Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pogled u prošlost
  • 19.03.2023. 13:30

Raste brzo, rađa dugo: "Zlatna jabuka" iz starih legendi

Ljekovitost ovog voća poznata je od antičke medicine, pa je razumljivo već stoljećima bila poznata i seljacima koji uzgajaju dunju. Za lijek su se koristili list, plod i sjemenke.

Foto: Depositphoto/Mihail_P
  • 4.410
  • 290
  • 0

Mirisna dunja, omiljeno voće ovih krajeva, potječe s Kavkaza odakle se proširila po Europi i Aziji. U Iranu i Armeniji još uvijek raste u prirodi. Uzgaja se više od 4.000 godina i bila je poznata u antičkoj Grčkoj i Rimu. Od nje potječe legenda o "zlatnim jabukama" iz grčke mitologije koje su se poslije proširile u bajke većine europskih naroda. Raste brzo, rađa dugo, voli sunce i planinske strane zaštićene od vjetra, a ako mraz ne zahvati krupne atraktivne cvjetove, ubrzo se zameću tvrdi mali plodovi sa snažnom korom.

Turska prednjači u proizvodnji 

Prema starim i novijim podacima, prva u svijetu po proizvodnji dunje je Turska. Poljoprivrednici rado uzgajaju ovu voćku jer je upotrebljiva za razne svrhe i cijenjena. Od nje se pravi kompot, pekmez, žele, sok i velike količine rakije dunjevače koja se smatra znakom osobitog bogatstva i uspješnosti poljoprivrednog gospodarstva-

Najljepše je slatko (foto: Gordana Vila)

Nije "izdašna", ne daje puno rakije, što utječe da ima visoku cijenu na tržištu. Dunjevača, ako je dobro pripremljena, osvaja zlatne medalje na sajmovima još od kraja devetnaestog stoljeća, a služi se u kućama prilikom proslave velikih blagdana.

Svjež plod je vrlo oporog okusa, a koristio se stoljećima u selima pa i u gradovima kao prirodan osvježivač zraka koji se stavlja na ormar ili u škrinju s odjećom. Od ovog voća se pravi i specijalitet "kitnikez" to jest gusto skuhan sulc ponekad obogaćen orasima, nazvan prema iskvarenom izgovoru njemačkog izraza "sir od dunje". Kitnikez se stavlja u "modle" (metalne oblike) pa se dobiva zdrava poslastica koju rado jedu svi u hladnijem dijelu godine.  

Za lijek list, plod i sjemenke

Ljekovitost ovog voća poznata je od antičke medicine, pa je razumljivo već stoljećima bila poznata i seljacima koji uzgajaju dunju. Za lijek su se koristili list, plod i sjemenke. Od lista se kuha čaj, snažne crvene boje, koji se smatra kao lijek protiv crijevnih infekcija. Sokom su liječili jak kašalj, astmu i dijareju, koja je u davna vremena, bez ikakvog liječnika i ljekarne u blizini, mogla biti smrtonosna. Pečen ili kuhan plod služio je za liječenje upala crijevne i trbušne sluzokože i za "jačanje krvi". Čaj od sjemena služi protiv nesanice i upale desni, a sluz iz sjemena za liječenje opekotina i dekubitusa.

Suvremena medicina je sa svoje strane potvrdila da je dunja prava "vitaminska bomba" jer sadrži vitamine C, A, B1, B2, niacin i B17 (amigdalin), značajne količine tanina, pektina, kalija, cinka, karotena, magnezija, natrija, bakra i željeza, vrlo malo kalorija i masnoće, proteine i ugljikohidrate, zbog čega je pogodna za sve tipove prehrane. 

Ukusna i ljekovita (foto: Nemanja Radišić)

U narodnom vjerovanju, ova voćka je naročito ljekovita kad se pokloni bolesniku iz čistog prijateljstva i naklonosti. Pjesme spominju "žute dunje za rose ubrane" koje djevojka nosi kao ponudu momku, a također i običaj da zaljubljeni jedno drugo gađaju dunjama izražavajući tako naklonost. Ona je kod seljačkog stanovništva predstavljala plod ljubavi i zdravlja koji se poklanja dragim ljudima. U nekim selima njihovo poklanjanje još znači poziv u goste ili na slavlje.

Žensko ime Dunja ne izlazi iz običaja, i danas se daje djevojčicama. Vračke protiv bolesti u bilješkama etnologa često sadrže stih o "dunjinom listu" koji rastjeruje bolesti (žuticu, na primjer), uroke i zle čini. Njom su seljaci pokušavali izliječiti zagnojene zanoktice, stečene obično pri rezanju drveta i druge ozljede, pri čemu je u liječenju značajno pomagala i dunjevača i to prepečenica, za vanjsku i "unutrašnju dezinfekciju". 


Povezana biljna vrsta

Dunja

Dunja

Sinonim: - | Engleski naziv: Quince | Latinski naziv: Cydonia oblonga Mill.

Dunja kasno cvate (kra­jem travnja ili početkom svibnja) i zato vrlo rijetko strada od kasnih proljetnih mrazeva, pa gotovo svake godine obilno i redovito rađa (što nije slučaj s... Više [+]

Tagovi

Dunja Dunjevača Narodna predanja Zlatna jabuka Legenda List od dunje Ljekovitost dunje Sjemenke dunje


Autorica

Gordana Perunović Fijat

Više [+]

Diplomirana pravnica, novinarka, autorica tri romana i pjesnikinja u ilegali. Surađivala je s raznim redakcijama i portalima. Poseban interes pokazuje za život žena na selu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Francuski pekari ispekli su najduži baguette na svijetu, od 140,53 metra, čime su vratili rekord za jedan od svojih najpoznatijih nacionalnih zaštitnih znakova, a kojeg je Italija držala pet godina. Baguette, oko 235 puta duži od tradiciona... Više [+]