Priče o potencijalima vode nas u budućnost, a potencijale je lakše razumjeti kad se pretvore u eure ili tone, piše Ivan Malić
Obećao sam i vama i sebi da ću biti više optimističan oko hrvatske poljoprivrede. Zapravo, ja jesam optimističan, barem se meni tako čini. Ulagao sam i planiram još ulagati u hrvatsku poljoprivredu, ima li boljeg znaka optimizma?
Lakše je razumjeti potencijal kad ga pretvoriš u milijune eura ušteda ili tone dodatnih poljoprivrednih proizvoda. Brojke su najbolji način za donošenje odluka, a kvantifikacija podataka pomaže pri određivanju prioriteta.
Evo potencijala koji su mi je zasad pali na pamet, odnosno smatram da moja buduća poglavlja priče o potencijalima trebaju pokriti sljedeće teme:
Komasacija ili na našem jeziku okrupnjivanje poljoprivrednih zemljišta. Mjera je to koja može podignuti efikasnost hrvatskih poljoprivrednika i u konačnici dovesti do manjih troškova i pozitivnog utjecaja na okoliš. Podizanje efikasnosti koje će se posljedično dogoditi na okrupnjenim poljoprivrednim parcelama očitovat će se smanjenim gubicima učinaka agrotehničkih operacija (transport od parcele do parcele, okretanje na uvratinama i slično). Uz uštede, dogodit će se i pozitivan utjecaj na okoliš zbog manje potrošnje goriva. Potrošnja goriva će se smanjiti kako će se podići učinkovitost operacija.
Aktivacija privatnih zapuštenih zemljišta. Način života u Hrvatskoj se drastično promijenio, odlazak ljudi u gradove, rat i iseljavanje ostavili su neka područja bez ljudi, a zemlja je u međuvremenu prepuštena prirodnim procesima. Kao rezultat toga, privatne oranice, voćnjaci i pašnjaci mnogih dijelova zemlje a posebice područja Banije, Like i Korduna uglavnom su pretvorene u makiju i šumu. Ova priča bavit će se tim potencijalima, odnosno načinima kako se zapuštena zemlja u privatnom vlasništvu može staviti u funkciju. Pa i uz radikalna rješenja: bez suglasnosti vlasnika, a u njihovom interesu i interesu hrvatske poljoprivrede.
Aktivacija šumskih zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju. Postoji ogroman potencijal zemljišta kojima upravljaju Hrvatske šume, a koje nemaju ekonomsku vrijednost u proizvodnji drva. Ili imaju veći ekonomski potencijal ako se koriste za poljoprivrednu proizvodnju, npr. u voćarstvu: ova priča baviti će se otkrivanjem tih potencijala i načinima kako se oni mogu staviti u funkciju
Diverzifikacija poslovanja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Postoji ljudi koji se vole i žele baviti poljoprivredom, a nemaju dovoljno resursa (zemljišnih, mentalnih, kapitalnih...) da bi u tome bili uspješni. Jedno od mogućih rješenja opstanka ove vrste poljoprivrednih gospodarstava je u diverzifikaciji poslovanja kroz pružanje dodatnih usluga na OPG-u, npr. komunalne ili turističke.
Efikasna, kompetentna i proaktivna administracija. Ova priča bavit će se koristima koje bi hrvatska poljoprivreda imala da imamo kvalitetniju i učinkovitiju državnu administraciju.
Konkurentna prehrambena industrija. Kakva nam prehrambena industrija treba i kakve mjere se treba poduzeti da bi bila konkurentna? U Hrvatskoj postoji raskorak između toga što proizvodi primarna poljoprivredna proizvodnja u odnosu na industriju. Najbolji primjer je pšenica i kukuruz koju vole proizvoditi primarni poljoprivredni proizvođači, a tu proizvodnju ne prate adekvatni kapaciteti stočarstva i industrije. Kao posljedicu imate veliki izvoz na tržišta gdje prijevoznički troškovi pojedu dio cijene koju ratari dobivanju za svoj proizvod. Koje je moguće rješenje?
