Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Kultivirano meso
  • 28.06.2023. 12:00

Novo istraživanje: Proizvodnja kultiviranog mesa šteti okolišu više od stočarskih farmi?

Nedavno završeno istraživanje provedeno na Davis sveučilištu u Kaliforniji, nije još prošlo kroz kompletnu recenziju, ali je u pre-print verziji već dostupno javnosti, te je uzrokovalo burne reakcije zbog kontroverzi vezanih uz temu uzgoja umjetnog mesa.

Foto: Depositphotos/firn
  • 1.016
  • 286
  • 0

Kultivirano meso, laboratorijski je proizvedeno i smatra se najvjernijom imitacijom životinjskog mišićnog tkiva koje ljudi stoljećima koriste za prehranu. Provodi se u pogonima nalik na laboratorije. Od životinje se na početku uzima mali komadić mišića koji će služiti za daljnju proizvodnju istovrsnih stanica. Stanice se s hranjivom podlogom smještaju u velike inoks tankove, tzv. bioreaktore. Temperatura, vlaga, kisik, sve se detaljno programira prema proizvodnom protokolu, a stanice se pričvršćuju na svojevrsne viseće držače.

Na taj način im se omogućuje rast u obliku dugačkih trakica koje imitiraju mišićna vlakna. Uz dodatak ugljikohidrata, aminokiselina, soli, masnoća, vitamina i faktora rasta, one rastu i za nekoliko tjedana se ubiru. Na kraju se formiraju u željeni oblik uz dodatak začina. Drugim riječima, to je uzgoj živih stanica izvan životinjskog organizma.

Do sada se uvriježilo mišljenje da je kultivirano meso dobiveno iz životinjskih stanica, ekološki održivije od regularno dobivene govedine. Globalno, smatra se da klasično mesno govedarstvo sudjeluje s oko 18% u izlučivanju stakleničkih plinova (od svih ljudskih aktivnosti), te se čak smatra glavnim uzrokom nestajanja pitke vode i glavnim uzrokom deforestacije.

Derrick Risner i kolege propitkuju ekološki utjecaj

Derrick Risner i kolege s kalifornijskog sveučilišta Davis ove su godine završili istraživački rad pod nazivom Environmental impacts of cultured meat: A cradle-to-gate life cycle assessment. Rad je predan na stručnu recenziju i u pre-print verziji je dostupan javnosti. Već u ovoj fazi, podigao je puno prašine jer autori tvrde da sadašnji način proizvodnje iz životinjskih staničnih kultura više šteti okolišu nego farmski proizvedeno meso.

Tko se boji Gatesa još? Odlazi li u povijest stočarstvo kakvo danas poznajemo?

Rezultati spomenutog istraživanja sugeriraju da je potencijal globalnog zagrijavanja od proizvodnje mesa iz staničnih kultura čak od 4-25 puta veći nego onaj od proizvodnje klasične govedine, odnosno da se uzgojem u laboratorijima izlučuje više CO2 i time potencira problem stakleničkih plinova.

Znanstvenici su procijenili da se u proizvodnji svakog kilograma mesa iz staničnih kultura izluči od 246 kg do 1.508 kg ugljičnog dioksida, što je 25 puta više u usporedbi s proizvodnjom CO2 po kilogramu uobičajeno dobivene govedine na farmama. Do ove pojave dolazi stoga što se ugljični dioksid izlučuje u različitim fazama proizvodnje laboratorijski dobivenog mesa, a pogotovo su faze visokog pročišćavanja sastojaka energetski zahtjevne.

Njihovo istraživanje propituje pretpostavku iskorištava li ova proizvodnja više prirodnih resursa nego uobičajeno stočarstvo. Analiziran je cijeli postupak stvaranja umjetnog mesa od sirovina pa do finalnog proizvoda. Podloga za rast staničnih kultura koja je upotrebljavana u ovom radu je tzv. Essential 8TM.

Derrick Risner i njegovi kolege upotrijebili su ovaj hranjivi medij jer su In vitro životinjske stanice osjetljive na nečistoće u usporedbi sa stanicama kvasca ili s bakterijama. U istraživanju je u obzir uzeta svaka korištena sirovina (rudače, nafta, voda, tlo) i sve emisije u atmosferu (npr. ugljični dioksid i dušični oksid). Na osnovu provedenih ispitivanja, autori zaključuju da uzgoj kultura stanica na pročišćenom hranjivom mediju više utječe na globalno zagrijavanje nego proizvodnja pravog goveđeg mesa. Autori se nadaju da će njihovo istraživanje ponukati druge znanstvene institucije na detaljna daljnja istraživanja.

Za uzgoj mesnih staničnih kultura koristi se hranjiva podloga koji mora biti obrađena i pročišćena od endotoksina, kažu istraživači. Metode uklanjanja endotoksina iz hranjivog medija uključuju: dvofaznu ekstrakciju, ultrafiltraciju, hidrofobnu kromatografiju, kromatografiju izmjenom iona, membranske adsorbcije, korištenje afinitetne smole i dr. Stanične kulture su jako osjetljive na utjecaj kemijske i mikrobiološke kontaminacije. Zato korišteni sastojci moraju biti tzv. farmaceutske čistoće. Hranjivi medij za proizvodnju staničnih kultura najčešće sadrži i fetalni goveđi serum čija pretpriprema prolazi kroz 18 faza što zahjteva utrošak velikih količina energije. 

