Pretraga tekstova
Vrijeme prošlo, a više od 500 oštećenih poljoprivrednika i njihove obitelji ostale su same sa svojim problemima. No, tko na njih ne bi smio zaboraviti? Pa država. Vlada, a i Ministarstvo poljoprivrede ne smiju zatvarati oči, pa makar i bili uvjereni da će teško pomoći. Nema guranja glave u pijesak. Oni jednostavno moraju sve činiti da se tim ljudima riješi problem.
Nekada je dovoljno praviti se lud i sve prođe. I onda vrijeme sve izliječi. Jedno vrijeme svi o nečemu govore, vrište, napadaju, svađaju se, a onda tišina. Kere laju, selo ostaje. Kažu stari tako. Kada se dogodila afera u Đakovštini, punili su se novinski stupci, TV ekipe su navaljivale. Prštalo je sa svih strana. A onda. Vrijeme prošlo, a više od 500 oštećenih poljoprivrednika i njihove obitelji ostale su same sa svojim problemima. No, tko na njih ne bi smio zaboraviti? Pa država. Vlada, a i Ministarstvo poljoprivrede ne smiju zatvarati oči, pa makar i bili uvjereni da će teško pomoći.
Nema guranja glave u pijesak. Oni jednostavno moraju sve činiti da se tim ljudima riješi problem. Ne smije Jakovina takve stvari ostavljati pod tepihom. Sve državne službe su tu zbog nas. A ne mi zbog njih. A danas ispada upravo da smo tu samo da njima osiguramo posao, da se imaju kome slati kojekakvi računi. Čemu služi država? Pa da pomognu. Dok je u zemljama iz našeg okruženja kamata za ulaganja u gospodarstvo od 0,85 do četiri posto, kod nas je osam do 10. Dakle, ako hoćete kupiti postrojenje za preradu neke sirovine, ako hoćete opremiti servis za popravak traktora ili klaonicu, odrati će vam kožu. Ne banke, one će vam stajati za vratom cijeli život. Odrati će vam kožu vlastita zemlja.
Kod nas su kamate za poljoprivrednike od pet do osam posto. U Švicarskoj, Austriji, u Njemačkoj kamate su od 0 do eventualno 0,5 posto. Dakle, ako kupujete zemlju, muznu opremu, stoku, sjeme, gnojivo, podižete nasade, kamata na kredit će vam biti nula posto. Danas dnevno gubimo 10 stočarskih farmi. Pa nije ni čudo. Pa s ovim kamatama i nametima koje su morali platiti, drugačije ni ne može. Što možete kada kupite loše steone junice od prevaranata i potkupljenih posrednika s tom kamatom? Možete ostati bez kuće a i bez tih junica. Što kada s tim kamatama kupujete traktor? Možete to da više nikada nakon vas u vašoj obitelji ne bude poljoprivrednik.
Mnogo puta sam bio na proslavama kada je otvorena nova farma, na veselju i časti jer je u dvorište stigao novi kombajn ili traktor. Ali ljudi moji pa tamo su bili i ti lihvari koji su osigurali novce. Takve skupe novce neće vam ni mafijaši dati. I oni će imati više srca od političara i državnih te bankovnih oligarha. I onda kada novinari i mediji stanu na stranu ljudi koji su zbog lihvarske države stali na stranu obespravljenih i uništenih farmera, onda nam kažu da smo instruirani i potkupljeni od one druge politike. Da podsjetimo na ono što je rekao jedan naš poljoprivrednik. Sve je rekao u par rečenica. I sada on mora davati savjete što napraviti, ne netko od ovih tisuća ljudi koji rade u zavodima, agencijama i samom Ministarstvu.
Predlažu se i konkretne kompenzacijske mogućnosti. "Država je vlasnik Petrokemije, pa dajte nam ta gnojiva, to će nas spasiti. Oslobodite nas zakupa. Odgovorno tvrdim da nas je više od 70 posto u kolapsu. Svaki hektar nas košta oko 4.000 kn ulaganja. To je od 800 do milijun kuna koje treba osigurati, zaduživati se kod banaka, kreditora, a svi se boje blokada. Zakinuti smo za poticaje, zbog čega smo i prosvjedovali pa čak i bili kažnjavani prošle godine. Nemilosrdnost države prema poljoprivredniku uništava proizvodnju hrane i gospodarstvo na razini države", riječi su Petra Pranjića iz Baranjske brazde.