Kupujmo hrvatsko. OK, znam da je ovo klišej. Ali isto tako znam da je to bitno. Ništa nije ukusno i zdravo kao materina i ćaćina ekološka rajčica ili krastavci. Samodostatnost u proizvodnji hrane jedan je od hrvatskih nacionalnih prioriteta, kao i lokalni lanci dobave.
Navodnjavanje i odvodnja. Potencijal voda Drave i Save je preko 1500 m3/s prosječnog protoka. To je milijun i pol litara u sekundi. Ako za neki hektar treba 200 litara vode po m2 za navodnjavanje godišnje, to znači da imamo teoretskog kapaciteta vode u Dravi i Savi za navodnjavanje 20 milijuna hektara. Ova priča baviti će se time što bi pola milijuna navodnjavanih hektara značio za hrvatsku poljoprivredu.
Svjestan sam da s gornjim temama nisam otkrio toplu vodu, mnogi prije mene su nudili slična rješenja. Prvo što ću nastojati napraviti drukčije je da svaki od tih potencijal kvantificiram u vidu dodatnih milijuna EUR koji se mogu u Hrvatskoj poljoprivredi pojaviti bilo kao smanjenje troškova ili povećanje proizvodnih hektara odnosno nove tone i EUR poljoprivredne proizvodnje.
Drugo, bit ću hrabar, ambiciozan, pri tome ću umanjiti moguće izazove i bit ću u svojim prijedlozima radikalan. Jer realno radikalna je i situacija. Recikliranje trenutnih rješenja ne donosi rezultate, kako bi rekao frend Zvone "vrijeme je za radikalna rješenja“. Kad na nešto stavimo brojku, imamo alat za procijeniti efekte što olakšava ulaganja jer većina ovih aktivnosti nosi određene dobiti koje opravdavaju investiranje. Već sad vidim da je godišnji potencijal svega o čemu će pričati Poljoprivredne priče nekoliko milijardi EUR novostvorene vrijednosti u poljoprivredi.
Poljoprivredne priče Ivana Malića možete pročitati i na njegovu blogu.
Vidite li vi još nešto što propuštam vidjeti? Nemam namjeru u ovom serijalu pisati o očitom, kao što je smanjenje hektara pod pšenicom i povećanje hektara pod povrćem, to je svima jasno iz aviona i o tome sam već pisao. Ako imate kakvu ideju koju želite prezentirati, budite gost u Poljoprivrednim pričama.
Također, možete se i prijaviti za novi tečaj poslovne poljoprivrede.
Tagovi
Autor
Od utorka možete podnijeti jedinstveni zahtjev, donosimo novosti i uputu kako povećati potporu
Novi ministar i rješenje dodjele poljoprivrednog zemljišta? Uzalud vam trud svirači
Kako do novog automobila preko natječaja iz Strateškog plana ZPP-a?
Znate li da OPG možete prodati i bez dijela resursa?
Novi ministar i rješenje dodjele poljoprivrednog zemljišta? Uzalud vam trud svirači
Stvara li 2,6 milijuna hektara šumskog zemljišta vrijednost na najbolji način?
Može li novi ministar riješiti vječni problem državnog (i privatnog) poljoprivrednog zemljišta?
Kako izgleda poljoprivreda u najbogatijem društvu na svijetu?
Kako izgleda poljoprivreda u najbogatijem društvu na svijetu?
Mladi poljoprivrednici, pokušaj drugi. Što je bilo loše u poništenom natječaju?
Kako do novog automobila preko natječaja iz Strateškog plana ZPP-a?
Vrijedniji od zlata, otporan, u svojoj prvobitnoj domovini uživa status svete biljke
Makeba
prije 2 tjedna
Pa očito da u Austriji neko štiti tog malog poljoprivrednika. A.kod nas kaos.
Ivica Miklecic
prije 2 tjedna
samo si pogledajte poljodjelca u austriji kak on moze uspjeti sa 10 krava 20 kokosi,10 krmaca.nevaljaju politicari,a i poljop.fakulteti
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
JOSIP KOZARAC - Ivan Malić ; MRTVI KAPIATLI !
