Put me ovaj put odveo u Luksemburg, a kurioža natjerala da proučim tamošnju poljoprivredu.
Jednom godišnje obitelj se zaputi na put. To je naše vrijeme, tih 4-5-7 dana godišnje provodimo više vremena jedni s drugima nego s ekranima. Sve dragocjenije vrijeme s ozbirom da su djeca već 19 i 21 godinu stari. Zanimljivo je da kako vrijeme curi, ja uživam u tome da sam više cimer nego roditelj.
Put je naše vrijeme za puzzle i karte, dobro jelo i pomalo pilo, poneki muzej, interno šprdanje, poneki adrenalin, lijepu prirodu, vrijeme da se bolje upoznamo, pričamo i još više zavolimo. Ove godine putovanje po prvi put nije takvo da posjećujemo neku lokaciju (lani Sicilija, mljac), nego smo promijenili koncepciju i umjesto lokacije smo posjetili rodbinu i prijatelje u Luksemburgu, Njemačkoj i Austriji. Ovaj put naše putovanje je bilo put susreta.
Na tim našim godišnjim putovanjima puno gledam kroz prozor vlaka, automobila, aviona, tramvaja. Gledam ljude i njihovo funkcioniranje, skupljam ideje, fasciniram se ljudima i oduševljavam njihovih društvenim, kulturnim i tehnološkim postignućima. Obavezno jedem lokalnu hranu, pijem lokalno vino i rakiju, tražim lokalnu priču, emociju koja se pamti. Posjetim lokalni dućan, pijacu ili pekarnicu. Pogledam pošto je kruh, riba, maslinovo ulje i badem.
Ove godine putem susreta odvozio sam 2.600 kilometara autom (dizel!) i pritom dobro pogledao austrijsku, njemačku i luksemburšku poljoprivredu. Poljoprivreda je jedna od industrija u kojoj ne morate gledati poslovne knjige da bi vidjeli kako žive poljoprivrednici i odnosi li se narod prema danim mu resursima s dužnim poštovanjem. Dovoljno je za to provesti se autocestom i ponekom sporednom cestom - sve se vidi na štalama, strojevima i poljima. I dobro i loše oku je lako vidljivo, jer priču priča i neuredna lenija, prljav stroj ili loše pokrivena silaža.
Uz pogled kroz šoferšajbu, proveo sam i 2 sata u hikingu poljoprivrednim područjem uz njemačku granicu. Vidio sam tamo uredna polja, moćne pašnjake, mnoge male vinograde, uredne i moderne farme s obnovljivim izvorima energije, vjetrenjače u daljini, moćnu stoku u štali i zimsku brazdu u kojoj ima pokoji oveći kamen.
Kako me osim ljepote uvijek zanima i struktura iza onog što oko vidi, kako to izgleda na polici, kol’ko se tu para vrti, kako se time upravlja i koji su sastojci uspjeha - u jutarnjoj dokolici istražio sam na netu luksemburšku poljoprivredu. Kad se budite prosječno oko 5h ujutro imate dosta vremena za istraživanje, a ne kradete od obitelji. Evo par činjenica koje mi se čine bitne za ovu poljoprivrednu priču:
Luksemburg obrađuje oko 133.000 hektara poljoprivrednog zemljišta. To je cca 50% ukupne površine zemlje. Prosječna veličina poljoprivredne parcele je 2,2 hektara. Klima je umjerena s dosta oborina (1.100 mm godišnje u prosjeku) s ravnomjernim rasporedom kroz godinu.
Zemljište je lagano brdovito, mene je podsjetilo na kraj kojeg vidim cestom od Garešnice prema Voćinu. Struktura proizvodnih hektara je takva da 52% čine pašnjaci, 46% hektara oranice, a tek je 1.400 hektara vinograda. 75% svog poljoprivrednog zemljišta u funkciji je stočarstva.
Cijene poljoprivrednog zemljišta se kreću od 10.000 EUR do 50.000 EUR/ha, ovisno o vrsti - neka zemljišta pogodna za vinograde idu i preko 50.000 EUR/ha. Luksemburg ima 1.821 poljoprivrednika koji prosječno obrađuju 73 hektara: Profesionalnih poljoprivrednika je polovica tog broja i oni obrađuju u prosjeku 102 hektara.
Tipično gospodarstvo ima stotinjak hektara od kojih su većina pašnjaci, i farmu muznih krava sa stotinjak krava u mužnji.
Kod žitarica i uljarica prevladava proizvodnja pšenice, uljane repice i kukuruza, a od povrtlarskih kultura dominira proizvodnja krumpira. Glavni biznis u stočarstvu je govedarstvo, čak 87% svih uvjetnih grla su goveda.
Glavni proizvod stočarstva je mlijeko, kojeg godišnje proizvedu oko 480 milijuna kila. Cijena mlijeka i kod njih je 50 centi/litri (jesen 2024). Luksemburška poljoprivreda proizvede godišnje 400-500 milijuna EUR vrijednosti primarnih poljoprivrednih proizvoda, od čega je 60-70% u sektoru stočarstva.
