• Poticanje razvoja sela
  • 27.12.2016. 12:00

Ruralni razvoj neće riješiti sve naše probleme

Nije rješenje samo dovesti kombajn i prskalicu u selo. Umijeće je tu pokrenuti tvornicu za proizvodnju tjestenine, preradu voća i povrća, ili pak tvornicu traktora. Pa da onda svi koji ne voze tih 10 traktora u selu imaju što raditi i da ostanu u hrvatskom selu!

  • 6.129
  • 854
  • 0

Sad su svi zaluđeni kako će Ruralni razvoj, odnosno taj famozni financijski projekt ostaviti mlade na selu. I da je to rješenje koje imamo, a koje će platiti sve netko drugi. Taj drugi je Europska unija. Ma malo sutra.

To treba biti samo kap u moru u rješenju problema ostanka na selu. Kada se Ruralnim razvojem u jednom selu od primjerice tisuću žitelja razvija 10 obitelji - to nije nikakva garancija ostanka. Neka od tih 10 obitelji i devet ostane živjeti u tom selu, to nije ništa. Što pokreće ruralni razvoj? Pa kupuje se mehanizacija i tehnologija koja je suvremena i napredna. I normalno je da je tako.

Ulaganja i poticanje razvoja sela težak zadatak

Ali zemlje u tom selu ima kao i prije 100 godina. Ako je bilo tada 300 hektara kukuruza, okopavalo ga je nekoliko stotina ljudi u selu. Danas tih 300 hektara riješi jedan stanovnik toga sela, s traktorom i mehanizacijom. Što će raditi ovi ostali? Ako je bilo u selu 300 krava u 200 kuća, njih je muzlo 200 žena. Danas je 300 krava u samo jednoj kući i muze jedan ili dva radnika. Dakle, što s preostalim? Moraju nešto raditi. A da bi se ostalo živjeti u tom selu morate raditi kod tih 10 poljoprivrednika, a realno kod njih ima mjesta samo za njihove članove obitelji i eventualno za pokojeg radnika koji će povremeno raditi. U školama?

Suvremena tehnologija i sela ruku pod ruku

U školama uglavnom rade učiteljice koje dođu samo tu na posao i vrate se nazad u grad. Opet se moramo vratiti na Italiju, Njemačku i Austriju kao mnogo puta do sada. Nema proizvodnih pogona i tvornica u Munchenu, Bologni, a ni u manjim gradovima. Sve je to danas u malim mjestima i selima. I sad treba stvoriti uvjete za život u tim selima i da brzo i lako stanovnici mogu na posao u okolna mjesta i gradove kojima gravitiraju.

Gdje su se razvile velike tvornice? U malim selima!

Da pogledamo gdje su se razvile tvornice nekih poznatih brandova. Traktori Fendt u jednom malom Marktoberdorfu, Landini u mnogo mjesta u okolici središta tvornice Fabrico. Valtra u malom finskom selu Suolahti. Mazzotti prskalice u mjestu kod Verone, dok je poznata tvornica sistema za novodnjavanje Idrofoglia u Lunanu gdje živi svega 1.500 ljudi. Faresin telehendleri i mikser prikolice za hranidbu krava prave se u talijanskom gradiću Breganze. Tu je ta tvornica gdje iz mjesta i okolnih sela radi 200-tinjak ljudi, a još bar 100 je nekih malih firmi i obrtnika koji su kooperanti. A inače to je jedno od najpoznatijih vinogradarskih područja Italije gdje je gotovo svaka kuća vinogradarska.

