Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Komentar
  • 21.10.2022. 16:00

Mogu li naši poljoprivrednici stići do oblaka prije nego li umru?

Kao nekom iz realnog poljoprivrednog sektora ostao sam iznenađen količinom energije i manjkom strahovanja koja izvire iz svakog prezentiranog pothvata na konferenciji AgroRocks. A koliko smo mi kao poljoprivrednici spremni za novu agrarnu eru?

Foto: Vedran Stapić
  • 640
  • 117
  • 0

Svatko prema zaslugama na kraju završi u nekom oblaku, u paklenom ili rajskom, dok se drugi i ponovno reinkarniraju kao tratinčice, zmije ili već nešto treće.

Da to nije jedini put i način moglo se čuti na konferenciji AgroRocks 2022. na kojoj se okupila ekipa stručnjaka i poduzetnika. Iznijeli su oni tako svoja iskustva i prijedloge kako vide put poljoprivrede i poljoprivrednika kroz nove tehnologije, inovacije, informatizaciju, digitalizaciju, e-usluge i preciznu poljoprivredu do - oblaka.

Kao nekom iz realnog poljoprivrednog sektora ostao sam iznenađen količinom energije i manjkom strahovanja koja izvire iz svakog prezentiranog pothvata. Pa makar se on zvao i "Vesela motika". Sergej, vlasnik dotične tvrtke, je prijedlog da se zove "pametna motika" odbacio jer, je kaže, pametnim najteže. Dakle, blago veselima.

Ne možeš alatom iz prošlog rješavati problem 21 stoljeća, rekao je Prosenik. Koliko Gruntekovih 400 vrtova danas prodaje povrća i nije važno, ali primjena stare tehnologije prodaje i osiguranje kratkih lanaca opskrbe na njegov način čini se kao malo čudo dok njegov kreator kaže da kasni s ovim projektom samo malo - 10-ak godina.

Agrivi je već multinacionalka po poslovanju u high tech poljoprivredi, a Matija u malom prstu ima globalni biznis. Danas kaže da je odlično u oblaku, ali noge moraju biti na zemlji kad se baviš poljoprivredom. 

Kingovci, iskusni softveraši, upozoravaju da za brži ulazak novih tehnologija u poljoprivredu nedostaju HUB-ovi centri kompetencije za transfer tehnologija i da se ne trebamo bojati nego učiti i raditi.

Koliko smo mi kao poljoprivrednici spremni za novu agrarnu eru?

Ivana mlada inovativna i poduzetna agronomka skoro je započela i međustrukovni rat o tome tko je važniji u procesu razvoja poljoprivrede, ali je pakt s informatičarima brzo sklopljen na dobrobit naše poljoprivrede. 

Rekao je Damir da mesnica može biti virtualna, ako prodaje pravo meso.

Čuli smo i mogu li optičke veze spasiti naša sela od propadanja i hoće li 5G mreža smanjiti glad ili povećati postotak bolesnih. Također, kakve e-usluge nam pružaju javne službe u poljoprivredi i kako do EU novca za e-razvoj agrara. 

Poljima već voze pametni traktori s priključcima koji bolje znaju gdje treba baciti gnojivo ili zaštitu, a gdje ne. Roboti, sateliti dronovi mijenjaju poljoprivredu, a strah da će seljaci ostati bez posla umanjila je Zvjezdana. Kaže da je 60 posto poljoprivrednika danas starije od 55 godina i da će oni prirodno ostati bez posla (a ne zbog robota). 

Što smo doznali na konferenciji AgroRocks? Sedam je zaključaka, evo koji su

S ovih nekoliko rečenica pokušao sam prenijeti atmosferu odlično organiziranog i nadasve korisnog skupa za poljoprivredu, a svaka sličnost sa stvarnim osobama je namjerna.

A koliko smo mi kao poljoprivrednici spremni za novu poljoprivrednu eru?

Razumijemo li da bi njihova implementacija drastično povećala proizvodnju i konkurentnost? Bojimo li se novih tehnologija, imamo li kapitala za ulazak u nove tehnologije?

