• Izmeđ međe
  • 20.07.2018. 12:00

Ovogodišnju žetvu pšenice izgubili smo već u kvalifikacijama, dotuklo nas vrijeme i manjak mehanizacije

Dok se kao Vatreni ne udružimo i zajedno svim snagama odradimo svoj Mundial, žetva pšenice će nam biti drugoligaška, pa čak i trećeligaška.

Foto: Vedran Stapić
  • 3.110
  • 225
  • 0

"Nikada duže nije bila žetva. Ovo je sada loše. Ljudima je pšenica jako izgubila na kvaliteti", priča nam Ivica Prpić iz Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe. Sve je jasno. U ovogodišnjoj žetvi nismo bili vatreni ni na visini zadatka. Bili smo vodeni u svakom pogledu i izgubili smo žetvu već u kvalifikacijama. Fali nam očito i vezni red, i obrana i napad a posebno Zlatko Dalić. Sada se svi izvlačimo na Boga koji nas nije sačuvao kiše, nevremena i tko zna čega. Nismo opet mi krivi. Nitko nas ne voli i evo sada su i otkupljivači krivi. Otkupljivači istina nisu pošteni ali i kako bi trgovci radili na svoju štetu. Pa oni su u školi i učili da kada kupuju plate što manje a prodaju za što skuplje. I oni su tu u svom poslu onda dobri.

A jasna je stvar, Pravilnik im je omogućio da pšenicu, odnosno kvalitetni razred za otkup određuju prema nekim parametrima među kojima je i protein i hektolitri. Proteini su dobri a kiša je isprala hektolitre i sada, kako mi je pojasnio Petar Pranjić iz Baranje, oni se toga drže. Mogli bi biti i pošteniji, barem kao oni u Podravci i Čakovečkim mlinovima, ali nisu. E sada je druga stvar zašto je uopće došlo do toga da nas je ova kiša onemogućila u proizvodnji pšenice, poslu koji znamo najbolje raditi. Jedan mi je rekao da će pšenica uskoro morati postati samo kultúra za plodored. Nije to istina. Pšenica je krušarica i ona mora kod nas živjeti i od nje se može i mora živjeti.

Prvi smo gol primili u vrijeme prihrane pšenice

Izgubili smo utakmicu zbog mehanizacije. Loši smo s mehanizacijom. Nemamo ni kvalitetnu, ni dovoljno mehanizacije. Kao prvo već imamo problem sa sjetvom. Loše sijačice i također ovisnost o vremenskim uvjetima. To ipak ove godine nije bilo presudno. Ali smo prvi gol primili u vrijeme prihrane pšenice. Duga zima. Još u ožujku smo imali snijega. Kao sada se sjećam kako sam u to vrijeme ujutro zatekao Branka Garca iz Osijeka i kaže da se vratio s prihrane koju je radio tu noć. Stigao je s prihrane koju je radio noću kada je tlo još bilo dovoljno tvrdo da mehanizacija s razbacivačem može odraditi posao. Čim je temperatura počela rasti i tlo mekšati stane i nastavi iduću noć. 

Izgubili smo utakmicu zbog mehanizacije. Loši smo s mehanizacijom. Nemamo ni kvalitetnu, ni dovoljno mehanizacije. Kao prvo već imamo problem sa sjetvom. Loše sijačice i također ovisnost o vremenskim uvjetima. To ipak ove godine nije bilo presudno. Ali smo prvi gol primili u vrijeme prihrane pšenice. 

