Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Miš u vjerovanjima
  • 10.11.2024. 14:00

Štetnik prvog reda - a ima i svoj praznik?

Je li moguće da tako neznatna i sitna životinja spada u bilo kakvo vjerovanje ili običaj? Da, moguće je.

Foto: Shuttesrtock/torook
  • 956
  • 53
  • 0

Miš (lat. Mus) spada u rod malih glodavaca koji se zovu Muridae. Postoji 38 vrsta, od kojih je najpoznatiji kućni (Mus musculus) rasprostranjen u svim državama svijeta i na svakom kontinentu osim Antarktika. Noćne su životinje, tijelo im je dugačko od 4 do 12 centimetara, rep iste dužine koliko i tijelo, a teški su do 12 grama.

Je li moguće da tako neznatna i sitna životinja spada u bilo kakvo vjerovanje ili običaj? Da, moguće je.

Sveta životinja?

Zabrane i običaji posvećeni mišu nisu neka specijalnost ovdašnjeg seljaštva, nego ih poznaju svi europski narodi. Kod antičkih Grka je posvećen Apolonu, bogu svjetlosti. U Trojanskom ratu, gdje je Apolon stao na stranu Trojanaca, miševi su Grcima izgrizli tetive na lukovima, tako da su izgubili važnu bitku. Antički Rimljani također su znali za Feriae Murinae, doslovno: mišji praznik. Kod Kartažana, miš je sveta životinja božice Tanit, kod Egipćana - Horusa, boga svitanja, kod Kelta je posvećen strijelcu Nodensu.

Glodavci haraju njivama, u suzbijanju pomaže dubinska obrada tla

Analizom običaja, pjesama i poslovica utvrđeno je da su davni slavenski narodi zamišljali ljudsku dušu - i živog i umrlog čovjeka - u obliku miša. Ovaj mali sisavac je moćan zaštitnik. Pomaže "svojim" ljudima u ratu, tako što neprijateljskoj vojsci pokvari oružje i zagadi hranu. Proriče sudbinu. Osvećuje se, kao u poznatoj bajci u kojoj je zli vlastelin zatvorio u kulu siromahe koji nisu mogli platiti porez, a kulu zapalio. Kad je prišao vidjeti što je ostalo u ruševinama, navalili su na njega bezbrojni miševi i rastrgali ga, a narod je vjerovao da su to duše onih nesretnika koji su izgorjeli.

Kada pada Mištrovdan?

Slavio se njihov dan i u susjedstvu. Kod nekadašnjeg seoskog stanovništva u Srbiji bio im je posvećen čitav ciklus običaja, bilježi Veselin Čajkanović, etnolog i akademik, Navodi nevjerojatan podatak da je srpsko seljaštvo u njegovo doba (znači, do 1946. godine) praznovalo - to jest, slavilo, mišji praznik. Taj praznik, koga nema ni u jednom crkvenom niti državnom kalendaru, "padao" je 8. studenog i zvao se Mištrovdan.

Iako za njega ne znaju ni pravoslavlje ni katoličanstvo, praznovao se s velikom strogošću: na taj dan žene "ni za živu glavu" ne pretresaju kućne stvari, ormare i sanduke s odjećom, a muškarci ne prilaze štaglju i sličnim mjestima gdje se ovi glodavci obično nalaze, uz objašnjenje "da miševi ne bi izgrizli darove", to jest da ne bi oštetili hranu i odjeću. U Homolju, bilježe stručnjaci, ova zabrana uznemiravanja miševa trajala je nekada pet ili sedam dana. Kad ovaj rok istekne, uzme starija žena iz domaćinstva zapaljeno trnje i prijeti miševima da odu, jer je njihov praznik prošao.

Hranu će upropastiti, a odjeću izgristi

Prema poznatom vjerovanju, tko trudnici ne da ono što bi željela jesti, miševi će ga kazniti, tako što će mu svu hranu upropastiti, a odjeću izgristi. Ovako ozbiljan odnos prema miševima ukazuje da je ova životinja u prakršćanstvu bila visoko cijenjena i izazivala maltene strah za sve koji ne bi ispoštivali običaj kako se očekuje. Miš je, prema Čajkanoviću, sjenovit - što znači da se duše predaka pojavljuju kao miševi, a jesen je njihovo doba.

Današnji poljoprivrednici imaju daleko praktičniji odnos prema malom glodavcu... (foto: Shutterstock/Martin Pelanek)

Što su, uostalom, u mašti nekadašnjih poljoprivrednika bili ti čopori gladnih miševa koji iz polja stižu u ljudske stanove, nego duše umrlih, koje dolaze po hranu, i kojima su ljudi dužni tu hranu i osigurati kako bi izbjegli još veću štetu. 

Današnji poljoprivrednici imaju daleko praktičniji odnos prema malom glodavcu. Čim se pojavi, angažiraju mačku, raspoređuju mišolovke i upotrebljavaju otrov, a ne da mišu organiziraju praznik s posebnim pogodnostima. Vjerovanja i običaji posvećeni ovoj životinji ostali su tamo gdje trebaju biti, u prošlosti koju proučavaju etnolozi. 


Tagovi

Vrste miševa Mištrovdan Miš u vjerovanjima Seoski običaji Glodavac Štetočina


Autorica

Gordana Perunović Fijat

Više [+]

Diplomirana pravnica, novinarka, autorica tri romana i pjesnikinja u ilegali. Surađivala je s raznim redakcijama i portalima. Poseban interes pokazuje za život žena na selu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Iako nisam mislio nikad neku sliku objaviti bilo gdje, ali dirnuo me članak da mladi moraju u školske klupe da bi kao navodno učili kako se radi poljoprivreda. Evo primjer gdje se uči, pa na polju, 18 godišnji sin vuče jednoredni berač gdje... Više [+]