Godišnje njihovi seljaci prime oko 90 milijuna EUR potpora (neinvesticijskih), a ukupan trošak poljoprivrede iznosi čak 210 milijuna EUR u 2024. godini. U tih 210 milijuna EUR je i trošak administracije kao i investicijske mjere.
Iz onog što sam vidio i pročitao, Luksemburg je bogomdana zemlja za poljoprivredu. Odlična klima, generacijska tradicija, kvalitetan administrativni okvir, a ne nedostaje ni novca ni ideja.
Za kraj ove priče ide upravo jedna od tih ideja - priča o luksemburškom cideru koju su pokrenuli 3 prijatelja shvativši da su im potencijali ispred nosa i da ih samo treba ubrati i od njih napraviti cider.
Iako sam u iskušenju, namjerno neću raditi usporedbe s Hrvatskom, jer ovo je priča o njima, a ne o nama. Jedino bih rekao da sam siguran da kad narastemo, bit ćemo i mi Bosanci, Vlaji, Boduli, Istrijani, Hercegovci, Zagorci, Podravci i Šokavci uspješni seljaci kao što su Luksemburžani. Zasad, zadovoljimo se time što neznamo što je bilo.
Poljoprivredne priče Ivana Malića možete pročitati i na njegovu blogu.
Inače, report njihova ministarstva poljoprivrede je fascinantan! Na preko 300 stranica su svi bitni podaci, izvještaj je dostupan već u veljači 2025 za podatke iz 2024. godine. Podaci u tekstu su uglavnom iz njega, jedan manji dio sam pitao Deepseek.
Fotoprilog
Tagovi
Autor
Od utorka možete podnijeti jedinstveni zahtjev, donosimo novosti i uputu kako povećati potporu
Novi ministar i rješenje dodjele poljoprivrednog zemljišta? Uzalud vam trud svirači
Kako do novog automobila preko natječaja iz Strateškog plana ZPP-a?
Znate li da OPG možete prodati i bez dijela resursa?
Novi ministar i rješenje dodjele poljoprivrednog zemljišta? Uzalud vam trud svirači
Priče o potencijalima hrvatske poljoprivrede - vrijeme je za radikalna rješenja
Stvara li 2,6 milijuna hektara šumskog zemljišta vrijednost na najbolji način?
Može li novi ministar riješiti vječni problem državnog (i privatnog) poljoprivrednog zemljišta?
Mladi poljoprivrednici, pokušaj drugi. Što je bilo loše u poništenom natječaju?
Kako do novog automobila preko natječaja iz Strateškog plana ZPP-a?
Vrijedniji od zlata, otporan, u svojoj prvobitnoj domovini uživa status svete biljke
Stvara li 2,6 milijuna hektara šumskog zemljišta vrijednost na najbolji način?
Đuro Japaric
prije 1 dan
Gorane , prvi promašaj su napravili Srbi i Hrvati sa agrarnom reformom 1919 pa onda BALKANSKA plemena predvođena Brozom i SKJ , otimanje zemlje seljacima u korist kombinata koje su napravili Srbi i Hrvati nakon 1919 i ZEMLJIŠNI maksimum od 10 ha kojega VEĆINA obitelji od otoka pa do kopna NIJE imala i NIZ zakona koji su OMOGUĆILI i površinsko smanjivanje mogućih 10 ha ! POSLJEDICE , izumiranje CIJELIH sela , USITNJAVANJE , PREVELIK broj ŽIVIH i UMRLIH vlasnika !