Sama struktura naših poljoprivrednih gospodarstava u kojoj je 60 posto malih (ispod 5 ha) i 55 posto iznad 55 godina, može biti problem za prihvaćanje inovacija i novih tehnologija iako postoje alati koji i njima mogu podići konkurentnost. Prvenstveno alati za direktnu prodaju, ali i za nadzor proizvodnje te pomoć u upravljanju.

Srednja i velika gospodarstva su u puno boljoj mogućnosti primjena inovacija. Za sada se ona može vidjeti u primjeni moderne mehanizacije i priključaka za obradu u biljnoj proizvodnji te kupnji postojećih tehnologija na tržištu. Mali broj je onih koji se odlučuju na primjenu tehnologija koje nisu dokazane te stoga velike tvrtke za proizvodnju mehanizacije i opreme ulažu napore kako bi u praksi približili poljoprivrednicima dodanu vrijednost opreme.

Autonomno upravljanje traktorima putem preciznih GPS sustava već je naveliko prihvaćeno, zajedno s primjenom različitih senzora koji omogućavaju autonomno prihranjivanje i zaštitu bilja. Za veći prodor novih tehnologija i u ovome segmentu postoji otpor i često pribjegavamo tradicionalnim dokazanim tehnologijama uz izgovor da postoji razlog zašto se nešto radi na taj način.

Navest ću samo dva primjera, prvi je obrada tla i korištenje pluga koji je u domaćoj poljoprivredi još uvijek standardna tehnologija. Princip minimalne obrade gdje se izbjegava oranje već je dugo standard u Europi. Drugi je primjena high tech softvera za nadzor poljoprivrednih površina i proizvodnje u ratarstvu te praćenje troškova - kao što je primjerice bio program CROPIO koga sam zastupao od 2014 do 2019 godine. Za 2 dolara po ha mogli ste dobiti pristup portalu i svom dijelu programa gdje ste imali tjedne satelitske fotografije vaših poljoprivrednih površina s meteorološkim podacima.

Teme o novim tehnologijama su pravi put 

Slike su bile dovoljne rezolucije da ste mogli napraviti prema boji lista plan gnojidbe dušikom i spustiti ga na ISOBUS i prenijeti na strojeve i gnojiti prema potrebi biljaka. Nismo uspjeli u značajnijem obuhvatu u Hrvatskoj (možda donekle i zbog nas), ali svakako mislim da je prevladavalo nepovjerenje u nove tehnologije. 

Mislim da je i danas još uvijek razina inovativnosti ograničena. Prevladava strah od pogreške i odgovornosti pa je "bolje" ići utabanom stazom, a to je kupnja samo dokazane tehnologije. Matija Žulj procjenjuje inovacijski potencijal u Hrvatskoj na 10 posto dok je on u okruženju i do 40 posto, a na njegovim grafikonima mogli smo vidjeti koliki je značaj brzog usvajanja inovacija i koliki je neiskorišteni potencijal za razvoj poljoprivrede. 

Upravo skraćivanje vremena za ulazak novih tehnologija i inovacija može nam dati dodatnu prednost u povećanju konkurentnosti naše proizvodnje.

Na ovome polju treba raditi puno s našim proizvođačima, a ovakvi skupovi gdje se s puno energije i bez straha razmjenjuju iskustva i otvaraju teme oko novih tehnologija i inovacija su pravi put.


Tagovi

AgroRocks Digitalna poljoprivreda Razvij poljoprivrede Nove tehnologije


Autor

Krešimir Kuterovac

Više [+]

Agronom/stočar sa 32 godine radnog staža u poljoprivredi, vlasnik i direktor Agroporc doo Petrinja te predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Na Vino uz žlicu u Ježevu kućicu !6. Eno gastro projekt 'Vino uz žlicu' održan je u zagrebačkom restoranu Ježeva kućica. U idiličnom okruženju maksimirske šume i Zoološkog vrta, pet sljedova jela pripremio je chef Stefan Prelić, koji zajedn... Više [+]