• Krešimir Butković
  • 07.06.2015. 15:15

Poljoprivreda u srazu s GMO-om!

Pomalo nebulozno zvuči premijerova izjava da ako je Transatlanski sporazum o slobodnoj trgovini dobar za EU, onda je dobar i za Hrvatsku, dakle više dobar nego neutralan...

Foto: depositphotos.com/jenoche
  • 2.385
  • 421
  • 0

Nekako u sjeni 2,4 milijarde poticaja za poljoprivredu, na mala vrata se pokušava ugurati TTIP. Moram priznati da se malo tko u nas opterećuje Transatlantskim sporazumom o slobodnoj trgovini (TTIP). O tome zbore pokoje udruge koje se zalažu za zdravu poljoprivredu i zaštitu potrošača, tu i tamo oglase se neki marginalni političari, no oni koji bi trebali šute i čekaju da im Europska unija odredi budućnost poslovanja u nas.

Iako i sada, kad pogledamo neke proizvode pod markom opet nekog trgovačkog centra, nemamo pojma što kupujemo, što jedemo i čije uvozimo, prihvaćanje TTIP sporazuma moglo bi dovesti do totalnog kaosa na tržištu, ali i u poljoprivredi.

Naoko primamljiva ponuda da bi se tim sporazumom prosječan građanin Hrvatske mogao obogatiti za 5.000 kuna pala je u vodu već pri samom predstavljanju uvjeta koje Amerikanci postavljaju pred EU. Naime, sporazum EU i SAD-a mogao bi dovesti do totalne liberalizacije trgovine putem koje bi se na našim policama mogla naći genetski modificirana hrana te bi se moglo sijati GMO sjeme na poljima. Amerikanci traže da njihovi proizvodi nemaju striktne oznake o GMO podrijetlu na deklaracijama.

Amerikanci traže da njihovi proizvodi nemaju striktne oznake o GMO podrijetlu na deklaracijama

Na američkim policama i do 70% GM hrane

Njima je tako to svejedno kad na policama svojih trgovina imaju i do 70% hrane koja sadrži GMO sastojke. Intencija TTIP-a je da se stvori tržište od više od 800 milijuna potrošača. Ovako veliki kolač garantira svima dobit i razvija lakomislenost u onih kojima je novac kratkoročan putokaz ka uspjehu. Dopustiti GMO kroz sporazum dovelo bi do zakonske kontradikcije, jer hrvatski zakoni zabranjuju GMO i u tragovima.

Pomalo nebulozno zvuči premijerova izjava da ''ako je TTIP dobar za EU, onda je dobar i za Hrvatsku, dakle više dobar nego neutralan...'' Voda koja ide na mlin Amerikancima koji bi usvajanjem sporazuma nahrupili kako na naše tako i na tržište EU. Nema toga što Amerikanci neće isposlovati za svoju dobrobit. Kad vidimo tu benevolentnost naših političara i birokrata u Bruxellesu, onda možemo već unaprijed konstatirati izgubljenu bitku s jakim američkim korporacijama koje vide priliku za odličnom zaradom.

Benevolentnost političara i birokrata u Bruxellesu

Hrvatska za sada čista od GMO usjeva

Sav trud našeg seljaka da održi i sačuva autohtonost svojih proizvoda nestat će u onom trenutku kad mu se pojavi neobilježeno sjeme kojeg bi mogao nesvjesno sijati ne znajući da je riječ o GMO-u. Ako je vjerovati trenutnoj kontroli u RH, na našim poljima nema GMO usjeva. Europski sigurnosni standardi za GM hranu uspjeli su donekle sačuvati Europu čistom. Donekle, jer se u EU na 132.000 ha uzgaja GM usjeva što je gotovo ništa naspram 80 milijuna hektara kojima raspolaže EU.

Pritisak da se popuste standardi koji su prilično rigorozni i postoje još od 2004. su sve jači i gospoda u odijelima i kravatama bi vrlo skoro mogla kapitulirati pred plesom novaca. Ako se to dogodi, nas se ionako neće pitati ništa. Bez označavanja proizvoda koji sadrže GMO bila bi ukinuta inicijativa za uvođenjem označavanja mesa, jaja, mliječnih i inih proizvoda životinja koje su hranjene GM hranom. Za sada postoji odredba da svi proizvodi koji sadrže više od 0,9% odobrenog GM u hrani za ljude i životinje mora biti označena.