Ljudi iz ovoga sela rade u Ropi

Dobri preduvjeti za razvoj

Sittelsdorf je doista malo selo u Bavarskoj. I mnogo je malih sela oko njeg, a koja su puna ljudi. No, u ovoj najpoznatijoj svjetskoj tvornici kombajna za vađenje i čišćenje šećerne repe, krumpira, mrkve i slično radi nekoliko stotina ljudi. No, uz njih ima posla i za lokalnog liječnika, i za koji mali hotel, restoran, imaju što raditi i trgovine. I lokalni proizvođač sokova veliku količinu plasira upravo u menzu te tvornice. U Bavarskoj smo nedavno posjetili i centralno skladište tvrtke Kramp u Strullendorfu. Opet malo selo u blizini Bamberga u Bavarskoj. U Danskoj je HeVa, tvornice tanjurača, valjaka i drugih strojeva u malim selima Nykøbing Mors, Bjergby, a poznata švedstva tvornica Väderstad nalazi se u istoimenom selu.

Dakle, tvornice i velike proizvodnje pored ruralno razvijenog sela i ruralnog prostora upravo bi trebale biti smještene u selima. Ne u Osijeku, Vinkovcima, Požegi, Slavonskom Brodu, već u jednoj Pleternici, Habjanovcima, Bizovcu i sličnim malim mjestima. I tada će tu biti i djece, i mladih obitelji, i potrebe za školskim autobusom i redovitim željezničkim linijama. Svi ovi kružni tokovi, plinovodi, kanalizacije, dobre ceste za sada su dobri preduvjeti za razvoj.

Lemken - stara tvornica

Poduzetnike treba poticati u malim selima

Ali netko treba dovesti proizvodnju. Dakle ne samo kombajne i traktore koji će proizvoditi pšenicu. Već tu trebaju nastati mlinovi, tvornice tjestenine, pogoni za preradu ribe, voća, povrća i slično. Tu treba napraviti dodatni napor upravo Vlada i lokalne općine. Posao načelnika ne bi smio biti samo taj da nakon izbora ima zaslugu da prima plaću, već da u svoju sredinu dovede takve projekte kao što smo nedavno prisustvovali jednom u Čačincima kod Orahovice. Tamo je sredstima Europske unije jednim dijelom, a ostalo ulagača nastao pogon za preradu slatkovodne ribe.

On ne samo da zapošljava 20 ljudi iz okolnih sela u toj tvornici nego održava i radna mjesta na ribnjacima u Orahovici, Našicama, Donjem Miholjcu i Kopačkom ritu. A u tim ribnjacima rade upravo ljudi iz okolnih sela. Kako sad primjerice jednu Ropu, He-Vu, ili pak Rabe dovesti u male Habjanovce?

Pa ako imaju potrebu da stvore novi pogon za svoju proizvodnju možda im upravo odgovara i sredina gdje će polovicu ulaganja - strojeve i pogon dobiti bespovratno, imati jeftiniju radnu snagu i manje komunalije. Da ne bude zabune, upravo zato i te tvornice danas jesu u malim sredinama jer su Nijemci, Danci, Austrijanci, Talijani poticali poduzetnike da ti pogoni i nastaju u takvim selima.

Tada u Habjanovcima umjesto 544 stanovnika koliko ima danas živjeli bi barem 900 i to mnogi od njih koji bi se bavili poljoprivredom, ali bi i radili u firmama smještenim u Habjanovcima, te nekoliko kilometara udaljenim Bizovcu, Novakima, Brođancima, Cretu, a djeca i mladi bi vlakovima i autobusima išli u školu i na fakultet u Osijek i svaki dan se vraćali kući svojim obiteljima.


Povezana biljna vrsta

Pšenica

Pšenica

Sinonim: Žito | Engleski naziv: Winter wheat | Latinski naziv: Triticum aestivum (L) em. Fiori et Paol.

Pšenica se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Najznačajniji je ratarski usjev te je njome zasijana ¼ obradivih površina na svijetu. Pšenični kruh... Više [+]

Fotoprilog


Tagovi

Ruralni razvoj Riba Pšenica Vaderstad Idrofoglia Faresin Fendt Valtra


Autor

Damir Rukovanjski

Više [+]

Diplomirani agronom, dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000. do 2008. Urednik EU Agro Info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lagano #listopad