Pretraga tekstova
Kada gospodarstvenici iz Hrvatske idu na sajam u Novi Sad onda moraju imati, ako ne najbolji i najljepši štand, a ono barem štand kojega će svaki posjetitelj zapamtiti. HGK, HOK, ZVO učiti mogu od Petrokemije, Labin progresa, Herbos iskre...
Što su sajmovi? Neki od njih su doista mjesta gdje se treba predstaviti na način koji će se pamtiti. Kakav je uopće značaj Poljoprivrednog sajma u Novom Sadu? Ako danas kažemo sajam, mislit ćemo na manifestacije u zatvorenom prostoru, gdje je sve pod svjetlima reflektora, uredno, bez utjecaja vanjskih meteoroloških uvjeta na izlaganje. Takve sajmove imamo po cijeloj Europi. No, sajam u Novom Sadu je uglavnom na otvorenom prostoru i kao takav možda nije nešto ekstra, ali po važnosti u ovom dijelu Europe sigurno je broj jedan. Ili barem u samom vrhu.
Prije svega je on prodajni i izlagački za Srbiju, ali privlači i brojne posjetitelje s istoka Hrvatske, BiH, Rumunjske, Mađarske... No, ako privatni izlagač odluči nešto prodavati u Srbiji sigurno će se pokušati predstaviti i na tom tradicionalno važnom sajmu.
Kao i na ovom sajmu, u bivšim socijalističkim državama, a time i zemljama nekadašnje jugoslavenske zajednice država, često su pojedini paviljoni ili pak štandovi u znaku zemlje, nekakve organizacije iz pojedine zemlje, županije, grada ili općine. Budu i naznačeni kao partneri sajma, gosti sajma i slično. Tako i kod nas u Hrvatskoj, ali i u Novom Sadu, veliki dio unutrašnjeg prostora upravo zauzmu takvi štandovi. E sada bi valjalo znati tko i kako vodi brigu da se Hrvatska predstavi onako kako bi trebalo. Štand kakav je na ovom sajmu imala Hrvatska gospodarska komora, pa Hrvatska obrtnička komora, nekakva županija ili općina nije dobar za našu zemlju. Ne služi nam na čast. Kada institucija kao što su HGK i HOK idu na ovakvu priredbu u Srbiju, onda to mora biti sa stilom. Mora biti na visokoj razini. Da ne kažem impozantno.
Tu se ne smije štedjeti novaca, stručnjaka za sajmove, opremanje štandova i slično. Posljednjih godina nitko ne može reći da je bio na sajmu i zapamtio štand tih naših institucija. Možemo možda ovakav štand imati na sajmu u Berlinu, negdje u Mađarskoj ili pak Indiji ili SAD-u. Ali kada Hrvatska ide u Srbiju onda to mora biti vrhunski. I što bismo rekli, vodstvu HGK ovo mora biti jedna packa. To se jednostavno tako ne radi. Primjer bi im trebao biti nastup kutinske Petrokemije. To je štand kojega se nitko ne bi postidio s tim da valja istaknuti da bi oni od HGK ili HOK-a trebali biti veći.
Tri tvrtke na štandu HGK zasigurno su dali sve od sebe, častili, zabavljali i slično, ali to nije to. U jednom kutu sajma bio je i štand Zajedničkog vijeća općina. Radi se o zajednici hrvatskih općina u kojima većinu čini srpsko stanovništvo. I oni imaju minus. Kada se i Srbi iz Hrvatske predstavljaju u Srbiji to mora biti na znatno većem nivou. I država što se tiče njihova nastupa, kao i onoga HGK i HOK mora pomoći i omogućiti da to bude više, bolje i jače. I općine kao što su Trpinja, Jagodnjak i slične moraju imati daleko ljepši, impoznatniji i veći štand od onoga u kutu paviljona u kojega veliki dio posjetitelja ni ne ulazi. Usudio bih se reći, ako se mogu novci izdvojiti za tiskanje časopisa, onda se mogu i za nastupe srpskih gospodarstvenika iz Hrvatske na sajmovima i tržištima u Srbiji. Packa, ovoga puta Pupovcu i njegovima s kojima sjedi u Zagrebu.
Naribati nekoga sada u komorama ili u toj zajednici općina nije važno. Ali jako je mnogo ljudi u Zagrebu u brojnim državnim insitutucijama i netko mora dobiti, što bi se reklo, po lampi jer dozvoljava ovako nešto. Ponoviti gradivo treba: i kada idu sportaši Hrvatske u Srbiju moraju biti na nivou, pa tako i kada gospodarstvenici iz Hrvatske idu na sajam u Novom Sadu onda uz pomoć države moraju imati, ako ne najbolji i najljepši štand, a ono barem štand kojega će svaki posjetitelj zapamtiti.
Da ne ostane samo na kritici; bilježimo standardno kvalitetan nastup Labin progresa, Hittnera i već spomenute kutinske Petrokemije, ali i proizvoda Herbos Iskra kemijske industrije iz Zeline. Oni, pak, za razliku od spomenutih institucija imaju pravo nastupa po svom izboru i mogućnostima. Valja istaći da svim gospodarstvenicima koji su članovi Hrvatske gospodarske komore, komora subvencionira i do 50 posto iznosa koji treba platiti za zakup kvadrata na ovom, ali i drugim sajmovima po Europi. I oni to trebaju iskoristiti.
Autor
Više [+]
Diplomirani agronom, dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000. do 2008. Urednik EU Agro Info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?