Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Četvrtkom u sridu
  • 02.09.2021. 12:00

Previše jedemo i nezdravo se hranimo, kako to promijeniti?

Postoji podatak koji govori da se tek 15 posto potrošača upoznaje s proizvodom preko naljepnice na pakiranju, a što je još poraznije, samo petina srednjoškolaca zna nabrojiti četiri glavna okusa hrane.

Foto: Depositphotos/Lado2020
  • 1.679
  • 46
  • 0

Važnije nam je kako se vozimo, odijevamo, zabavljamo, negoli kako se hranimo. Prehrana i piće, barem u trećini čimbenika sudjeluje u zdravlju, a preko tri četvrtine u životnim radostima i u uživanju.

Previše jedemo i nezdravo se hranimo. Trošimo višak masti, međutim jedemo neukusno i ne uživamo u hrani. Ne jedemo redovito niti prema potrebama. Hranimo se neodgovorno i loše, s velikim postotkom masnih mesa, a malim udjelom ribe, malim udjelom povrća i voća, a prevelikim udjelom ulja  i masnoća.

Prema djeci smo neodgovorni i bezobzirni, jer im od djetinjstva stvaramo loše navike u prehrani. Veliki broj djece je pretilo, od čega se mnogi razboljevaju u zreloj dobi. Kako se odnositi prema proizvodima koje jedemo i pijemo? Što zapravo jesti, da bi se zdravo hranili? Nedvosmislen odgovor glasi, trošite ribu i bijelo meso, grahorice, jedite sezonsko povrće i voće, zalijevajte hranu maslinovim uljem i pijte crno domaće vino. To su odlike sredozemne kuhinje, najzdravije na svijetu.

Sklonost potrošača predrasudama

Dobre su domaće sočivice ili lepirnjače kao slanutak, leća, grah sikirica, grašak, bob ali i grah, biževka, mahune, vučjak i proso. To su sve vrhunske namirnice za svakodnevnu potrošnju, premda se ne treba plašiti crvenog mesa, posebice dobre janjetine ili kozletine u raznim prigodama.

Neki potrošači skloni su predrasudama. Primjerice, zamrznuto je štetno, domaće je zdravo, gnojivo i pesticidi su otrovi, gorko u bilju je otrovno, uzgoj morske ribe škodi turizmu. Tako je domaće vino izgubilo pridjev izvornog nevinašca jer su ga patvorili "suvremeni" vinari. 

Zamrznuta riba nikako da prodre do potrošača, premda je zamrznuta netom što je ulovljena. Danas je i okolišni (ekološki) proizvod nemoguće proizvesti bez dodanih mineralnih gnojiva i pesticida, dok se u gorkom okusu voća i povrća i maslinovog ulja i vina nalaze najzdraviji sastojci flavonoidi, procijandini, nezasićene masne kiseline i restervatoli, bez suvišnih i opasnih sladora. 

Pšenica i kukuruz u istočnoj Hrvatskoj na tlu crnici, nemaju dostojnog natjecatelja u proizvodnosti i ekonomičnosti i na svjetskom tržištu kao i njihovi prerađeni proizvodi. Kada se ti proizvodi nizinske Hrvatske usklade s djetelinsko travnom smjesom i prevedu u mesne i mliječne proizvode dobivamo vrsne natjecatelje na europskom poljodjelskom tržištu.

U gorskom poljodjelstvu pašno govedarstvo, odnosno mljekarstvo, ovčarstvo i kozarstvo uz stočni bob, grašak i kelj stvaraju proizvode visoke kakvoće i konkurencije. 

