Nizozemci su na našoj razini bili prije 100 godina

Zaboravlja se, ili se nema dovoljno na umu, da ovakva struktura usitnjenih gospodarstava, kao kod nas nije poznata nigdje u Europi. Samo u zemljama zadnje Jugoslavije pa tako i Hrvatskoj, gotovo svatko ima komad zemlje.

U zemljama nekadašnjeg istočnog bloka, gdje su režimi bili totalitarniji, mahom su izvršene nacionalizacije svih nekretnina pa tako i zemlje.

Zakon o pesticidima: mali poljoprivrednici ne spadaju u zagađivače

Na zapadu su odavno nastali farmeri sa plodnim i velikim površinama, a sitni zemljoposjednici, koji su zemlju prodali ili predali, nisu ostali na ulici. Za većinu od njih pobrinule su se i tada njihove bogate države.

Nizozemski farmer mi priča kako su oni bili u našim današnjim uvjetima prije otprilike 100 godina. Svi su imali ponešto zemlje, a iako je bila u ravnici i plodna, malo kome se što isplatilo proizvoditi, pa je dosta zemlje bilo u ledini.

Država je uvela poreze na neobrađene površine, pa je većina zemlju prodavala za sitne novce, ili je čak i poklanjala, da se oslobodi poreza. Izdvojio se manji imućni dio i kupovao jeftinu zemlju, čime su nastajali farmeri s 5, 20 ili 200 hektara idealne, ravne, plodne zemlje.

Bezemljaši su u industrijski razvijenoj, bogatoj zemlji, brzo našli posao, kuću ili stan pa je to onda kao i danas jedna imućna, uređena zajednica. Sličan put je prošla većina zapadnih zemalja.

Pogrešna i štetna pravila zapada

U takvom okruženju Zapadna Europa, odnosno EU, donijela je i Zakon o održivoj uporabi pesticida. Naša potpuno suprotna stvarnost priključila se Zapadu i prihvatila njihova pravila, koja nam u određenoj mjeri nisu primjerena. Pogrešna su, nepotrebna za veliku većinu, pa čak i štetna.

Pravilnik će dovesti do zatvaranja određenog broja poljoljekarni. Koji su efekti primjene Pravilnika na male proizvođače, i kakvi su efekti na prometnike, čiji su ti mali proizvođači i kupci, pa od njih prometnici na neki način i žive?

Prometnici povećavaju posao i troškove, a gube dio kupaca krizom malih proizvođača pa na neki način gube dio tla pod nogama. Nedopustivo je vidjeti da stvari idu krivim smjerom, a ne pokušati nešto ispraviti, samo zato što je takav Zakon.

Nema šale s pesticidima

Treba reći i to da je pozitivni učinak Pravilnika vidljiv, jer je kroz izazvanu visoku problematiku s pesticidima u javnosti stvorio naboj da tu ipak nema šale, da još više i bolje treba paziti što se radi. Njim se u jednom segmentu išlo u drugu krajnost, koja je neracionalna. Ovo nipošto ne treba tumačiti kao korak protiv ekološkije, zdravije proizvodnje. Dapače, mi je podržavamo i mi smo za nju zaduženi.

Predlažem da se Pravilnik izmijeni i ne primjenjuje na amatere, hobiste, sitne poljoprivredne proizvođače, posebno u poljoprivredno pasivnim krajevima s usitnjenim posjedima.

To je glavnina jadranskog pojasa (osim dijela u Ravnim Kotarima kod Zadra i Biograda te malo u Dolini Neretve, djelovi kraških polja i mali dio Istre), Lika, Gorski Kotar, glavnina zapadno od Zagreba i Koprivnice, a i mnogi dijelovi istočno, u ravničarskoj Hrvatskoj.

Pesticidi široke primjene za hobiste

Pravilniku bi trebali udovoljiti svi veliki proizvođači, pravni subjekti i OPG-ovi s više od na primjer pola ha proizvodne površine, jednom riječju subjekti koji su službeno registrirani za određenu poljoprivrednu proizvodnju.

Preventive radi, u obliku letka na nekoliko stranica treba sačiniti vodič za rukovanje pesticidima, tiskati ga u nekoliko stotina tisuća primjeraka i podijeliti svim malim proizvođačima. Rečenoj problematici u određenoj mjeri moglo bi se doskočiti širokim ustrojem pesticida svih namjena, predviđenim malim proizvođačima i hobistima, a za koje neće trebati iskaznice. Kažu da se na tom ustroju radi.

Ima posla za Ministarstvo poljoprivrede

Ne bi ovo štivo zavrijeđivalo ovoliko truda i prostora, da nije posrijedi tolika većina populacije, a njima se Pravilnikom otežava i marginalizira ih se. Ne pišemo ovo kao sindikalni predstavnici malih proizvođača, nego kao poslodavci koji žive sa svim skupinama proizvođača i dobro ih poznaju.

Opstanu li mali, opstati će i firme slične našima, neće se sve pretopiti u velike svjetske korporacije, čime naša budućnost može biti izvjesnija. Za sada se sve nagnulo i urušava se i to treba zaustaviti. Ovome je potrebna ozbiljna podrška svih subjekata.

Ovaj prijedlog će ići prema Ministarstvu poljoprivrede i svim njihovim službama s molbom da ga razmotre i usvoje ga. Biti će im nadamo se od pomoći.

Autor: Jure Kuvačić, agronom, "Sjeme", Foto: bigstockphoto.com, neznam