Foto: depositphotos.com
Autor
Više [+]
Diplomirani agronom, dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000. do 2008. Urednik EU Agro Info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masni... Više [+]
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masnije od kupovnoga. Može se i pržiti ali za salate daje poseban okus, ali ponovo ga moraš razrijediti sa kupovnim nismo naučeni na nešto tako masno. Ja sam bio pokusni kunić da se vidi zdravstvena ispravnost ali kad ti jezičinu zamasti to se sa ničim cijeli dan ne može odmasti iz usta. Za alkoholom neznam jer nepijem. Može se reči prava delikatesa DOMAČE JE DOMAČE zbog toga i jesam svaki dan u obilasku suncokretovih polja nešto predivno za vidjeti, pomirisati a kasnije čemo vidjeti koliko će se cijediti kod kuče.
Damir Senjan
prije 4 dana
Vedrane Ono kada ideš u nešto bar za ovaj tu moj malo hladniji kraj, vegetacijski kasniji, pa i zemlje drugačije tada treba ići na ono sjeme gdje Više [+] sunce prži a kod mene to bolje podnosi, Osječki institut oni imaju to što nama ovdje treba. U principu morao bih zvati, nekada su imali odličan tvrdunac fao 303 i polutvrdunac fao 505 kataloški to sjeme nevidim ali ga sigurno imaju na institutu. Bili su odlični za kukuruzno brašno i paletu, a ja sačuvao kameni mlin, nisam ga nikome htio prodati poslije kako me udario srčani, samo ga treba dobro očistiti i poklepati, pa ponovo u biznis + i integralno brašno.
Damir Senjan
prije 4 dana
Vedran Stapić Tada nije valjda bilo toliko sorti, danas ono što pišu kad prodaju sjeme, piše i koji je postotak ulja. Naprimjer kod Lidea Armonika je Više [+] pisalo 51-55% ulja, mjerili smo 3 kg treba za litru. Vidjet čemo kako će biti kod Surimi CL ipak je to Slavonac sjeme, to bi trebalo mastiti😂. Prijatel jedan ima LG, drugi ima Pionir, valja isprobati posebno svaku sortu, a tada i mix da se vidi i boja ulja, da se vidi i koja je razlika. Ali po mom ako je domače tu masnoča nebi trebala biti upitna možda jedino koliko kg u jednu litru. Ali ponovo mnogo islativije i bolje nego kupovno. Ono što gledao u recenzijama pokusna polja Rusija, Ukraina, Rumunjska na youtubu Lidea ima veliku različitu paletu sjemena. Onaj veliki problem za moj kraj previliki cvjetovi, i ako predjesen udari velika vlaga zraka tada ga napadne bolest bjela trulež, trune glava cvijeta od sredine prema rubovima latica i moraš ga prijevremeno skidati sa polja a vlaga mu još i oko 30%, pa tada ako nemaš sušaru, lopata i na betonu mješaj da se posuši prirodno. Ja sam se opekao na tome prošle godine. Nezaboravno😂
Vedran Stapić
prije 5 dana
Prije 20-ak godina uljara Čepin proizvodila je Olisan, hladno prešano ulje suncokreta. Vrhunski proizvod, salatno ulje kako Maja sugrerira, ali čini Više [+] se prije vremena. Tržište tada nije bilo spremno. Ostalo mi je u glavi da je za litru trebalo cca 9 kila sjemenki.
Damir Senjan
prije 5 dana
Maja Celing to mi napisala isto jedna žena da kupuje negdje kod Vinkovaca. Ovo je tek učenje o prešanju 😂 prvu turu smo malo zeznuli, nešto probali Više [+] pa imalo okus na karamel ulje. Učiš dok si živ. Šteta kikiriki mi nije niknuo da i njega isprobam.
Maja Celing Celić
prije 5 dana
Bravo! Mi koristimo Vinkovačko hladno peešano. Ima taj poseban miris i okus, ali vec nam je par godina normalno i u slatama i kod dinstanja, Više [+] prženja... s tim da mi koristimo i puno maslinovog pa kombiniramo.