Narežeš rajčicu ili papriku razmišljajući o tome ima li ona ili ne gene mušica

Poljuljati povjerenje u domaću poljoprivredu

Nije poznato kakav stav ima većina spram GMO hrane, no mislim da nikakva dobit ne bi trebala stati na putu zdravlja. Mnogi od nas zaziru od proizvoda nastalih genetičkim inženjeringom. Fakat, nije ti ugodno kad narežeš rajčicu ili papriku razmišljajući o tome ima li ona ili ne gene mušica. Već sad nas hvataju strahovi kad nam u trgovine stignu jagode, rajčice ili jabuke koje kao da su fotošopirane. Nezainteresiranost političara za ovaj problem koji bi opasno mogao poljuljati stabilnost i povjerenje u domaću poljoprivredu je i više nego iritantna. Zasigurno će nam bajati o reciprocitetu u zaradi, plasmanu na američka i svjetska tržišta i pogodnostima koja nemaju podlogu. Možda će neki pojedinac i pronaći pukotinu u zatvorenom tržištu koje kontroliraju korporacije, no na gubitku ćemo biti svi, pogotovo oni koji neće znati i moći sačuvati domaće sadne kulture, kad nećemo znati čime hranimo svoje životinje i kakva je kvaliteta mlijeka kojim se oduvijek ponosimo.

Investicije u Europi deset puta niže nego prije krize

Dobra strana sporazuma jest što bi donio velike investicije i rast zapošljavanja. Investicije u Europi su i sad više od deset posto niže nego prije krize, a, obratno, predviđa se višestruko povišenje ostvari li se transatlantsko trgovinsko partnerstvo. Zagovornici TTIP-a tvrde da bi došlo do velikog vala zapošljavanja, u čemu su u pravu - kad bi se u stvarnosti odvijao po povoljnom od mogućih scenarija.

PR pritisak korporacija

Pitanje zapošljavanja je središnje, najvažnije, ključno, nezaobilazno pitanje, srž oporavka Europske unije. Stručnjaci nas kroz raznorazne kongrese i medijske PR objave uvjeravaju da GMO hrana i nije tako opasna za ljude, iako je zabilježeno sveučestalije obolijevanje od alergija. Eto, ja već imam alergijsku reakciju na TTIP i nimalo mi se ne sviđa taj sporazum. Za vjerovati je da će korporacije raditi veliki PR pritisak ne bi li time promijenili naš sud o GMO-u. Znam da mnogima idu na živce ''Prijatelji životinja'' i njihovi igrokazi glede uzgoja i držanja stoke u nas, no oni su već odavno upozoravali na posljedice korištenja GMO-a u poljoprivredi i stočarstvu.

Što bezbolniji plasman defektne robe

Ne sjećam se kad su Amerikanci nešto pokrenuli, a da nisu zaradili u tome. Njihove projekcije su itekako proračunate i ne bi to radili da nisu u apsolutnom dobitku. Ovim sporazumom SAD će više dobiti nego EU. EU će samo potvrditi svoju ekonomsku bezidejnost i političku submisivnost spram moćnog SAD-a. U ovom trenutku SAD pregovaraju i s brojnim azijskim zemljama. Čini se da glavni razlog nije bescarinska trgovina, već da se osigura što bezbolniji plasman defektne robe na što upozorava vrlo argumentirano hrvatski bioetičar dr. Ivica Kelam.

Za sad još uvijek nema opasnosti od poplave GMO-a kod hrvatskih poljoprivrednika. Naime, obimni pregovori potrajat će još barem dvije godine. Samo, bojim se da je ishod već poznat, a onda se možemo samo s pravom upitati:

''Što mi to, uopće, konzumiramo?''

Foto: depositphotos.com/jenoche


Tagovi

TTIP GMO Poljoprivreda Poljoprivrednik Sporazum Seljak Sjeme Uvoz Zarada Novac SAD EU Ekologija Amerika Bioetika Ivica Kelam Uzgoj Uvoz Stoka Meso Mliječni proizvodi Meso Svinje Trgovina Novac Euro


Autor

Krešimir Butković

Krešimir Butković

Krešimir Butković rođen je 1973. u Zagrebu, kolumne kontinuirano piše od 1994. (Seebiz portal, Rapski list). Uz novinarski, bavi se i književnim radom, tekstopisac je za glazbu i recenzent. Istaknuti je borac za prava osoba s invaliditetom i pokretač plivačkog maratona za OSI na Rabu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi