Hrvatsko ratarstvo proživljava najteže trenutke u zadnjih 10-ak godina. Ivan Malić donosi analizu stanja i moguće scenarije razvoja situacije u idućih 24 mjeseca.
Hrvatskom rataru stvarno je teško, vjerojatno i najteže u zadnjih 10 godina, jer je došlo do značajnog pada cijena svih uljarica i žitarica, a visoki troškovi proizvodnje i klimatski zahtjevna godina dodatno otežavaju situaciju. Izvjesno je da će domaći ratarski sektor proći svoju najtežu godinu u zadnjih 10-tak godina i generirati značajne gubitke, što se posljedično prenosi i na cijeli ekosustav (otkupljivači, prerađivači, građevinski sektor, uslužni sektor…)
Jedan od ključnih utjecaja na ovu krizu je globalni pad cijena žitarica i uljarica, bolje rečeno korekcija i povrat u realnost, jer cijene žitarica i uljarica su u 2020-2022 godini narasle gotovo dvostruko kod svih ključnih ratarskih proizvoda. Npr. pšenica čija se cijena na burzama u periodu 2014-2020 kretala oko/ispod 200 EUR/toni u tom periodu narasla je na oko/preko 400 EUR/toni. Zadnjih mjesec dana je MATIF na 220-240 EUR/toni.
U Hrvatskoj je situacija dodatno komplicirana zbog blizine Ukrajine odnosno pada interesa talijanskog tržišta za naše robe. To nam u ovom trenu znači pad potražnje i dodatnih 20-30 EUR/toni niže cijene od uobičajenih cijena. Treba biti pošten i reći da su sjetve 2020. i 2021. bile iznimno jeftine zbog pada cijena gnojiva uzrokovane koronom, tako da su naši ratari ostvarili u 2021. i 2022. godini ekstra profite (puno veće nego sadašnje gubitke). Kako je sektor generalno slabo kapitaliziran, dosta tog ekstra profita otišlo je u obnovu strojnog parka, kupovinu novog (preskupog) zemljišta, ali i nenamjenski u neke ne-poslovne gušte.
Uglavnom, prosječan hrvatski seljak dočekao je krizu nespreman i sad ima realni problem jer proizvodnja je i dalje skupa, kamate visoke, a buduće cijene uljarica i žitarica neizvjesne. Stiže crna zima.
Troškovi proizvodnje su bili u ovoj proizvodnoj godini najviši u povijesti. U prosjeku pričamo o 300-500 EUR/ha (ovisno o ratarskoj kulturi) većem trošku nego što je bio prosječan trošak proizvodnje u periodu 2015-2022 - puno skuplje gnojivo, skuplje sjeme, skuplja zaštita, skuplji dizel, skuplji rad - sve je bilo skuplje od 10 do 100 posto.
Klimatski zahtjevna godina dovela je do kasne proljetne sjetve, često i u lošim uvjetima. Hladno i kišovito proljeće, relativno suho i vruće ljeto nisu bili idealni uvjeti za visoke prinose proljetnih kultura a napravile su veliku štetu na pšenici i ječmu. Oluje u ljeto su dodale svoj dio štete. Prinosi su mogli bi reći prosječni (ciljao bhi nacionalni prosjek kukuruza oko 7-8 tona/ha, soje 2,5-3 tone/ha i suncokreta 3-3,5 tone/ha), dakle u prinosima ne treba tražiti slamku spasa za lošu godinu.
Gdje smo na kraju? Kad se podvuče crta 300-400 EUR/hektaru gubitka na svim kulturama ove godine. Oko 250-300 milijuna EUR vrijednosti nestalo je ove godine u ratarstvu RH. Koje će biti posljedice?
Prvo je vidljiv pad prodaje mehanizacije, slabo se kupuje uglavnom stare narudžbe idu u prodajne rezultate prve polovice 2023. godine. Uskoro bih se kladio na pojeftinjenje strojeva, posebno rabljenih. Problem nelikvidnosti nastao zbog visokih zaliha i sve više cijene kapitala se već nazire i dodatno će otežati život jer ovaj porast cijena kapitala znači i višu proizvodnu cijenu proizvoda. Rast troška kapitala je enorman jer se kamatne stope kreću od 5-7% što je veliki porast sa 1-4%.
