Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Damir Rukovanjski
  • 30.07.2016. 16:30

Je li moguće da nema trajnog rješenja za pšenicu?

I kod nas bi država morala reagirati i svakom tko je predao pšenicu, a morao je jer se zadužio za repromaterijal, dodati 30 lipa po kilogramu, ili poljoprivredniku - ili na neki način otkupljivaču.

Foto: bigstockphoto.com, budabar
  • 6.882
  • 723
  • 0

Sretnem našeg jednog šolju. Namrgođen a u vrijeme nakon žetve kada bi trebao biti smiren i zadovoljan.

"Što da ti kažem. Imamo sam vrhunskih devet tona po hektaru pšenice. A evo, jučer bio na obračunu i 82 lipe. I ja ti sada sa 82 lipe nemam kunu u džepu. Završila mi godina, skinuo pšenicu i nemam ništa. I još su mi uz to uzeli 700 kuna po hektaru i to prenijeli na mlade poljoprivrednike.

Svi su zaradili osim poljoprivrednika

I sada ja s 50 i neš godina sam stari poljoprivrednik. Koji sam morao u ovoj zemlji izgurati i rat, i svoju zemlju čuvati s puškom u ruci, i sijati tu našu pšenicu kada je najteže bilo. Svi su zaradili na meni. Nisam ja odredio cijenu zaštitnih sredstava i svega drugoga što sam morao platiti. Svi u svojim cijenama imaju ugrađenu zaradu. Zaradili i proizvođači i trgovci zaštitnim sredstvima. Naftna industrija zaradila, proizvođači gnojiva, organizatori proivodnje. Sada i otkupljivači, silosi i mlinovi", kaže on ojađen što i pored odlične žetve zna da ulazi u neizvjesnu zimu, ispriča on svoj jad u nekoliko rečenica.

Kunu i pol neki dan u pekari jedna kifla. Pa ne možeš ju ni izvagati jer je to sam zrak, sol i nešto malo brašna, toga našega za kojega tvrde da je stočna. "Vjerojatno zato što smo mi već i postali stoka", dodao je odlazeći.

Nema mira s cijenom pšenice

I jednostavno nikada mira s cijenom pšenice. I što sada može država. Netko bi rekao - ništa, jer se ne smije miješati u tržište. Ne smije? Ali kako riješe takve stvari u drugim zemljama EU? Kada se pojavi višak sira i postoji mogućnost da zbog toga i padne cijena pa i cijena otkupa, država reagira. Ili doda određeni iznos pa da poljoprivredni proizvođači na selu dobiju koliko je njiima potrebno. Ili im u nečemu drugom daju podršku. Pa primjerice daju podršku svakoj litri mlijeka prodanoj u školi, ili jednostavno izmisle neku financijsku podršku.

Tako su Nijemci jednom donijeli odluku da je za poljoprivredne proizvođače za tu godinu povećan neoporezivi dio plaće na obiteljskim gospodarstvima, a iste godine i i subvencionirali cijenu gnojiva. I ako negdje seljak izgubi, dalje dobije. Jednostavno je i kod nas država morala reagirati svakom tko je predao pšenicu, a morao je jer se zadužio za repromaterijal i to da doda 30 lipa po kilogramu ili poljoprivredniku, ili na neki način otkupljivaču.

U Europi sela žive

Opet će reći netko da to ne može. E bogami može. A tu su pravnici i političari da nađu način na koji to mogu napraviti. Može se financijski pomoći i na druge načine svakom proizvođaču pšenice u selu. Zašto je važno pomoći poljoprivredi i selu. Kada seljaci, odnosno poljoprivrednici, dobivaju novce, onda u selu ima života. Onda može raditi i trgovina jer ima tko u njoj kupovati, može raditi i gostionica, onda u selu ima i djece, pa ima što u selo da dođe i autobus jer ima onih koji idu u školu i na posao u grad. Ima smisla i da u selu postoji liječnik i ljekarna jer ima života, a ima i bolesnih.

Kada dođe ljeto - svi imaju problem

E ako u selu propadnu sve tri farme krava, ako poljoprivrednik legne na pšenici pa rikne na suncokretu zbog nevremena, e onda nema love. A kada nema love, sve ovo što smo nabrojali u selu više ne radi i ne živi. I zašto u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Francuskoj sela žive i u njima ima ljudi i djece. Pa jednostavno zato jer država stalno brine da ljudi što tamo žive i rade stalno dobijaju svoje novce.

I skroz dok budu svi slijegali ramenima i tvrdili da se ništa ne može, jer se ne smije, neće biti ni života. I onda svi krenu prema gradovima i traže socijalu. Dakle, nema druge nego stranka i ljudi koji se prihvate voditi Ministarstvo poljoprivrede i sve institucije, mora se uhvatiti u koštac s takvim problemima. A svatko u ovoj zemlji znaju kada dođe ljeto, da će morati imati za problem i cijenu pšenice.

Foto: bigstockphoto.com, budabar


Povezane biljne vrste

Pšenica

Pšenica

Sinonim: Žito | Engleski naziv: Winter wheat | Latinski naziv: Triticum aestivum (L) em. Fiori et Paol.

Pšenica se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Najznačajniji je ratarski usjev te je njome zasijana ¼ obradivih površina na svijetu. Pšenični kruh... Više [+]

Suncokret

Suncokret

Sinonim: Cvijet sunca, trava sunca | Engleski naziv: Sunflower | Latinski naziv: Helianthus annuus L.

Suncokret potječe iz Amerike (Meksiko, Peru). Najprije je uzgajan kao ukrasna biljka, sjeme je korišteno za prehranu ptica, a ljudi su jeli jezgru iz sjemena. 1840. godine je prvi... Više [+]

Tagovi

Pšenica Politika Država Vlada Suncokret Poticaj Selo


Autor

Damir Rukovanjski

Više [+]

Diplomirani agronom, dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000. do 2008. Urednik EU Agro Info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.