Nepoznavanje hrane 

Postoji podatak koji govori da se tek 15 posto potrošača upoznaje s proizvodom preko naljepnice na pakiranju, a što je još poraznije, samo petina srednjoškolaca zna nabrojiti četiri glavna okusa. Samo četvrtina potrošača zna što su i koja je uloga kalorija u hrani. To nisu baš dobre okolnosti u njezinu poznavanju, ali prilično se dobro zna što možemo očekivati u budućoj potrošnji. Potrošači od suvremene prehrane traže da bude zdrava, okusna i prihvatljiva po cijenama, odnosno da bude raznovrsna i dostupna. Prema anketama potrošači zdravih namirnica podrazumijevaju najčešće da im hrana u potrošnji ne naškodi zdravlju, odnosno poboljša zdravlje.

Sva hrana mora biti zdrava, ali u očima potrošača neka je zdravija, okusnija, jednostavno bolja i dostupnija, više joj se vjeruje. Nastoji joj se pridodati neka dobra svojstva kao nije jako kalorična ili ima najmanje kalorija. Liječnici označavaju pretilost kao predbolesno stanje koje može izazvati rak, višak sladora u krvi i ovapnjenje krvnih žila, što može dovesti do kljenuti srca i mozga. 

Pridodaju joj se i ljekovita svojstva preko vitamina, zaštitih tvari, antioksidansa, zdravih masnih kiselina i drugo. Istraživanje zaključuje da bismo pri kupovini hrane trebali razmisliti o njenoj zdravstvenoj vrijednosti. Pogledati naljepnicu na pakiranju i upoznati se s njezinom vrijednošću. Za razliku od narodnih lijekova, ljekovitih trava i prirodnih namirnica, suvremeni proizvođači, dorađivači i prerađivači, dodaju hrani tvari koje ne moraju biti izvornog prirodnog podrijetla, primjerice sol ili slador za poboljšanje okusa.

Ona koja se proizvodi na hrvatskim tlima nije onečišćena nitritima, kancerogenim i otrovnim kovinama niti prevelikim gnojenjem mineralnim gnojivima. Nažalost, niti stajskim gnojem jer ga proizvodimo premalo za ukupne ratarske površine.

Hrvatska voda i zrak još uvijek su čisti. Možemo ustvrditi, naši poljodjelski proizvodi su zdravi.

Vjeruje se proizvodima s OPG-a 

Potrošači ipak više vjeruju proizvodima koji su proizvedeni na obiteljskim gospodarstvima u manjim količinama na što prirodniji način, jer seljačka kućanstva hranu koju proizvode ujedno i troše. Takvim proizvodima nastalim od domaćeg sjemena i pasmina životinja u dobro prilagođenim podnebljima ne treba dodavati nikakve tvari već ih trošiti sezonski i uživati njihove prirodne sastojke. Hrvatsko poljodjelstvo temelji se na domaćim kultivarima i pasminama, prihvaćenim od potrošača koji su spremni više platiti uvjereni da dobivaju bolju kakvoću.

Vrednovati ih prema visini priroda i uspoređivati prirode pojedinih gospodarstava izlišno je u uvjetima kada prihodi i troškovi odlučuju o redoslijedu vrijednosti proizvodnje. Odnosno kakvoća proizvoda je važnija jer osigurava veće prihode gospodarstvu nego li sami prinosi. 


Tagovi

Hrana Prehrana Zdravlje Zdrava prehrana OPG Domaće Sredozemna kuhinja


Autor

prof.dr.sc. Ante Kolega

Više [+]

Do umirovljenja dugogodišnji profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Odgojio je niz uspješnih poljoprivrednih i drugih stručnjaka posebno iz ekonomike poljodjelstva. Autor i koautor mnogih stručnih knjiga iz marketinga poljoprivrednih proizvoda. Dobitnik je priznanja "Stanko Ožanić“ za životni doprinos unapređenju vinarstva i član je Akademije poljoprivrednih znanosti.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dobar dan, ako bi tko mogao da pomogne kako da spasim ovaj cvijet? Danas sam uocila smedje mrlje, odmah sam izbacila zemlju, bili su crvi u njoj, oprala korijenje, posudu, i s novom, cistom zemljom zasadila.. Sto ce biti sada, plasim se da... Više [+]