Poljoprivrednici i blagdani - ide li to dvoje zajedno?

U zimsko doba, od kraja prosinca do početka siječnja, niz je blagdanskih dana kad se "ne smije raditi". Sutra katolici slave Sveta tri kralja, a pravoslavni vjernici Badnjak. Vrijedi li ovo i za poljoprivrednike? Nikako. Sve i da hoće, ne bi mogli.

Valja obaviti sve moguće poslove da bi se jedan ili dva dana stvarno blagovalo, to jest, provelo s obitelji i rodbinom te prijateljima. A čak i tada poljoprivrednici redovno hrane, poje i utopljavaju blago i perad. Žene u poljoprivrednim kućanstvima kuhaju, spremaju kuću, dočekuju i ispraćaju spomenute goste, da bi dan završile pranjem omanjeg vagona posuđa ostalog nakon služenja ukućana i gostiju sa 100 jela i dvije stotine vrsta sitnih kolača.

Tko, uostalom, i pravi toliko vrsta kolača, osim žena sa sela: slastičarski zanat spada u one koji su se najmanje "primili" u seoskim sredinama, jer većina domaćica pravi kolače po receptima svojih majki i baka. Torta od 30 i 40 jaja uglavnom se može kušati kod poljoprivrednika jer uzgajaju kokoši. A ako imaju i orahe, tu su i kolači u koje staje kilogram očišćenih jezgara, samljevenih ili isjeckanih, već kako recept zahtijeva. 

Sve da zablista - i odjeća i konji

Ako bi pao snijeg, a podrazumijevalo se u ta davna vremena da je padao, onda je valjalo još i počistiti dvorište i napraviti kakav, takav prolaz za ljude i njihova vozila ili saonice. Konji su pažljivo timareni "da zablistaju", čak bi im žene plele grive i ukrasile ih vrpcama. 

Sva odjeća, prvenstveno ona svečana, još u tijeku priprema pregledana je, oprana i očišćena, provjetrena na hladnoći, da bi ukućani dobro izgledali prilikom odlaska u crkvu ili u goste. Tepisi, krpare i ostale prostirke iznošene su na snijeg, gdje su "isklofani" ili dječjim nogama izgaženi, da budu čisti i mirisni.

Blagdan - povod za cjelodnevni rad

Ukratko, za poljoprivredno kućanstvo i blagdan bi bio povod za cjelodnevni rad. Zauzvrat, uz bogato postavljen stol i dosta domaćeg vina ili rakije, provodile su se ugodne večeri u razgovorima do zore. Žene bi i prilikom okupljanja koristile priliku da nešto naštrikaju ili izvezu, a muškarci su, onako usput, izrađivali rukotvorine od drveta, kože ili krzna.

Često se u zimske večeri "pogađalo" kakva će biti sljedeća godina za rod i plod, razmatrali su se planovi za sjetvu i podizanje novih nasada u voćnjaku ili vinogradu i popravljan je sav alat koji treba poslužiti u novoj sezoni.

U suvremeno doba, rezidba u voćnjaku i vinogradu obavlja se upravo sada, a tko reže, smrzava se živ.

Aktualni su i prosvjedi, a ne treba zaboraviti da se jedna od najuspješnijih akcija Matije Gupca i njegove seljačke vojske, tijekom bune 1573. godine, odigrala baš u siječnju u vrijeme kad su feudalci u svojim zamcima priređivali kostimirane balove, savršeno nesvjesni uvjeta u kojima im žive kmetovi i potpuno nezainteresirani za njih.