Prosječan hrvatski seljak štedjet će na svemu ovu jesen - najviše na gnojivu, ali i na ostalim značajnijim kategorijama ulaganja - sjeme i zaštita. Kako to obično biva u vječitoj evolucijskoj borbi gena, najlošiji trkači će otpasti, oni najbolji će biti još bolji jer sektor će se sigurno oporaviti u iduća 24 mjeseca. Zašto mislim da će se oporaviti? Zato što postoji globalni problem kod svih proizvođača kao i kod hrvatskih (proizvodnja je trenutno neprofitabilna) i trenutna situacija će dovesti do pada proizvodnje (vidi gore - manja ulaganja). Taj pad proizvodnje će dovesti do manjkova, a nestašica do rasta cijena proizvoda.
Proizvodnja će pojeftiniti (već sad vidljivo na gnojivima). Klima je sve teža i tu nije za očekivati olakšanja. Nekidan smo prešli 8 milijardi stanovnika Zemlje, dakle tržište je sve veće. Nema straha, kriza je samo privremena. Jesti se mora, resurs je ograničen, a broj potrošača sve viši i sve su bogatiji (jedu kvalitetnije i više proteina).
Što bih ja sad napravio da sam ratar? Ja bih maksimalno ulagao u proizvodnju, dodatno se zadužio ako treba da osiguram uvjete za maksimalne prinose u 2024. godini. Kladio bih se da će cijena roba 2024. godine biti 10-20% viša nego što je danas, a 2025. 30-40% viša nego što je danas. Stao bih s investicijama u mehanizaciju i infrastrukturu dok cijene strojeva i trošak kamata ne padne. I bio bih dobar sa svojim bankarima i otkupljivačima.
P.S. Nije sve tako crno. Tko su pobjednici ove godine?
Poljoprivredne priče Ivana Malića možete pročitati i na njegovu blogu.
Tagovi
Autor
Pobrali smo badem: Evo što sam naučio, osvijestio i što treba staviti u plan za iduću godinu
Nakon dva mjeseca snažnijeg rasta, cijene agri roba ponovno su doživjele pad
Samo mi u Agroklubu (18) znamo tko ostavlja više šljiva za pekmez nego za rakiju
Živimo u doba jeftine sirovine. Ono što je skupo - je naš način života
Pobrali smo badem: Evo što sam naučio, osvijestio i što treba staviti u plan za iduću godinu
Zlatna olovčica, fažoleti: Znate li za koga se kaže "sitna mahuna"?
Nakon dva mjeseca snažnijeg rasta, cijene agri roba ponovno su doživjele pad
Benkovački dečki na britanskim vrištinama - u potrazi za ruralnom Engleskom
Damir Senjan
prije 3 godine
mali poljoprivrednik i svi ostali bježite od bilo kojih kredita, ako su se banke ubacile u selo kao da pomognu kroz kreditnu liniju pa to več izgeda na reketarenje, odnosno da ti sve uzmu jer nečeš moči otplačivati bilo koji kredit pogotovo uz one kamate što pišu a tih kamata nigdje nema ni u jednoj banci. To je neka gadna muljaža. Neka ministrica ili Plenki uzmu taj kredit pa da vidimo kako će završiti. Ako novca ima kroz ovu ili onu mjeru, zašto tada kredit, neka uplate kroz avans ili potpore i netreba ti kredit a ne što su još umanjili potpore po hektaru a i debelo i u stočarstvu, i sada ti uzmi kredit, MALO MORGEN.