Goran Vizintin
prije 1 dan
Super, znaci Luksemburg je danas ono ca je bila Jugoslavija 70.-80.-ih, samo ca su velicine gospodarstvo nesto vece u korist Luksemburzana... i oni vjerojatno nemaju velike konglomerate poput nasih Pikova, talijanskih Consorzia... 🥂Sistem i koncept su veoma slicni. To ne govorim ja, nego se to da zakljuciti iz komentara ... Za nas Istrijane ( poznate jugonostalgicare ) je ugodno saznanje, jer to znaci da smo 30 godina govorili o cinjenicama....a nije to bila pusta nostalgija za bivsom nekom drzavom....mala provokacija, ne zamjerite kolege. Svi mi proizvodjaci sve to vec dobro znamo.... dovoljno smo pametni i inovativni, samo nas nitko ne slusa, ne mari za selo i proizvodnju! Zato, zivio Luksemburg i zivjela Jugoslavija ( u proizvodnom smislu, budimo jasni )! 🤣🤣
NeilCook
prije 1 dan
Interesting facts about Luxembourg's agriculture! 50% land use is impressive. The hilly terrain and land prices remind me a bit of navigating the Slope Game – challenging but rewarding! It's good they're focusing on cider production, too. A diversified approach makes the sector more resilient. Slope Game [url= https://slopegamefree.io/]Slope Game[/url] [Slope Game]( https://slopegamefree.io/ ) http://slopegamefree.io/
NeilCook
prije 1 dan
Interesting facts about Luxembourg's agriculture! 50% land use is impressive. The hilly terrain and land prices remind me a bit of navigating the Slope Game – challenging but rewarding! It's good they're focusing on cider production, too. A diversified approach makes the sector more resilient. https://slopegamefree.io/
Đuro Japaric
prije 1 dan
Ivice , u zemlji seljaka na brdovitom Balkanu , zasnovano je puno obitelji sa prihodom za život od obrade zemlje ! MARALA se držati stoka i perad ! IZUMIRANJE sela SLAVONIJE počelo je 1945 u današnjim općinama Čaglin i Levanjska Varoš ! Iz mojeg sela dio su utekli u Australiju , Belgiju , Kanadu , pa onda pod > privremeni > rad u inozemstvo , po prostorima Hrvatske , Slovenija dio Srbija ! Broz je NASTAVIO industrijski razvoj započet u Austro - Ugarskoj ! I onda je Brozov đeneral Franjo Tuđman potakao raspad Jugoslavije , sa LOPOVIMA koje je okupio oko sebe , organizirao je PLJAČKU državljana SRH pod šifrom privatizacija , osnivanjem megalomanskih 556 općina i gradića ! Isto je nastavila i ekipa predvođena komunističkim besposličarem Račanom ! I zatupljene Hrvate uveli su u EU sa poljoprivredom za MUZEJ u seljačkom sektoru , sa UNIŠTENOM industrijom ! I iz SLAVONIJE imamo EGZODUZ zvan ISELJAVANJE za koje sam ja javno 95 rekao da će se desiti kao NE partijski kandidat za LOPOVSKI sabor ! TADA SAM JAVNO rekao i za MODEL poljoprivrede kojega sam PISMENO predložio TUĐMANU , a o čemu je govorio i ministar GAŽI ! NIJE se od 95 IŠLO u smjeru o kojem sam govorio kao i ministar Gaži ! Gospodin Ivan NEĆE iznijeti PUT kojim su išli u LUKSEMBURGU ! Nisu tamo napravljeni VELEPOSJEDI kao što su u HRVATSKOJ nakon 1700 NAPRAVILI AUSTRIJANCI ! NISU 1919 imali SRPSKO - hrvatsku PROMAŠENU agrarnu reformu , NISU 1945 imali Broza i zemljišni maksimum od 10 ha i NIZ zakona kojim je OMOGUĆENO i SMANJIVANJE mogućih 10 ha !
Ivica Miklecic
prije 2 dana
u brozovoj jugi je bilo 3 put vise stoke svaka kuca je imala krave svinje prodavalo se po sajmovima kupovalo nove strojeve olt ,torpedo gramip,visevca,itd......
SASA FRANIC
prije 2 dana
ne pise nista za ocjeniti njihov "uspjeh". znaci koliko im mlijeka daju te krave dnevno? koliko im je urod kulture po ha? ako razlika nije nista puno razlicita nego kod nas onda bi bilo dobro znati na kakve prihode oni racunaju i od cega zive, kolko potica, kolko otkup, koliko nesto trece. onda da li i oni kao kod nas imaju i preradu ili su samo poljoprivrednici?
Đuro Japaric
prije 2 dana
Mi smo iz Brozove Jugoslavije izašli u biti BEZ OPG ! U tim uvjetima sam Tuđmanu 95 pismeno predložio da se dio državne zemlje ustupi poduzećima ( voćnjaci , Vinogradi , ribnjaci , oko nekih farmi ) sa drugačijim modelom privatizacije da se dio ustupi FAKULTETIMA , a ostala da ide na PRODAJU OPG sa rokom otplate do 20 godina i MODEL uspostave OPG za 5 do 10 godina na bazi državne i privatne zemlje , te MODEL POVRŠINSKOG očuvanja OPG prodajom ili NASLJEĐIVANJEM ! Naravno da je to za POSRBLJENE hrvate 1918 , NAUČNA FANTASTIKA ! Za razliku od Vas g . Ivane ja sam sjeverni dio Njemačke prešao PJEŠICE jasno i vozilima po poljima gradeći i održavajući dalekovode i antene za NATO ! Bio sam u Nizozemskoj pa smo otišli i u Belgiju !
TinkiVinki
prije 2 dana
Tako je gosp. Rajiću! A misli da su naši profesionalni opg-ovi umjetnici i puno puno ispred lukserburške poljoprivrede! Jer oni su postigli nešto u 500 god sto naš opg u 34god! Iza njih stoji država a iza nas NITKO, i to je velika razlika između njih i nas! A uspoređivat uređenu državu i našu nazovi državu u kojoj nezna više ko pije ko plača je suludo!
slobodan rajić
prije 2 dana
Sve ok , ali kod njih se obiteljska poljoprivredna gospodarstva stvaraju već minimalno 500 godina , a kod nas 34 godine.