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
mali , mi u Hrvatskoj imamo nešto većih parcela od Austro - Ugarskih veleposjednika i dijela koje su povećane za vrijeme Broza , OTIMANJEM zemlje seljacima ! Dio većih parcela dobila su poduzeća , dio neki iz OPG , ali sa NE POVOLJNIM zakupom , neki su uspjeli kupiti nešto većih parcela ! VEĆINA zemlje u seljačkom sektoru je KATASTROFALNO USITNJENA , puno u obliku suvlasništva , puno na UMRLIM ! I bez REAZA u LAKDIJAŠKE zakone za PRIVATNU i Državnu zemlju , NEMA POMAKA ! Priča o POTENCIJALIMA g. Ivana stoji , ALI ZA PLANATŽU VINOGRADA U DALMACIJI , ISTRI ITD POVRŠINE i 1 ha MORA SE KUPITI ILI UZETI U ZAKUP 6 DO 12 PARCELA ! * Neka g. Ivan skine kartu iz KATASTRA i objavi pa ćete shvatiti USITNJENOST , a kda se uđe u gruntovnicu onda se vidi AUSTRIJSKI i Srpsko hrvatski CIRKUS sa 2 evidencije i PROMAŠENIM Zakonom o nasljeđivanju , Zakonomo vlasništvu ! Jospip Kozarac , dao je naslov jednoj knjizi ; MRTVI KAPITALI , to su u Hrvatskoj , poljoprivredno zemljište , šuma i VODA !
mali poljoprivrednik
prije 2 tjedna
Sjećam se svojih početaka prije dvadesetak godina kada sam samostalno otvorio vlastiti opg ,te tadašnjih političkih i strukovnih narativa kako bi jedan komercijalni opg morao imati cca 50ha kako bi mogao normalno funkcionirati.Kroz nekoliko godina se ljestvica podigla na 100ha,a sada ide priča da onaj tko u budućnosti ne obrađuje minimalno 200-300ha neće moći opstati.Što nam to govori?Naš rad se konstantno obezvređuje i u biti svake godine moramo raditi sve više da bi jednako imali.Gdje je tu kraj?Hoćemo li doći na to da moramo obrađivati 1000-2000ha da bi mogli preživjeti.Koliko će se onda ljudi u konačnici u Hrvatskoj uopće baviti poljoprivredom?Možda njih stotinjak najvećih,zajedno sa ovim umjetno stvorenim i forsiranim mastodontima.Prodaju nam priču kako je globalizam prirodni proces,ali to je totalno krivo.Imali smo u prošlosti feudalizam,kolonijalizam i sl,a sada imamo globalizam koji nam je prisilno nametnut od šačice ljudi,koji smišljaju takve oblike kako bi svu zaradu pokupili oni koji su vlasnici multinacionalnih mega kompanija.Zato nema pravog odgovora kolika je dovoljna ekonomska veličina za život na selu,jer cilj ovakvih politika je nestanak malih ,na račun širenja velikih.Sa ovakvim cijenama nema zarade i razvoja,a onda je nebitno koliko obrađuješ,jer ako radiš više postoji realna mogućnost da samo odeš više u minus,ako po jednom hektaru nemožeš često niti pozitivnu nulu izganjati. Postavlja se onda logično pitanje kako ti veliki opstaju.Opstaju jer koriste razne poticaje i fondove ,koji su za njih programirani.Može svako pronaći koliko velika ekipa kupi poticaja.Za vrijeme korone su veliki proizvođači svinja u dva navrata dobivali 100€ po grlu,zbog poremećaja tržišta i sada se opet njih spašava.Drugi put to budu veliki tovljači goveda itd.Mali dobiju mrvice ili najčešće ništa i takvoj utakmici nemaju nikakve šanse.Kolika je dovoljna zarada na opg-u za nečiji život?Nekome je to 1000€,nekome 2000€,a onim velikima nije dosta niti 10-20 tisuća mjesečno.Cijela istina je u rečenici koja kaže da nije bogat onaj koji puno ima,nego onaj kome malo treba.