mali poljoprivrednik
prije 3 godine
"Proizvodnja će pojeftiniti (već sad vidljivo na gnojivima)"... papir trpi svašta,pa eto nek se piše.Umjetna gnojiva jesu pojeftinila,ali na razinu da su duplo skuplja nego prije dvije godine,a cijene naših proizvoda su kao prije deset godina,katastrofa i teški minus.Cijena sjemenske pšenice otišle gore za 30%,a gorivo je isto više nego duplo skuplje od prije dvije godine,pa o kakvom pojeftinjenju proizvodnje se onda govori.Stalno potežu tvrdnju kako se u 2021 i 2022 ostvario extra profit,ali u Slavoniji sigurno nije,jer su bile izrazito sušne.Nešto se istina zaradilo,ali nikakav extra profit na takvim prinosima nije ostvaren.Komunistički mentalitet i dalje prevladava kod većine političara i kvazi stručnjaka,jer se stalno boje da se seljaci neće obogatiti.Ali zato grebu rukama i nogama za određene grupacije,kako ih ne bi slučajno profulao neki program pomoći.Evo sada će imati program kreditne linije,ali je minimalni limit 100tis € ,a max 250tis €.Za koga je to namjenjeno?Po iznosima za one od 200ha naviše i vjerovatno su to izkomunicirali sa HPK.Ostali manji seljaci su predviđeni da kapituliraju.
Nikola Jurisic
prije 3 godine
Topla zima, plava zena..
REVOLT
prije 3 godine
Dodatno se zaduziti, ma zaduziti se uopce, je najgora stvar koju mozete napraviti. Zaduzivanje pokazuje da zivis preko svojih mogucnosti, da se kockas se buducnoscu. A zna se kako kocka radi, ponekad dobijes ali u totalu ces biti u minusu...
Đuro Japaric
prije 3 godine
U brdskoj Slavoniji , voća malo neki ništa , ječam , zob , tritikal - pušiona , kukuruz dio pojele svinje , dio povaljao vjetar - kod većine solidni prinosi - ali cijena pušiona , trave prirodne i djetelina toga je bilo ali nema stoke da sakupljeno sve pojede pa neki imaju suhug sijena od livada i djeteline za prodaju !Neki su sadili i povrće , ali bez navodnjavanja ! PLENKOVIĆEV PROJEKAT SLAVONIJA I BARANJA , za Njemačku je odličan - NASTAVLJA SE EGZODUS zvan ISELJAVANJE ! Ali to za Plenovića nije problem , dovoljno je da JEDAN ( 1 ) ZAOKRUŽIVAČ lista zaokruži listu HDZ i lista dobiva 100 % glasova zaokruživača i u Sabor ulaze PLENKOVIĆU VJERNI !
KOŠTICA
prije 3 godine
I pitanje koje sam sebi postavlja: Što bi ja napravio da sam ratar? Pa budi ratar čovječe Božji. Probaj malo poljoprivredu radit. Zaduži se i kreni. Pa da vidiš da ti nikad računica ne drži vodu. Znam i ja računat na papiru ali u praksi ne izađe baš tak. Što su mi takvi koji samo pišu bajke zanimljivi a nikad možda radili nisu ništa vezano za poljoprivredu.
KOŠTICA
prije 3 godine
Pobjednici su stočari. A nikada manje stoke u Hrvatskoj. Točno je ovo što piše : Poljoprivredne priče 🤦♂️
Dudina
prije 3 godine
Dovoljno je pročitati žadnju rečenicu "Poljoprivredne priče Ivana Malića možete pročitati i na njegovu blogu" priča priće za malu djecu
Damir Senjan
prije 3 godine
Ovaj plan sa žitaricama sam pročitao još krajem 2022 god. jer je bio pomno isplaniran plan kada vratiti cijene žitarica na stare cijene. Teza u članku stoji ali pad cijena žitarica nije se trebao desti u 2023 god. več u 2024 god. Sada treba u ratrasvu promjeniti strategiju, sadi ono gdje češ biti profitabilan ostati na pozitivnoj nuli, ubaciti minimalno 10 kultura na nekoj gubiš a na nekoj zarađuješ ali stime da vodiš računa da zemljište postepeno pretvaraš u humusno tlo. Ovisno o Županijskim regijama tlo nije isto, minimum je 4 god. da se zemljište pretvori u humusno gdje više nisi ovisan o umjetnim gnoivima itd., ali ponovo ulaziš u problem klimatske promjene, da bi imao humusno tlo trebaju ti gliste u zemlji koje stvaraju odličnu homusnu zemlju, ako nema kiša nema ni humosnog tla. Tu je mnogo faktora u igri pa pomno trebaš pratiti tržišta ali i dugoročnu vremensku prognozu da možeš nešto isplanirati ako ti netko drugi ne pomrsi račune.