Nisu svi zadovoljni s ovim istraživanjem

UC Davis istraživanje je naišlo na kritike promotora umjetnog mesa. Neprofitna The Good Food Institute organizacija naglašava da se sastojci za hranjive medije mogu dobiti na više načina, dok autori koriste podlogu sa sastojcima farmaceutske čistoće. Prema istoj organizaciji proizvođači kultiviranog mesa su svjesni ove činjenice i uvode promjene da bi opskrba sastojcima za hranjive medije bila kao u proizvodnji hrane, a ne kao u farmaceutskoj industriji.

S druge strane autori istraživanja brane svoj rad tvrdnjom da su istraživali baš medij za rast Essential 8TM jer je on korišten u proizvodnji kultiviranog mesa.

Rezultati istraživanja na sličnu temu nisu dali definitivne zaključke.

Odobrili meso iz laboratorija - nakon piletine, proizvodit će i govedinu

Ovo nije prvi rad koji sugerira da kultivirano meso možda nije ekološki održivo. Iako se u toj proizvodnji koristi manje vode i tla, energetski je zahtjevnija. U 2019. godini grupa znanstvenika s Oxford Martin School dotakla se stakleničkih plinova stvorenih u proizvodnji kultiviranog i običnog goveđeg mesa s farme. Prema njima proizvodnja umjetnog u nekim je slučajevima štetnija za okoliš zbog razlike u periodu zadržavanja metana i CO2. Globalno zagrijavanje kao posljedica izlučenog ugljičnog dioksida traje, dok ono uzrokovano metanom nestaje za nekoliko desetljeća.

Ranije ove godine međunarodna grupa istraživača koja je objavila svoj rad u The International Journal od Life Cycle Assessment koristeći podatke iz 15 tvrtki koje se bave proizvodnjom umjetnog mesa i njihovih lanaca opskrbe, zaključila je da je za tu proizvodnju potrebno manje poljoprivrednog tla i da je manje zagađenje dušikom u odnosu na uobičajenu stočarsku proizvodnju. Ali, isto tako su zaključili da je proizvodnja energetski visoko-zahtjevna. No, prema tom radu, ovakva će biti bolja za okoliš od klasične peradarske i svinjogojske proizvodnje u slučaju korištenja obnovljive izvore energije.

I stočari i konzervacionisti trebaju težiti humanosti i zaštiti okoliša

Stočarska proizvodnja nas opskrbljuje s bjelančevinama (meso, mlijeko, jaja) i čini integralni dio svjetske proizvodnje hrane. Svjetska proizvodnja mesa se povećala sa 70,57 milijuna tona iz 1961. godine na 337,18 milijuna tona u 2020. godini. Očekuje se da će se uslijed rasta stanovništva potražnja za mesom i mesnim proizvodima udvostručiti do 2050. godine. Zato znanstvena elita ubrzano pokušava iznaći tehnologiju koja će omogućiti proizvodnju dovoljne količinu bjelančevina životinjskog porijekla za prehranu. Kultivirano meso u laboratorijima neosporno predstavlja potencijal i humanu alternativu, no ovaj rad upozorava da stvari nisu crno-bijele. Trenutno se, kao humana alternativa, proizvodi u malim serijama i uz ekonomski gubitak, te očito još proizvodna tehnologija nije dovoljno usavršena da bi se proizvod mogao nazvati ekološki održivim.

No, plan je dugoročno uvesti ovakvo meso u industrijsku proizvodnju. Istraživači će morati usmjeriti svoj fokus na pronalaženje tehnologija koje koriste manje energije i prirodnih resursa, te stvaranju manje stakleničkih plinova. Korištenjem isključivo obnovljivih izvora energije, uzgojem staničnih kultura otpornih na endotoksine, te poboljšanim tehnikama pročišćavanja sirovina, industrija bi mogla krenuti naprijed.

Kultivirano meso je zelenija i humanija alternativa klasičnom mesnom govedarstvu jer koristi manje tla, manje krme, manje vode i manje antibiotika i nema potrebe za klanjem živih bića. Samo kad bi još takva proizvodnja trošila manje energije.


Tagovi

Umjetno meso Kultivirano meso Lab-grown meat Stanične kulture Mesna zamjenica Derrick Risner UC Davis LCA


Autorica

Vesna Mijat

Više [+]

Zaljubljenica u prirodu, agronom po struci sa šarenim radnim iskustvom od znanstvenog rada u genetici, preko upravljanja poljoprivrednom zadrugom, pa do uvijek prisutnog poljoprivrednog novinarstva. Neispunjena želja joj je da radi direktno za hrvatskog poljoprivrednika.