj pad proizvodnje će dovesti do manjkova, a nestašica do rasta cijena proizvoda.

Što bih učinio da sam ratar?

Proizvodnja će pojeftiniti (već sad vidljivo na gnojivima). Klima je sve teža i tu nije za očekivati olakšanja. Nekidan smo prešli 8 milijardi stanovnika Zemlje, dakle tržište je sve veće. Nema straha, kriza je samo privremena. Jesti se mora, resurs je ograničen, a broj potrošača sve viši i sve su bogatiji (jedu kvalitetnije i više proteina).

Što bih ja sad napravio da sam ratar? Ja bih maksimalno ulagao u proizvodnju, dodatno se zadužio ako treba da osiguram uvjete za maksimalne prinose u 2024. godini. Kladio bih se da će cijena roba 2024. godine biti 10-20% viša nego što je danas, a 2025. 30-40% viša nego što je danas. Stao bih s investicijama u mehanizaciju i infrastrukturu dok cijene strojeva i trošak kamata ne padne. I bio bih dobar sa svojim bankarima i otkupljivačima.

P.S. Nije sve tako crno. Tko su pobjednici ove godine?

  1. Šećerna repa - odlične cijene i visoki prinosi - repa se vraća! (Koliko dugo?)
  2. Krumpir - odlične cijene, srednji prinosi. Ovo bi mogla biti sjajna godina za proizvođače krumpira. Pretpostavljam da je tako na cijelom sektoru povrtlarstva barem sudeći po cijenama u trgovinama.
  3. Stočari

 Poljoprivredne priče Ivana Malića možete pročitati i na njegovu blogu


Tagovi

Kriza Ratarstvo Klima Cijene Žetva


Autor

Ivan Malić

Više [+]

IT-jevac kojeg je znatiželja dovela u agrobiznis. Zanima ga poslovna i tehnološka strana poljoprivrede. Zadnjih 15 godina priča poljoprivredne priče kao konzultant, poljoprivrednik i menadžer. Agrarne teme publicira na blogu https://ivanmalic.substack.com/

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Odgođena primjena zakona o krčenju šuma

Stalni predstavnici država članica pri Europskoj uniji donijeli su odluku o odgodi primjene zakona o krčenju šuma za godinu dana, do kraja prosinca sljedeće godine, navod...

Više [+]