• Život i posao na selu
  • 26.01.2020. 12:00

Selo svima, ne samo njima - kako motivirati mlade da napuste grad i presele na selo

Nekada su sela i gradovi imali drugačije funkcije nego što je to danas. Uz današnju prometnu povezanost, te su se funkcije promijenile. Motivirajmo mlade na odlazak iz grada. Život na selu ne znači bavljenje isključivo poljoprivredom.

Foto: Tomislav Haršanji
  • 2.050
  • 566
  • 1

Mislim da je izjava "mlade treba zadržati na selu" pogrešna. Iz moje perspektive mlade je potrebno motivirati da napuste grad i presele na selo. Onda će i ovi koji žive na selu i razmišljaju o odlasku, zasigurno ostati. 

Najveći, najvažniji faktor odabira života na selu je po meni cijena životnog prostora. Tu bi se trebala "slomiti" brojna koplja. Zamislimo mladi bračni par koji se odlučuje dići kredit za kupovinu svoje nekretnine. Cijena prosječne nekretnine u gradu, one za koju se "isplati" plaćati kredit 20-30 godina je otprilike 100 tisuća eura.

Za taj je novac na selu moguće riješiti stambeno pitanje, praktički u pola cijene, te ostatak novca uložiti u jedan ili čak dva posla! 

Poljoprivreda nam omogućava razvijanje hobija u posao

Najčešće uz kuću na selu ide i značajna okućnica (često površine i do desetak "placeva" u gradu) na kojoj je moguć uzgoj vlastite hrane te mogućnost kupovine poljoprivrednog zemljišta. Upravo je kupovina zemljišta, uz podizanje trajnih nasada, trenutno, jedno od najisplativijih ulaganja u svijetu nekretnina. Predstavlja svojevrstan ulog u poljoprivrednu "ušteđevinu", ali i nešto što će generirati značajan prihod u budućnosti. S trenutnim modelima poticaja, doprinosi i stabilnom godišnjem prihodu. A ako dođe stani-pani situacija, zemlja se uvijek može lako prodati, pogotovo ako je na njoj dobar voćnjak, te vratiti uloženi novac (s naglaskom na to da će u budućnosti cijena poljoprivrednog zemljišta itekako rasti). 

Uz eventualni ulog u neki oblik "pasivnije" poljoprivredne proizvodnje, ostatak novca je moguće uložiti u neku vrstu djelatnosti koju smatramo "hobijem". Nije bezveze poznata izreka da je majstor dobar onoliko koliko mu je dobar alat. Tako da je danas bilo koji hobi vrlo lako moguće pretvoriti u respektabilan posao, samo uz kupovinu adekvatne opreme.

Budući da nam dugoročna investicija, poljoprivreda, osigurava "budućnost" te predstavlja oblik ušteđevine, a kratkoročna hobi daje povrate s kojima nam je osigurana egzistencija, imamo puno veću fleksibilnost pri daljnjem razvoju našega poslovanja. Na taj je način moguće ostvariti sve svoje vizije. Mirno spavamo, a ujutro se budimo s osmijehom, puni elana te s lakoćom rješavamo sve izazove pred nama. 

Poljoprivreda kao oblik osigurača

Stanovnik sela se ne mora baviti isključivo poljoprivredom. Ona može poslužiti kao jedan oblik "osigurača", katalizatora za pretvaranje našega hobija u posao. Upravo je to moja vizija, moj model koji želim prezentirati mladima. Pretvaranje aktivnosti, koju bi radili i bez naknade, u posao za koji dobivamo novac, smatram ciljem kojem bi svatko od nas trebao težiti. Jedan moj kolega je to ovako prezentirao:

Zamisli, odeš na pecanje. Jedva čekaš doći, zauzeti svoje mjesto pokraj jezera, raspremiti svu opremu te zabaciti štapove. I tako uživaš od ranoga jutra. Sad zamisli da ti u 2 popodne dođem ja, dam ti 500 kuna i još kažem hvala, platit ću ti i drugi put! 

