Pretraga tekstova
Još se ne zna na što će u naredne četiri godine u Slavoniji biti uloženo 2,5 milijardi eura iz strukturnih i investicijskih fondova EU, ali očekuju se velike stvari!
Iako se još od jeseni, točnije listopada prošle godine, uvelike govori o Projektu Slavonija u čemu je posebno aktivna ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Gabrijela Žalac, do sada, osim što je poznato da će Hrvatska do 2020. iz strukturnih i investicijskih fondova EU povući 2,5 milijardi eura za razvoj pet slavonskih županija, još nije, zapravo, poznato ni u naznakama, u što će se konkretno uložiti ovaj veliki novac.
Hoće li biti uložen u izgradnju, govorim napamet, modernih govedarskih i mljekarskih farmi, nabavku poljoprivrednih strojeva, genetsko obnavljanje i poboljšanje matičnog stada svinja, krava?
Hoće li, možda, novac EU biti uložen u stimuliranje nekih proizvodnji koje u Slavoniji nisu naišle na zanimanje pa ih se mora uvoziti, možda za proširenje voćnih nasada zaštićenih od ledotuče, novih nasada vinograda ili izgradnju hladnjača u kojima će voćari čuvati svoje voće i ne prodavati ga prvom nakupcu koji naiđe jer ga nemaju gdje čuvati?
Možda bi novac EU bilo pametno uložiti u izgradnju preradbenih kapaciteta mesa, voća i povrća ili suvremenih otkupnih stanica za proizvode koje proizvode slavonski seljaci? U navodnjavanje, edukaciju slavonskih seljaka, opremanje klaonica i prerađivačkih kapaciteta?
Doduše, ministrica Žalac, inače vinkovački kadar koja je već, kako se na početku ministarskog mandata sama predstavila, "radila 11 i pol godina na pripremama, provedbi i evaluaciji projekata, dolazim iz sustava, s terena, i radim na razvoju nerazvijenih područja iz fondova Europske unije" pa se može pretpostaviti da se razumije u povlačenje novca.
No, do sada nismo čuli ni u naznakama u što će biti uloženo spomenutih 2,5 milijardi eura, osim da će vrlo brzo biti ustrojen Savjet za Projekt Slavonija u kojemu će biti svi ministri vezani uz provedbu Projekta, župani iz pet slavonskih županija, direktori slavonskih županijskih agencija, kao i saborski zastupnici s područja Slavonije.
Ministrica je pojasnila kako "ovakvim sastavom Savjeta postići ćemo bolju koheziju kao i praćenje i informiranje o provedbi samoga projekta, to su osobe koje su najbolje upoznate s potrebama na terenu i projektima koji su u pripremi" i kako nazivu Projekt Slavonija valja dodati Baranju i zapadni Srijem jer nakana projekta je ravnomjerni razvoj svih hrvatskih područja, što znači da Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem valja izbaviti iz današnjeg stanja nazadovanja u svim sektorima.
U što bi mogao biti uložen novac EU, donakle je detektirao vinkovački gradonačelnik Mladen Karlić kada je na nedavnom sastanku s ministricom Žalac spomenuo projekte u Vinkovcima, bilo da su završeni, u fazi evaluacije ili ih treba doraditi, koji su prioritetni, poput Poduzetničkog inkubatora vrijednog 3 milijuna eura, koji je dobio građevinsku dozvolu i kreće u realizaciju, a mladim poduzetnicima osigurat će prostor, infrastrukturu i sve drugo potrebno za početak rada i razvitak.
Spomenuo je i Hrvatski dom i projekt uređenja prostora u sklopu Doma, za stalni postav "rimskog srebra" neprocjenjivog nalaza antičkog blaga koji zahtijeva posebne uvjete pohrane - od sigurnosnih do vlažnosti zraka. Tu je i nadvožnjak prema Borincima, projekt LED rasvjete u gradu, uređenje gradskih dječjih vrtića.
Iz popisa vinkovačkih projekata koji bi se mogli financirati sredstvima, uglavnom stopostotnim, iz fondova EU vidljivo je da se spomenutih 2,5 milijardi eura neće trošiti, isključivo, za poljoprivredu, kako su to možda neki shvatili, već u sve segmente koji mogu donijeti boljitak Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu.