Tko je imao mehanizaciju da na vrijeme prihrani imao je pšenicu na vrijeme ove godine. A onda je došla i žetva. Druga je stvar što nemamo kombajna i kada dođe taj dan da se vlaga spusti i može kombajnirati onaj kojega ste naručili ili je zauzet, ili ga ne možete baš tada dobiti. I onda opet dođe kiša, pa opet nema kombajna jer čovjek koji je vlasnik toga kombajna mora prvo svoju pšenicu skinuti, a onda može drugima. I onda opet kiša, pa onda i loš kombajn koji ne može ni raditi u svakakvim uvjetima. I još se može dogoditi da u tih dan ili dva kada uspijete s kombajnom u žetvu, nemate dovoljno prikolica za pšenicu. A da ne govorimo da se stari i loše održavani kombajn kao za inat pokvari baš u vrijeme žetve. I zlo naopako. No, ako je kombajn poznate marke i kvalitetnog dobavljača dijelovi stižu brzo i popravlja se ekspresno i problema nema.

I danas još traje žetva. Već je počelo i zrno klijati na njivi i to je strašno loše i nema puta takvoj pšenici do kruha. Antun Golubović, iz Đurića, inače poznati uzgajivač svinja mi je pojasnio da je on pšenicu skinuo na vrijeme, ali ga ne muči kvaliteta jer ju on i onako koristi za hranidbu svojih crnih slavonskih svinja. I on će zasigurno kada proda svinje, kulen, šunke, mast i čvarke dobiti dobru cijenu za svoju pšenicu.

Na kraju bi sada trebalo dati pored dijagnoze i razlog zašto nemamo lijeka. Opet je stvar u našim ljudima. Normalno je da jedan čovjek koji ima 40 ili 50 hektara žitarica ne može imati svoj kombajn. I nema računice da on za sebe kupi kombajn. Ali kako ne možemo nešto naučiti već od Švaba, Austrijanaca, Švicaraca. Pa kod njih su ovakvi uvjeti svake godine. Na sjeveru Njemačke, na sjeveru Francuske, u Belgiji, Nizozemskoj, Engleskoj kiša je svaki dan. A to su ti famozni strojni prstenovi. Ili zadruge. Ili udruga koja je vlasnik kombajna.

Ne treba izmišljati toplu vodu, udružimo se

Pa uzmimo da 10 njih po 50 hektara ima u vlasništvu kombajn. Kako će to biti i na koji način nije važno. Hoće li imati u toj udruzi netko vrhunski i novi kombajn koji je na vrijeme ispravan i spreman za upotrebu, ili će oni zajedno biti vlasnici nije važno. I jedan koji bi bio predsjednik takve udruge pravi raspored upotrebe toga kombajna i mi bi već i sada zaboravili žetvu. Predsjednik možda i ne, a možda može njih 10 zajedno i platiti nekoga tko bi vodio poslove upotrebe mehanizacije.

Ovako svatko skače pred svojom avlijom i čeka hoće li mu onaj moći doći skinuti pšenicu za neke novce. Skakat će još i više ako se ne udružimo. Pa možda da od njih 10, jedan ima fantastičan kombajn, a drugi opet traktor i prskalicu i razbacivač gnojiva da na vrijeme svima za deset obavi taj posao. A jedan da opet ima prikolicu za razbacivanje krutog gnoja. To su skupi strojevi i ne može imati jedan OPG sve, a to mi nikako da shvatimo. Hoće li tu Ministarstvo poljoprivrede nešto poduzeti, ili možda i sami organizatori otkupa. Nije važno. Ne treba izmišljati toplu vodu. Bili smo stotine puta u Njemačkoj i slušali tu priču o strojnim prstenovima. A dotle dok se kao Vatreni ne udružimo i zajedno svim snagama odradimo svoj Mundial, žetva pšenice će nam biti drugoligaška, pa čak i trećeligaška.


Povezana biljna vrsta

Pšenica

Pšenica

Sinonim: Žito | Engleski naziv: Winter wheat | Latinski naziv: Triticum aestivum (L) em. Fiori et Paol.

Pšenica se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Najznačajniji je ratarski usjev te je njome zasijana ¼ obradivih površina na svijetu. Pšenični kruh... Pročitaj više »

Tagovi

Pšenica Kombajn Zlatko Dalić Vatreni


Autor

Damir Rukovanjski

Diplomirani agronom - dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000 do 2008. Urednik EU agro info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji honorarni suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine, i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.