• Studijsko putovanje
  • 31.03.2016. 15:30

Nije Nizozemac ništa pametniji od Hrvata

Nizozemac obrađuje 800 hektara i koristi dronove. On živi u uređenoj državi. Naš seljak naučio je živjeti u oprezu. E moj Nizozemac, vidio bi ti kako bi manje dronova kupovao da McDonalds obrće tvojih par milijuna eura i umjesto žive love pred sadnju ti nudi repromaterijal!

  • 1.224
  • 468
  • 0

Površinu od oko 800 hektara nadlijeću dronovi. Svega par metara od površine zemlje, mali leteći strojevi neumorno zuje i prikupljaju podatke s površine zemlje i iz tla.

Oni se kasnije šalju u bazu podataka te se njihovom obradom dobivaju korisne informacije. Djeluje kao scenarij iz znanstvene fantastike ili još aktualnije - iz špijunskog trilera gdje se traže pomahnitali teroristi, ali ovdje je riječ o nečem puno banalnijem, ako se ta riječ uopće može koristiti u ovom slučaju.

Dronovi nadlijeću polja krumpira Jakoba Van den Borne iz Nizozemske, kooperanta McDonald's-a, od čijeg se krumpira radi pomfrit koji se poslužuje u francuskim restoranima ovog svjetski poznatog lanca brze hrane. Jedna je to od uspješnih poljoprivrednih priča s kojom su djelatnici EU Ministarstva poljoprivrede upoznali novinare iz cijele EU tijekom trodnevnog studijskog putovanja u Belgiji i Nizozemskoj, a čemu sam prisustvovao kao novinar Agrokluba.

Precizna poljoprivreda - prava stvar u pravo vrijeme na pravom mjestu!

Jakob je precizni farmer, na engleskom precision farming. Jedan je od lidera novog poljoprivrednog pokreta koji se u drugim gospodarskim granama već provodi. Primjer je za to marketing gdje su davno odustali od mitskih strategija gađanja segmenta kupaca lovačkom puškom napunjenom krupnom sačmom. Traži se precizan snajperski hitac u traženi cilj. Jeftinije i učinkovitije. Što to znači u radnoj praksi mladog Nizozemca?

Ovce na nizozemskoj farmi

"Prava stvar u pravo vrijeme na pravom mjestu", moto je koji stalno u svom proaktivnom pristupu ponavlja Jacob van den Born i otkriva što to znači u praksi:

"Dronovi nadlijeću moja polja, uzimamo uzorke tla, preuzimamo podatke od satelita. Prikupljamo podatke o vlažnosti tla, stanju organske tvari, insolaciji pojedinih djelova polja. Svi ti podaci se pohranjuju u oblaku, analiziraju. Time dobivamo informacije što ćemo i kako napraviti dalje. Rezultat su manji troškovi proizvodnje i veća proizvodnja."

Tehnologija skupa, ali isplativa!

Tehnologija nije jeftina. U cijeli sustav je zajedno sa svojim bratom Janom uložio 500 tisuća eura. Kaže kako je to investicija koja se vratila u tri do pet godina. Njegovim primjerom kreću drugi farmeri u njegovom susjedstvu. Nema više bacanja mineralnog gnojiva na lopate, već točno koliko treba, na pravom mjestu i u pravo vrijeme.

Jacob i Jan sigurno imaju svoju ekonomsku računicu. Površina koju obrađuju je velika, partner s kojim surađuju plaća redovito dogovoreni iznos. Da dođe do Hrvatske, njihova priča mora proći još put od nekoliko svjetlosnih godina. Naš seljak naučio je živjeti u oprezu. Ima pravo djed iz slavonske ravnice kada kaže da on nije za komasaciju. Njegovo objašnjenje je sasvim logično.

Bolje da se obrađuje nekoliko različitih parcela, ako dođe tuča, da ne uništi svu ljetinu. Zdrav razum domaćeg seljaka koji je na svojoj koži naučio da je u posljednjih 110 godina njegova obitelj živjela pod Bečom, Peštom, Beogradom, sada Zagrebom.

Vlasti, glavni gradovi, sustavi uređenja su se mijenjali, a seljak je opstajao na svojoj zemlji. Kroz svu neizvjesnost, jedino što je bilo više-manje izvjesno jest da će otkupljivač kasniti s plaćanjem. Zbog toga je domaći čovjek razvio umijeće disperziranja rizika. Seljak se naučio živjeti na svoj način, grubo rečeno svaštariti, fino rečeno - naučio je da ne drži sva jaja u jednoj košarici. Malo polje, malo farma, a u posljednje vrijeme malo seoskog turizma pomiješanog sa trgovinom seoskih proizvoda.

Turisti sudjeluju u kuhinji na OPG-u

Turisti sudjeluju u radu gospodarstva

Na takav način živi obitelj Boerderij u Nizozemskoj. Na svom imanju imaju polje, malu farmu, dućan domaćih seoskih proizvoda sa svog domaćinstva. Ono što nemaju u svom asortimanu, nabave od drugih, kao na primjer maslinovo ulje iz Francuske kojeg prodaju za 9 eura.

Uz dućan imaju i restoran, a svi gosti koji dođu na imanje imaju obavezu raditi u kuhinji na pripremanju svojeg jela. Prethodno mogu otići na polje i sami ubrati namirnice koje će koristiti. Doživljaj koji mnogi žele sebi priuštiti. Lani ih je posjetilo 11 tisuća ljudi.

Eto, vidi se da nema velike mudrosti u zapadno-europskog seljaka i našeg čovjeka sa sela. Isto razmišljaju, gledaju kako da zarade i održe obitelj na selu. Nisu oni ništa pametniji ni bolji od nas. Čak ako bi osobno usporedio njihova seoska-turistička gospodarstva s našima, mogu reći da smo tu ispred njih, kako po uređenju, tako i po bogatstvu ponude. Na njihovoj strani je uređena država i ekonomski sustav.

Da Hrvatska nije na vrhu EU po korumpiranosti javnog sektora, da nema odgode plaćanja šest mjeseci s mogućnosti odgode za još toliko, a poslije pojeo vuk magare - i naš OPG-ovac bi na par stotina hektara uzgajao krumpir i njegovo polje bi nadlijetali dronovi.

Nije Nizozemac ništa pametniji od našeg OPG-ovca, ali je naš nažalost naučio da mora puhati na hladno, raširiti proizvodnju na više grana pa ako jedna pukne da druga izdrži. E moj Nizozemac, vidio bi ti kako bi manje dronova kupovao da McDonald's obrće tvojih par milijuna eura i umjesto žive love pred sadnju ti nudi repromaterijal. Dok se ovo ne promijeni u Hrvatskoj, a pitanje je tko će to promijeniti, teško će naša poljoprivreda ići - preciznim putem.


Tagovi

Nizozemska Belgija EU Precizna poljoprivreda


Autor

Ante Vidović

Novinarstvom se bavi 16 godina, a redovni je član HND i član je Zbora agrarnih novinara. Prati aktualna zbivanja u poljoprivredi, a najviše ga zanimaju teme vezane za maslinarstvo, ribarstvo i pčelarstvo.