Poljoprivrednici su vjerovali, a znanost potvrdila, da rotkva ublažava posljedice infekcija i smanjuje mogućnost za nastajanje žučnog kamenca. Preporučuje se kod upale pluća, kašlja i ostalih tegoba dišnih puteva.
Rotkva (lat. Raphanus) je jednogodišnja ili višegodišnja biljka iz porodice kupusnjača (Brassicaceae) što znači da je rođakinja kupusa, cvjetače, brokule i drugih te je vrlo zdrava hrana. Uz minimum kalorija (16 kcal na 100 grama), donosi obilje vitamina i minerala, dobre masnoće i proteine. Sadrži vitamine A, B i C, željezo, kalij, kalcij, fosfor i natrij.
Prirodno raste u područjima suptropske Azije i na Mediteranu, ali je domestifikacijom i uzgojem stigla do najdaljih predjela i postala omiljeno povrće širom svijeta. Po drugim izvorima, domovina rotkve su drevni Egipat i Kina, čak su pronađeni hijeroglifi o uzgoju ove kulture. Plod je korijen koji se koristi u prehrani od davnih vremena. Jeli su je antički Rimljani i Grci, a istraživanja pokazuju da su je u prehrani koristili i davni Vikinzi i Slaveni.
Mašta uzgajivača nije imala granica, tako da su uzgajane ljute i manje ljute rotkve, s bijelom, crnom, ljubičastom ili crvenom korom, izdužene i okrugle, rane, srednje i kasne, a sve su blagotvorne za zdravlje. Znanstveno gledano, postoje dvije vrste: domaća rotkva (Raphanus sativus) i divlja pretkinja svih ostalih (Raphanus raphanistrum).
Poljoprivrednici su vjerovali, a znanost potvrdila, da rotkva ublažava posljedice infekcija i smanjuje mogućnost za stvaranje žučnog kamenca. Preporučuje se kod upale pluća, kašlja i ostalih tegoba dišnih puteva. Djeluje kao aperitiv potičući lučenje želučane kiseline. Pomaže protiv štetnih masnoća.
Rotkva voli bogato zemljište, okopavanje i zalijevanje. Vjeruje se da će biti manje ljuta ako se češće zalijeva. Poljoprivrednici su je jako cijenili i zbog osobine da može da može izdržati veliku hladnoću na otvorenom. Kad ledeni dani prođu, vadi se i koristi i u periodima godine kad nema velikog izbora svježeg povrća.
Po pravilu se koristi sirova, kao salata ali moguće ju je i kiseliti.
Iako potiče probavu, sama rotkva se teško probavlja pa se preporučuje prvo ju usitniti i dobro sažvakati. Oljuštena ne treba da stoji, jer gubi ukus, miris i ljekovita svojstva. Sok većih rotkvi takođe je korišten kao ljekovito sredstvo za oporavak poslije bolesti. Navodno ublažava i neke simptome problema s prostatom. Jedini običaj koji poljoprivrednici povezuju s ovim povrćem je onaj da se rado jede i da je često prisutno na trpezi posebno za praznike, uz jela od mesa i naročito roštilj.
Koliko je omiljena i cijenjena, pokazuje podatak da je ušla i u narodne umotvorine.
"So liže, vo nije, rep ima, miš nije", kaže poznata zagonetka.
Nekad je običaj bio da se rotkve sole, i svi su ih tako jeli. No, danas stručnjaci upozoravaju da je njihov prirodan okus sasvim dovoljan i bez soli.
Tagovi
Autorica
Damir Senjan
prije 3 tjedna
U počecima kad se krenulo sa kamilicom, ovako kako je na slici nebi ništa koperat zaradio. Plačao se postotak glavice cvijeta, znači glavica sa Više [+]