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
Makeba i ostali , uz bezvrijedne političare , glavni su krivci HSS i njihov Hrvatski seljački savez kojeg su osnovali 1999 u Kutini . Bio sam tamo kao publika , umjesto o rješavanju problema pričali su VICEVE . Bila je tamo i mlada nada HSS Marijana Petir . Za predsjednika su izabrali Ivana Kolara zastupnika HSS , dopredsjednik Darko Grivičić , tajnik Krešimir Kuterovac ! Od OSNIVANJA SU RADILI NA RAZBIJANJU seljaka , a od 2001 na OBRANI Pankretića i HSS i ŠTETE koju su radili od 2001 do 2008 u vlasti sa SDP pa HDZ ! 2001 NISU htjeli doći kod Mesića iako su bili najavljeni ! 2008 išli su na Zakon o HPK za čijeg je predsjednika instaliran Darko Grivičić sa mjesta predsjednika HSS - SAVEZA ! HPK od osnivanja NE VRIJEDI NIŠTA i sa moje strane poslan je PRIJEDLOG Ustavnom sudu da UKINU PRISILNU članarinu za OPG u VLADINOJ HPK ! 14. 02 . 2025 , PREPORUČENO i sa POVRATNICOM poslao sam na HPK da idu na IZVAREDNU SKUPŠTINU i IZMJENU STATUTA i da TRAŽE formiranje POVJERENSTVA i pisanje NACRTA ZAKONA ZA HRVATSKU AGRARNU REFORMU ! PROTIV Režima u Zagrebu MOŽEMO ići samo PROSVJEDOM ,a o BITNIM zakonima da ih NATJERAMO da RASPIŠU REFERENDUM ! **Ako mediji NAREDNIH dana budu HTJELI i SMIJELI to reći , ja ću PUNO toga reći kao i nedavno na TV Slavonije i Baranje !
Makeba
prije 2 tjedna
Farma Lužak mi smo sa tom idejom krenuli ,ali nas je politika HR o kojoj piše Đuro i mi svi ovdje dovela do dna. A da ne kažem sa ovim Briselskim baljezgarijama kako kaže Saša, kud to vodi i putu u kukce i printano meso.
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
Da Farma Lužak je POLJOPRIVREDA poduzetništvo , uložimo novac , rad mehanizacije i gledamo u nebo sa pitanjem da li će se uloženo vratiti ! Ja ne živim od poljoprivrede ,u mirovini sam , obrada zemlje mi je dopunski prihod a puno više od božićnih drvaca ! Za mene su BUDUĆNOST KOMERCIJALNI OPG , kojih možemo formirati na bazi državne i privatne zemlje , samo za ovo mora se ići u AGRARNU REFORMU ! 195 IZUMRLIH sela u SVAKOM se može formirati bar po JEDNA FARMA OVACA ILI KOZA , jer su većinom u brdsko- planinskom području , ali tu mora biti REZ sa LAKRDIJAŠKIM zakonima za PRIVATNU i DRŽAVNU zemlju ! Sa KOMASACIJOM o kojoj piše g . Ivan , NIŠTA se bitno NEĆE promijeniti , PRVO SE MORA ZAUSTAVITI USITNJAVANJE I POVEĆANJE BROJA VLASNIKA , a tu su DVA PROMAŠENA ZAKONA ; O NASLJEĐIVANJU i o VLASNIŠTVU !
Farma Lužak
prije 3 tjedna
Nije važno slažemo se ili ne već je bitno da ljudi moraju shvatiti kako je poljoprivreda poduzetništvo kao i svako drugo. Gdje je primarni cilj ostvariti profit. Ali uz otegotnu okolnost da je to "tvornica pod vedrim nebom " i uz izazove klimatskih promjena. Mnogi poljoprivrednici to ne žele prihvatiti tako što im samo donosi problem. Jedan moj poznanik, prijatelji koji se bavi građevinom imao je pred par godina viška novaca i kupio je 50 hektara oranica i odlučio je raditi ratarstvo. Radio je tri godine i odustao. Kaže nema tu para i sad daje zemlju u zakup. Pametnom dosta
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
Farma Lužak , onda smo sličnog razmišljanja , samo je problem što je većina hrvatskih OPG sa bruto proizvodom 4 do 10 000 eur i sa MJEŠOVITIM prihodom ; mirovina ili plaća i mirovinsko izvan poljoprivrede . Ja sam PISMENO 95 Tuđmanu predložio da se ide u NACIONALNI program USPOSTAVE OPG na bazi državne i privatne zemlje , to ZNAČI KOMERCIJALNIH OPG o kojim i Vi pišete , a koji bi PROIZVODILI za tržište ! SDP i HDZ sa svojim trabantima od 2001 SPRIJEČILI su USPOSTAVU KOMERCIJALNIH OPG sa DRŽAVNOM zemljom , nisu potakli PRODAJU i ZAKUP PRIVATNE , OKRUPNJAVANJE ! * Daljnji trend PROGNOZIRAM da će se UMIRANJEM nas STARIH broj OPG SMANJIVATI , a to znači da će biti MANJE i HRANE jer se KOMERCIJALNI SA OVAKVOM POLITIKOM NEĆE RAZVITI i Hrvatska će i za ovoliki broj stanovnika biti UVOZNIK HRANE !
