Kradu ubrane šparoge pa i voće školskih voćnjaka

Ima ljudi kojima je lakše pobrati plodove tuđeg truda nego se sami potruditi i nešto korisno napraviti. Česti su slučajevi da netko nije kadar ili je lijen učiniti nešto korisno za sebe ili druge, već radije to pokupi od nekoga.

Ima takvih u Saboru i u Vladi, koji su, prema ozbiljnim optužbama, krivotvorili svoje diplomske, magistarske ili doktorske disertacije tako što su jednostavno prepisali, bez navođenja izvora, (ukrali!) dijelove znanstvenih radova drugih koji su se potrudili i proučili stotine knjiga, dokumenata i studija drugih autora i citirali dijelove u svojim radovima.

Vlasnicu šparoga oštetio za više tisuća kuna

No, u Slavoniji je ipak više onih koji kradu tuđe plodove rada, ali konkretne plodove poput povrća ili voća. Na to nas je podsjetila informacija Policijske uprave Vukovarsko-srijemske da je između 1. i 12. travnja "oko 200 kilograma šparoge nepoznati počinitelj ili više njih ubrao i otuđio s njive 55-godišnjakinje u Ivankovu u Vinogradskoj ulici" i vlasnicu oštetio "za više tisuća kuna".

Kradu tuđe znanstvene radove, ali i šparoge!

Šparoga je u vinkovačkom kraju hit među povrtlarima, čak je osnovana udruga koja okuplja proizvođače šparoge i organizira plasman i prodaju ove ljekovite biljke pa je sve više onih koji se odlučuju na uzgoj šparoge i najavljuje se sa današnjih 50-ak hektara povećanje na tisuću hektara pod šparogama.

Kradu gajbe s ubranim šparogama

Ovakav trend je, pretpostavljamo, zahvatio i "počinitelja ili više njih" koji su pobrali i ukrali 200 kilograma šparoga marljive Ivankovčanke, ali su sigrno znali kako se za uzgoj i branje šparoga valja dobrano potruditi i namučiti jer oko šparoga je najviše ručnog rada, a puno manje strojnog. Branje šparoga je jedan od težih povrtlarskih poslova jer valja u pognutom položaju satima posebnim nožićem odsijecati zrele šparoge pa kradljivcima valja priznati da ne pripadaju skupini onih lijenih gotovana koji pokradu ono što ne zahtijeva puno truda. Naime, da su baš toliko lijeni, mogli su pričekati i ukrasti iz dvorišta gajbe s već ubranim šparogama.

Ukrali ubrane breskve iz voćnjaka osnovne škole

Takvu vrstu drskosti, u ovom slučaju, i bezosjećajnosti i beskrupuloznosti, pokazali su kradljivci koji su prije nekoliko godina ukrali stotine gajbi s tek ubranim breskvama iz voćnjaka osnovne škole u Jarmini čijom su prodajom učenici namjeravali pošteno zaraditi novac za ekskurziju.

Nije rijetkost u Slavoniji da kada domaćin dođe na svoju njivu kako bi procijenio je li vrijeme za žetvu pšenice ili berbu kukuruza, zatekne prazno polje jer je plodove njegova polugodišnjeg truda, netko drugi (kao u slučaju prepisivanja diplomskih, magistarskih i doktorskih radnji) smjestio u svoj silos ili ambar. Isto tako znaju biti šokirani vlasnici polja lubenica kada ugledaju polje bez okruglih plodova, ponekad, ali vrlo rijetko, i vlasnici vinograda, ne zato što mogući lopov poštuje rad vinogradara, već zato što je potrebno puno truda i vremena da bi se nabrala količina grožđa za koju vrijedi riskirati.

Kradu se i mesne prerađevine

Zimi su u Slavoniji vrlo česte krađe suhih prerađevina pa se pušnice tek unazad nekoliko desetljeća, zaključavaju i duplim lokotom. Prije nisu jer svako seosko dvorište ima pušnicu gdje domaćin stavlja na dimljenje i dozrijevanje slavonske specijalitete od kobasice, kulena i seke do slanine i šunke pa nije bilo potrebe uzimati tuđe. Osim iz šale kada se u birtiji sastane društvo pa netko ode po kulenovu seku da društvo zamezi, ali je ne donese iz svoje pušnice već od nekog iz društva koji, naravno, to ne zna pa joj pronalazi zamjerke i hvali se da je njegova bolja!

Ne prođe ni jedna zima da u slavonskim selima ne opljačkaju barem nekoliko pušnica i odnesu sve ili ostave samo podvratinu i papke, a te štete se cijene, kao i u slučaju šparoga, na tisuće kuna.

Što poručiti takvim gotovanima? Dajte, majkumu staru, ne kradite tuđe, već i vi nešto napravite svoje ako ste kadri.

Foto: Damir Spehar/PIXSELL