Od ministrice Gabrijele Žalac očekuje se da će, kao što je i obećala, ustrajati da se Projekt Slavonija provede do kraja, a pri tom nije sasvim nevažno ni to da je ministrica Slavonka što budi nadu da će dati sve od sebe kako bi zaustavila gospodarsko propadanje i iseljavanje iz svog užeg zavičaja. Budimo direktni i bolno iskreni - očekujemo da Projekt Slavonija bude ministričino životno djelo po kojemu će se pamtiti njen mandat.
Foto: vlada.gov.hr
Autor
Više [+]
Marko je dugogodišnji novinar i poznavatelj agrara, a najdraža tema su mu prosvjedi :)
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masni... Više [+]
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masnije od kupovnoga. Može se i pržiti ali za salate daje poseban okus, ali ponovo ga moraš razrijediti sa kupovnim nismo naučeni na nešto tako masno. Ja sam bio pokusni kunić da se vidi zdravstvena ispravnost ali kad ti jezičinu zamasti to se sa ničim cijeli dan ne može odmasti iz usta. Za alkoholom neznam jer nepijem. Može se reči prava delikatesa DOMAČE JE DOMAČE zbog toga i jesam svaki dan u obilasku suncokretovih polja nešto predivno za vidjeti, pomirisati a kasnije čemo vidjeti koliko će se cijediti kod kuče.
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedrane Ono kada ideš u nešto bar za ovaj tu moj malo hladniji kraj, vegetacijski kasniji, pa i zemlje drugačije tada treba ići na ono sjeme gdje Više [+] sunce prži a kod mene to bolje podnosi, Osječki institut oni imaju to što nama ovdje treba. U principu morao bih zvati, nekada su imali odličan tvrdunac fao 303 i polutvrdunac fao 505 kataloški to sjeme nevidim ali ga sigurno imaju na institutu. Bili su odlični za kukuruzno brašno i paletu, a ja sačuvao kameni mlin, nisam ga nikome htio prodati poslije kako me udario srčani, samo ga treba dobro očistiti i poklepati, pa ponovo u biznis + i integralno brašno.
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedran Stapić Tada nije valjda bilo toliko sorti, danas ono što pišu kad prodaju sjeme, piše i koji je postotak ulja. Naprimjer kod Lidea Armonika je Više [+] pisalo 51-55% ulja, mjerili smo 3 kg treba za litru. Vidjet čemo kako će biti kod Surimi CL ipak je to Slavonac sjeme, to bi trebalo mastiti😂. Prijatel jedan ima LG, drugi ima Pionir, valja isprobati posebno svaku sortu, a tada i mix da se vidi i boja ulja, da se vidi i koja je razlika. Ali po mom ako je domače tu masnoča nebi trebala biti upitna možda jedino koliko kg u jednu litru. Ali ponovo mnogo islativije i bolje nego kupovno. Ono što gledao u recenzijama pokusna polja Rusija, Ukraina, Rumunjska na youtubu Lidea ima veliku različitu paletu sjemena. Onaj veliki problem za moj kraj previliki cvjetovi, i ako predjesen udari velika vlaga zraka tada ga napadne bolest bjela trulež, trune glava cvijeta od sredine prema rubovima latica i moraš ga prijevremeno skidati sa polja a vlaga mu još i oko 30%, pa tada ako nemaš sušaru, lopata i na betonu mješaj da se posuši prirodno. Ja sam se opekao na tome prošle godine. Nezaboravno😂
Vedran Stapić
prije 6 dana
Prije 20-ak godina uljara Čepin proizvodila je Olisan, hladno prešano ulje suncokreta. Vrhunski proizvod, salatno ulje kako Maja sugrerira, ali čini Više [+] se prije vremena. Tržište tada nije bilo spremno. Ostalo mi je u glavi da je za litru trebalo cca 9 kila sjemenki.
Damir Senjan
prije 6 dana
Maja Celing to mi napisala isto jedna žena da kupuje negdje kod Vinkovaca. Ovo je tek učenje o prešanju 😂 prvu turu smo malo zeznuli, nešto probali Više [+] pa imalo okus na karamel ulje. Učiš dok si živ. Šteta kikiriki mi nije niknuo da i njega isprobam.
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Bravo! Mi koristimo Vinkovačko hladno peešano. Ima taj poseban miris i okus, ali vec nam je par godina normalno i u slatama i kod dinstanja, Više [+] prženja... s tim da mi koristimo i puno maslinovog pa kombiniramo.