Farma Lužak
prije 3 tjedna
Nosioc poljoprivrednog gospodarstva. Ora imati bruto plaču kakvu ima načelnik njegove općine ,ništa manje. Jer je poljoprivrednik naprosto poduzetnik čiji je cilj da zaradi. Znači mora moći platiti sve mjesečne račune za tekuće troškove, kredite za mehanizaciju i opremu i mora si zaraditi bruto plaću načelnika općine.
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
Farma Lužak , što mislite pod ekonomska veličina ? Ja razmišljam ; očekivani BRUTO proizvod OPG , rashodi , mirovinsko i zdravstveno bar za jednog člana i da ima mjesečno PRIMANJA oko 2000 eur ! Problem je što je Hrvatska iz JUGOSLAVIJE izašla BEZ OPG i što REŽIM u Zagrebu od 95 ( završetak rata ) , NIJE potakao STVARANJE KOMERCIJALNIH OPG , već je to SPRIJEČIO SA NE RASPOLAGANJEM sa državnom zemljom ! Režim NIJE potakao PRODAJU i ZAKUP PRIVATNE ! Gospodin Ivan je završio školu u klasi Ivice Račana u Kumrovcu ; DEMAGOGIJA !
Farma Lužak
prije 3 tjedna
Dali je realno da netko može živjeti od poljoprivrede ako mu ekonomska veličina gospodarstava nije 30.000 ' 50.000 ili 100.000 eura ne želim sad stvarati neke granice. Pitanje za sve od poljoprivrednika do državnih službi i agrarne struke koliko je taj minimalni SO da poljoprivredno gospodarstvo može imati jednog zaposlenog (nosica pg) i ostvarivati profit. Mislim da odgovotom na to pitanje možemo riješiti 50% svih problema koje muče Hrvatsku poljoprivredu.
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
Bez HRVATSKA AGRARNE REFORME NE MOŽE SE NIŠTA PROMIJENITI ! Da li će se u to ići to sada ovisi o političarima i SKUPŠTINI HPK !
TinkiVinki
prije 3 tjedna
Marko Zecevic u potnusti se slažem sa tobom zato sam i napiso dole komentar o gosp. Maliću jel je on među ti tratiteljima,trošačima i lovcima na eu fondove a pod milim bogom ništa neproizvodi nit čemu korist! Barem da šta pametno i poučno napiše več jednostavno niškoristi! Ili bar komično pa da se svi u ovom jadu i čemeru hr poljoprivrede nasmijemo!
Ivica Miklecic
prije 3 tjedna
marko zecevic potpuno se slazem s tobom to je nazalost istina
Marko Zecevic
prije 3 tjedna
Slažemo se svi da je puno ne poljoprivrednika, zaposlen je negdje i otvori OPG pa krene od 15000-50000€ i još za ne poljoprivrednu djelatnost i naravno 100% povrat. A ne proizvode ništa. A da im se dalo 40-50% povrata, najmanje toliko ih se nebi nikad javilo na natječaj. A mi koji proizvodimo ne možeš dobit ništa za male natječaje velik, za velike mali i ostali smišljeni uvjeti. Nitko ne spominje koja se lova vratila pomoću EPPO u EU proračun radi malverzacija. Za koju godinu vjerojatno natječaja neće više biti, a vjerojatno i dobar dio poljoprivrednika. Pa će hranu proizvoditi ovi ne poljoprivrednici i sakupljači poticaja.
