Komunističko naslijeđe koči udruživanje na selu

Ljudi imaju loše povijesno iskustvo sa udruživanjem u zadruge. Prije više od 100 godina svi su dobrovoljno ulazili u zadruge, kada su se one pokazale kao dobar model, ali danas više utjecaja na njihovu odluku ima iskustvo iz prošlog sustava.

Tada je zadrugarstvo bilo nametnuto od strane države. Tu je još i nizak stupanj povjerenja u ljude koje imamo u Hrvatskoj. Na pitanje može li se ljudima vjerovati, barem dvije trećine Skandinavaca odgovara potvrdno, dok je kod nas taj postotak 20%, kaže dr. sc. sociologije Sven Marcelić.

Visok stupanj nepovjerenja

Loše povijesno iskustvo i visoki stupanj nepovjerenja, glavni su uzroci koje dr. sc. sociologije Sven Marcelić, sa Sveučilišta u Zadru, navodi kao razlog zašto hrvatski OPG-ovci zaziru od svih oblika gospodarskog udruživanja. Ekonomisti često ističu važnost i potrebu za udruživanjem s ciljem smanjenja troškova proizvodnje i ostvarenja povoljnijih uvjeta u nastupu na tržištu. Sam pojedinac teško može ostvariti 3K zahtjeve velikih kupaca i distributera (3K = kvaliteta, količina i kontinuitet).

S druge strane, otkupljivačima predstavlja dodatni trošak kad moraju pregovarati sa 100 proizvođača umjesto da razgovaraju sa jednom osobom. Sve to čini proizvodnju ekonomski upitnom i održivom. Udruživanjem malih u veliki sustav ta slika bi se promijenila, a ujedno bi se ostvarili drugi sinergijski efekti u samom procesu proizvodnje.

Unatoč navedenim plusevima, OPG-ovci teško ulaze u proizvođačke zajednice i drže se modela svaštarenja.

Model svaštarenja i mali broj agronoma

Marcelić napominje kako je problem hrvatske poljoprivrede i mali broj agronoma u ruralnom prostoru. Iskustvo pokazuje kako ljudi s diplomom Agronomskog fakulteta lakše rješavaju i ekonomske probleme u svojoj seoskoj proizvodnji. To je rezultat većeg socijalnog kapitala stečenog tijekom visokoškolskog obrazovanja. Međutim većina je ljudi na selu okrenuta tradicionalnom načinu, kako življenja tako i proizvodnje.

"Ljudi na selu rade po modelu svaštarenja. Malo voća i povrća, cvijeća. Njima se taj model pokazao kao dovoljan za preživjeti. Oni nisu spremni ulaziti u neki rizični pothvat, makar on bio profitabilniji. Na to utječe patrijarhalni način života kao i nedostatak poduzetništva. Mi smo izašli iz sustava koji nije poticao poduzetništvo među ljudima", kaže Marcelić te zaključuje:

"U skorije vrijeme se ne može očekivati da se nešto drastično promijeni. Inicijativa za ponovno udruživanje seljaka treba doći od dna, od njih samih. Ne smije biti nametnuta od države. Ljudi se trebaju susresti s primjerima dobre prakse na kojima će oni sami vidjeti koju korist imaju od udruživanja."

Foto: bigstockphoto.com, Goodluz