Ne treba nama selo!?

Jeste li znali da poljoprivreda i poljoprivredno-prehrambena industrija danas predstavljaju 46 milijuna radnih mjesta i 6 posto europskog BDP-a? Vodi li netko u našoj zemlji računa o podatku da imamo oko 200.000 OPG-ova? Istina, tu je jedan dio onih koji imaju i obrt i OPG. Pa da je jedan OPG na ocu, drugi na sinu, i tako redom. Ali kako god okrenuli, radi se o izvornih 200.000 radnih mjesta u prvom, da tako kažemo, redu. Onih koji rade. Kao i u svakoj proizvodnji, netko ima veću plaću, netko manju, a netko ju pak i ne dobiva po godinu i više dana. No, oni rade. Te njihove proizvode uglavnom kupe na domaćem tržištu. Izvoz?

Koliko nas može živjeti od poljoprivrede?

Pa netko proda koju flašu vina ili štamplicu rakije u izvoz. Ali zanemarivo. Te proizvode moraju otkupiti neke tvrtke u kojima po mnogim procjenama radi daljnjih 3.000 ljudi. E onda ide tu neki treći red, a to je prerađivačka industrija. Nažalost, nije nam na neki ponos, ali tu je. Imamo uljare, mlinove, mljekare, klaonice. Imamo sve. Sve se u nekom primarnom obliku preradi tu kod nas. Tu je navodno nekih 50.000 radnih mjesta. I ako stanemo, samo u tom redu direktno je zaposleno u primarnoj proizvodnji proizvodnji hrane s naših polja, nekih 253.000 ljudi. A ako uzmemo u obzir da u bar 40.000 OPG-a ili sličnih poljoprivrednih tvrtki radi još i supruga, ili bar sin. Onda smo na brojci od 293.000 ljudi.

Poljoprivreda se odnosi i na ruralne zajednice i ljude koji u njima žive i rade. Polovica stanovništva Europske unije živi na selu. Kad ne bi bilo poljoprivrednih gospodarstava ili poljoprivrednika, bilo bi ugroženo čitavo gospodarsko tkivo naših ruralnih područja. A to možemo reći i za Hrvatsku. Više od polovice nas je na selu. Ali ta brojka se i množi. Od tih 293.000 plaća žive i vlasnici trgovina i gostionica na selu. Pa liječnici, učiteljice. Da nema ljudi na selu koji privređuju u tim našim mjestima, ne bi radile ni ljekarne, ni birtije pa ni svećenici ne bi imali što jesti, a ni koga krstiti, vjenčavati, a bome, ni pokapati. Prešli smo sada brojku već od 500.000 ljudi.

Kada tih 500.000 ljudi ne bi bilo, ne bi trebalo biti i ovih nekoliko tisuća što rade u Ministarstvu poljoprivrede, fakultetima, poljoprivrednim školama i veleučilištima pa agencijama i inim, inim. Ne znam kako da ih nazovem. Pa posao ne bih imao ni ja kao poljoprivredni novinar, a ni inspektori, poreznici i carinici. I zamislite. Posljednja tri dana u zemlji u kojoj četvrtina stanovništva direktno ovisi o poljoprivrednoj proizvodnji u medijima, glavnim dnevnicima ni riječi. Ni slova. Ni slike o poljoprivredi. Pa da je u tom sektoru i sve divno i krasno bilo bi neke riječi. Niti naš Milanović, niti Linić, a još manje Josipović. Kao da su u zemlji čudesa. Kao da se nalaze u nekom sedmom nebu. Nitko ni vau. Kao da nas ni nema. Pa ni ovih 50.000 ljudi u Agrokoru, trgovačkim lancima ne bi dobro živjeli. Ma sramota. Valja se tu malo podsjetiti što sve imamo. Malo su stari podaci, ali hajde da živimo u nadi da će se malo stanje popraviti pa će podaci iz Državnog zavoda za statistiku biti opet ovakvi. Sada su svi oni nekih pet do deset posto slabiji.

Statistike su poražavajuće

Poljoprivredna gospodarstva u 2013. obrađuju 1,25 milijuna hektara poljoprivrednih površina. Najviše obradivih površina 2013. je pod oranicama i vrtovima - 826.000. Pod povrtnjacima je 2.000 ha. Trajni travnjaci su na 345.000 ha, dok je pod trajnim nasadima prošle godine bilo 79.000 ha. Godine 2013. govedarstvo se odnosi na 397.000 grla, a 2010. na 497.000 goveda, svinjogojstvo u 2013. čini milijun i 92.000, a 2010. taj broj bio je daleko veći - 1,521.000 svinja. Pad bilježi i peradarstvo - u 2013. ono je s 12,637.000, a prije tri godine 13,470.000 komada peradi.

U trećem tromjesečju 2013. u odnosu na isto razdoblje 2012. vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva pala je za 17,4%, pri čemu je vrijednost prodaje pala za 7,7%, dok je vrijednost otkupa pala za 28%. U strukturi vrijednosti otkupa i prodaje u 3. tromjesečju 2013. žitarice sudjeluju s 27,7%, grubo obrađeno drvo s 12,2%, sirovo kravlje mlijeko s 9,7%, uljano sjemenje s 8,5%, žive svinje s 8,5%, živa goveda sa 7,2%, vino sa 6,8%, živa perad sa 4,5%, svježe ili ohlađene ribe s 3,2%, kokošja jaja s 2,8%, ostalo povrće, svježe dinje i lubenice s 2,5% te ostali proizvodi s 6,4%.

Fokus svima bi trebao biti kako pomoći poljoprivrednicima da očuvaju selo živim. Pomoći poljoprivrednicima da moderniziraju svoja gospodarstva i da ulažu sredstva i drugdje osim u proizvodnju hrane - posebice putem Programa ruralnog razvoja. No, mi se stalno bavimo problemima onih koji problema nemaju. A to su medicinsko osoblje i učiteljice. Pa oni svi će tek imati problem ako ovo sve o čemu smo pisali uništimo. A ovi svi oko nas će to uništiti. Pa čak i oni kojima je posao to da čuvaju u brojnim državnim institucijama, a posebice u Vladi i Saboru.

Foto: depositphotos.com, Xalanx