Makeba
prije 3 tjedna
Pomiješana poljoprivreda i ruralni razvoj. Puno para ,a proizvodnja nula. Bit će još gore.
Makeba
prije 3 tjedna
Namjerno se radi da situacija bude kaotična, kako kaže Marta previše je tu nepoljoprivrednika. Potpuno se slažem sa njenim komentarom.
Farma Lužak
prije 3 tjedna
Potencijal znači ukupnosti mogućnosti da bi ljudi lakše shvatili te strane veleumne riječi. Hrvatski Potencijal postoji ali nema cilja ,za 30 godina od neovisnosti politika još nije na čistu šta sa Hrvatskom poljoprivredim. Nitko nema hrabrosti podvuci crtu i reci cilj za 30 godina je taj i taj i sve zakone,propise ne samo ministarstvo poljoprivrede vec sva ostala nadležna ministarstva donositi će u cilju ostvarena toga cilja. Ako je cilj proizvodnja hrane onda treba poticati proizvodnju a ako je cilj da se kroz poticaje u poljoprivredi pomogne u rijeseavanju demografsko socijalnog položaja ljudi u koji žive u ruralnom prostoru onda to treba iz komunicirati sa javnosti. I jedno i drugo ima smisla samo su posljedica odluka drastično drukčije.
Ivica Miklecic
prije 3 tjedna
ma koje navodnjavanje bacajne novaca najprije poslat ove iz agencije i ministarstva do svakog poljodjelca stocara dama na opg i vidjet sta on moze i jel sta treba za razvoj a ne natjecaji ovi oni bacajne para bezveze
Marta Radić
prije 3 tjedna
Svi mogući napori , te ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju su beskorisni , ako nemamo viziju što i kako. Trenutno u RH poljoprivreda je atraktivna , samo onima koji na brzinu mogu oprati novac , na razne načine , te onima koji iz tradicije i nade u bolje ostaju na istoj. Nema tu cilja , nema tu plana , nema tu vizije i strategije. Parcijalne mjere...zemljišna politika , navodnjavanje , tehnološka dostignuća i drugo , bez regulacije tržišta su bezvredne. Trenutno nema političke volje da se nešto strateški pomakne u poljoprivredi , jer šuma je tu interesa , nepoljeprivrednika.
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
Idem uskoro orezivati božićna drvca u EPICENTAR SLAVONSKE demografske , gospodarske i obrazovne uništenosti , pa dok se vratim gospodine Ivane napišite ; Nasljeđivanje poljoprivrednog i šumskog zemljišta ______________Isto tako napišite prijedlog izmjene Članka 210 , da se OSTAVINSKI postupak mora pokrenuti u roku 6 mjeseci , da fizičke i pravne osobe koje ZNAJU da je imovina na UMRLIM , mogu PISMENIM putem TRAŽITI od LOKALNIH vlasti da one POKRENU OSTAVINSKI postupak ! SVOJ prijedlog pošaljite Plenkoviću i svim Klubovima zastupnika takozvanog hrvatskog sabora , kao što to ja radim !
Marko Zecevic
prije 3 tjedna
Zanimljivi su mi komentari povrće je budućnost, ok je. Troškovi su daleko veći od ratarenja, k tome dodati još trošak radne snage jer bez nje NIŠTA, a sve skuplja. I onda na kraju neznatne cijenu do dana otkupa, a kad dođe taj trenutak to ne znači da ćete sve i prodat, obično se dobar dio zaore. Samo za ilustraciju prošle godine se svježi kupus za kiseljenje prodavao od 0.17-0.20 centi, a kiseli u Konzumu je 1.99€.