A ako dođe stani-pani situacija, zemlja se uvijek može lako prodati, pogotovo ako je na njoj dobar voćnjak te vratiti uloženi novac, s naglaskom na to da će u budućnosti cijena poljoprivrednog zemljišta itekako rasti. 

Razvoj hobi aktivnosti u plaćeni posao je neprocjenjivo iskustvo, a upravo poljoprivreda, kao vrsta sezonske aktivnosti, otvara vrata za takvo postignuće.

Stanovnicima sela potrebne su mnoge usluge

Život na selu omogućava i otvaranje poslova kojima je za cilj pružanje usluga poljoprivrednicima. Naprimjer:

Otvoriti praonicu za traktore, mehaničarsku radnju za popravak i održavanje poljoprivredne mehanizacije, (nedaj bože interventni servis). Prostora ima i za majstore koji se bave elektronikom. Uslužni transport. Zgodna je i mogućnost financiranja navedenih aktivnosti kroz EU fondove kroz tzv. mjeru za pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti. Ona je najmjenjena isključivo žiteljima ruralnih područja. 

Međutim, stanovnici sela nisu samo poljoprivrednici. Njima trebaju i ostale usluge. Zašto bi išli do grada na frizuru? Ili na popravak mobitela, televizora, klime, veš mašine ili pak automobila? 

Ono što je važno istaknuti, da brojni oblici mogućeg sufinanciranja koje je danas moguće iskoristiti favoriziraju investicije na seoskim područjima. Od sufinanciranja kupovine prve nekretnine preko APN-a, do iznosa potpore za samozapošljavanje HZZ-a te brojnih pogodnosti EU fondova za ruralni razvoj.

Dovoljno blizu, ali i dovoljno daleko

Mislim da je potrebno maknuti ograničenja koja su nam ostavljena u nasljedstvo. Nekada su sela i gradovi imala drugačije funkcije nego što je to danas. Uz današnju prometnu povezanost, te su uloge nestale. Pa uzmimo samo primjer našeg glavnog grada Zagreba. Ne znam postoji li neki službeni prosjek, ali bih se usudio reći da svaki odlazak iz doma, bilo to na posao, u šoping, na kavu ili slično, znači "putovanje" od 30 minuta. Zašto bi onda mana sela bila udaljenost do određenih sadržaja koji nudi obližnji grad, kada smo, u većini slučajeva, do obližnjeg grada često udaljeni i manje od pola sata?

Za razliku od svakodnevnog života u gradu, život na selu je mnogo opušteniji. Manji broj ljudi automatski znači puno manje nervoze i stresa. Puno je lakše otići do grada na kavu, dok se iz grada gotovo nemoguće "izvući" u prirodu. Treba nam biti jasno da smo svi mi zbroj onoga što nas svakodnevno okružuje - počevši od ljudi s kojima se družimo, priča koje pričamo, tekstova koje čitamo i misli koje vrtimo u glavi. 

Život na selu omogućava puno bolju kontrolu nad svojim životom. Uz to, na selu je zdraviji zrak, mračniji mrak te mnogo sjajniji zvijezda sjaj! 


Tagovi

Selo Poljoprivreda Ruralni razvoj Život na selu Poslovi Hobi Prometna povezanost Cijena nekretnina


Autor

Tomislav Haršanji

Tomislav Haršanji, agropoduzetnik koji je svoj ured odlučio smjestiti u prekrasna slavonska polja. Kroz OPG HAHA brine o vlastitim nasadima, a uz to obavlja i usluge održavanja tuđih voćnjaka koji su još ljepši kroz objektiv video kamere koju zajedno sa svojom suprugom Ivanom koristi za izradu promotivnih video uradaka.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Pronaći dobru fotku nije lako. Nekad uleti odlična, ali opet neiskoristiva poput ove srijedasto moti... Pročitaj cijelu bilješku »