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
BEOGRAD 1965 , Zakonodavno - pravna komisija Savezne skupštine donosi Zakon o nasljeđivanju i objavljuje ga u Službenom listu SFRJ BROJ 42 15. RUJNA 1965 . * Nasljeđivanje poljoprivrednog zemljišta , Član 3 - Nasljeđivanjem ne može se prekoračiti zakonom određena veličina poljoprivrednog zemljišta koju pojedinci mogu imati u vlasništvu ! * Značilo je to 10 ha ! Ako je djed g. Ivana imao 9 ha i 3 sina , svaki sin je mogao uzeti po 3 ha ! * Zagreb 1971 donosi UKAZ da se OREUZME Beogradski Zakon i primjenjuje i SRPSKOJ provinciji zvanoj SRH ! * Zagreb 2003 , PLAGIRAJU Beogradski * POSRBLJENI sabor 1919 sada MORA napisati POGLAVLJE ; nasljeđivanje zemljišta Članak a Pod zemljištem se podrazumijeva ; poljoprivredno , šumsko , građevinsko i putevi - jer se putevi vode kao parcele ! Članak b Nasljeđivanje građevinskog , može se naslijediti podjelom parcela ili u obliku suvlasništva . Članak c Nasljeđivanje poljoprivrednog i šumskog zemljišta - PIŠITE Vi g . Ivane !
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
Vi gospodine Ivane nemate veze o poljoprivredi kao ni hrvatski političari , kojima sam to napisao i nekima poslao ; Plenkoviću i na 4 ministarstva . Sutra ili u ponedjeljak ide na 6 klubova zastupnika , Skupštini takozvane HPK je poslano ! Prijedlog je da se imenuje POVJERENSTVO na čelu sa Plenkovićem koje bi u roku 30 dana napisalo NACRTE zakona za HRVATSKU AGRARNU REFORMU - STRATEGIJU RAZVOJA POLJOPRIVREDE ! To znači 6 ZAKONA ! * MOJA RADIKALNA RJEŠENJA ZNAČE ; * Prvo MORAMO zaustaviti USITNJAVANJE i POVEĆANJE vlasnika zemlje a to znači ; - odredbe za nasljeđivanje zemlje sa OBVEZUJUĆIM pokretanjem OSTAVINSKOG postupka u roku 6 mjeseci , - Izmjena Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima sa pozivanjem na Članak 50 stavak 1 Ustava - SVI SI taj Članak pročitajte , - NOVI Zakon o poljoprivrednom zemljištu , - IZMJENE Zakona o šumama , - Izmjene Zakona o vodama , - UKIDANJE dvostruke Austrijske evidencije zemlje sa osnivanjem Državne zemljišne službe i UKIDANJE posjedovnog lista u PRELAZNOM razdoblju 3 do 5 godina ! **ZAKON o komasaciji postoji još iz Brozove Jugoslavije i sa njim se neće NIŠTA bitno riješiti u smislu OKRUPNJAVANJA !TU je BITNA prodaja , zakup , zamjena privatne za privatnu , privatne za državnu parcelu !
mali poljoprivrednik
prije 3 tjedna
Efikasna,kompententna i proaktivna administracija proizlazi iz dobro formulisanih i preciznih zakona koje bi trebali donijeti sposobni političari koji rade u interesu naroda.Kako kod nas prevladavaju političari koji su sposobni raditi jedino za svoj interes ne vidim nekakvu bolju perspektivu u bližoj budućnosti.Aktiviranje zapuštenog privatnog zemljišta je nemoguća misija,jer se tu redovno radi o parcelama koje imaju neriješeno imovinsko pravne odnose.Problem je i kod zapuštenog državnog zemljišta,jer država nije sposobna riješiti efikasan i pravedan zakon o zakupu istoga već 30g.Već sam ovdje postavljao pitanje,ali naravno nikada nisam dobio odgovor.Zašto je kod nas redovno najmanja otkupna cijena žitarica?Recimo jedna Mađarska ima proizvodnju pšenice oko cca 5,5 mil tona.Također prilikom izvoza imaju troškove prevoza,a pošto nemaju izlaz na more za pretpostaviti je da bi im troškovi trebali biti i veći.Kako su onda kod njih otkupne cijene u pravilu veće nego kod nas?
TinkiVinki
prije 3 tjedna
Kada sam pročitao naslov, odmah sam znao da gosp. Malić opet pametuje. Članak ne moram niti čitati.
SASA FRANIC
prije 3 tjedna
pa najvece trziste hrane je u trgovackim lancima. treba vidjeti zasto je nasim poljoprivrednim proizvodima, preradjenim i ne preradjenim tesko dopasti u trgovacke lance cak i u HR. bez toga ce tesko bilo sto ici.