Što niska profitabilnost sektora ratarstva znači za cijenu poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj?
Kad sam radio projekciju profitabilnosti pšenice roda 2024, došao sam i do računice o povratima u biznisu ratarstva u par imovinskih scenarija. Ova priča istražuje što niska profitabilnost ratarstva znači za cijenu hrvatskog poljoprivrednog zemljišta u budućnosti?
Vidio sam iz prvog reda par primjera u zadnjih 5 godina u kojima su ljudi izvan poljoprivrede s viškom novca kupovali poljoprivredno zemljište s unaprijed poznatim zakupnikom. Bio je to u pravilu onaj isti poljoprivrednik koji je i prodao zemljište. Zašto do toga dolazi?
Prvi razlog je taj što su naši poljoprivrednici loše kapitalno zaokruženi. Imovine ima, ali uvijek nedostaje novca, u zadnjih 20-30 godina rast i razvoj su uglavnom financirali iz zadržane dobiti, kredita i posudbama otkupljivača. Vrlo često u obliku vrlo brzog povrata već kod iduće predaje uljarica i žitarica. Često su prilike bile takve da "se ne može propustiti kupovina nekog zemljišta jer se veže na moje“, "ne mogu više raditi sa starim Dajcom previše se kvari“ ili "moram asfaltirati dvorište ne mogu više blato gledati“.
Rezultat tih 20-30 godina stjecanja je da su naši poljoprivrednici uglavnom na klimavim nogama, prezaduženi i da teško posluju. Jedna teška godina i većina je u problemima sa cashflowom i kasne dobavljačima goriva i dijelova, a što je izraženo zadnjih godinu i pol, dvije otkad je počela kriza u ratarskom sektoru.
Drugi razlog je taj što se bogatstvo prosječnog Hrvata povećalo i dosta ljudi je u vrijeme niskih kamata, gotovo 10 godina, do 2022., imalo višak novca na svojim računima u bankama sa smiješnim kamatama. Gledajući kako oploditi ili barem zaštititi svoj novac, odlučivali su se za kupovinu poljoprivrednog zemljišta. Bio je to dobar potez za ljude s viškom novca jer je vrijednost poljoprivrednih zemljišta zadnjih 8 godina narasla minimalno dvostruko.
Govorim o kvalitetnim oranicama u Slavoniji što i jeste većina tržišta, a ubrala se i arenda. Loša strana toga je bila da su često vanjski kupci podigli vrijednost zemljišta u nekom našem slavonskom selu, a još je i danas tamo cijena zemljišta 8.000-9.000 EUR/ha za domaće, a 12.000+ EUR/ha za Zagrepčane.
Kad spojite ta dva razloga, a dodate začin tržišta odradi se u praksi sljedeća kombinacija: poljoprivrednici u problemima prodaju zemlju s mogućnošću otkupa, što se uglavnom neće dogoditi jer ratarstvo ne može generirati dovoljno novca za tako nešto, i uzmu je nazad u arendu (zakup). Iako ovo kao kratkoročno rješenje zvuči dobro jer poljoprivrednik i dalje proizvodi, zapravo nije dobro jer se događa sljedeće:
I tako su naš slavonski poljoprivrednik i naš zagrebački bogatun zapeli u čvoru u kojem niti jedan neće biti sretan još nekoliko godina. Hrvatsko ratarstvo ne može prosječno generirati više od 500-600 EUR/ha godišnje dodane vrijednosti. Od te dodane vrijednost trebaju svoje interese namiriti i vlasnik zemljišta i vlasnik proizvodnje. Ako bogatun pokuša prodati zemlju tko će je kupiti za prinos koji je zadnjih par godina ispod inflacije? A poljoprivredniku će trebati 25-godišnja zarada da kupi to zemljište. Kredit nije opcija jer ga banka neće dati na 25 godina.
Status quo će potrajati dok ne počne rasti cijena zemljišta jer je poljoprivrednik počeo uzgajati povrće i bude u mogućnosti platiti ako treba i 500+ EUR/ha zakupa zemljišta. Ili dok bogatun ne uloži u navodnjavanje na svojoj parceli (još 4.000-5.000 EUR/ha) i tada može očekivati poduplavanje arende. Ili dok ne padne vrijednost zemljišta što je malo vjerojatno, ali poslovno bi bilo logično jer ta imovina ne stvara dovoljno vrijednosti na način kako se trenutno koristi. Ni ovo nije nemoguć scenarij ako cijena žitarica i uljarica ostane niska, a kamate i inflacija visoke.
Zaključak ove priče se nameće sam od sebe: tvrdoglavost hrvatskog poljoprivrednika da proizvodi pšenicu i kukuruz dovest će do ograničavanja vrijednosti poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj. Tom tvrdoglavošću u proizvodnji pšenice hrvatski ratari pucaju sami sebi u nogu jer dosta je poljoprivrednika sa značajnim količinama hektara u vlasništvu. Zato se ne trebamo zanositi da će kod nas kao i u Nizozemskoj cijena poljoprivrednog zemljišta biti 100.000 EUR/ha. Jer Nizozemci si ne mogu priuštiti da na zemljištu te vrijednosti proizvode pšenice.
Zato su jedni od najvećih svjetskih izvoznika poljoprivrednih proizvoda sa samo 2,2 milijuna hektara (toliko realno mogu i Hrvati skupiti da se svo državno i privatno zemljište stavi u funkciju). Nizozemci 124 milijarde EUR izvoze, a mi uspijemo proizvesti tek 4 milijarde EUR poljoprivrednih proizvoda.
Poljoprivredne priče Ivana Malića možete pročitati i na njegovu blogu.
Priča u priči: naletio sam na čovjeka koji prodaje poljoprivredno zemljište od cca 5.000 m2 s poluzapuštenim maslinikom za 80.000 EUR. Pitao me što mislim pa sam mu rekao da je lud - to je povrat od 100+ godina. A ove godine sam u Grčkoj i Siciliji pričao s maslinarima o vrijednosti njihovih nasada maslina i oni je procjenjuju na 25-30.000 EUR/ha za kvalitetno i okrupnjeno zemljište.
Tagovi
Autor
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
U procesu izumiranja sela u brdskoj Slavoniji dosta je zemlje DAROVANO - OTPISANO U SRH i vođeno kao društveno vlasništvo - nositelj prava korištenja - bivše općine ! Tuđman sa lopovima koje je okupio oko sebe raspadom SKH , 91 donosi Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim počinje podržavljenje ! Od komunističkog besposličara Račana i 2001 , LOPOVSKE vlasti balkanskog SRANJA ne moraju raspolagati sa tom zemljom ! I tako smo u EU ušli sa samo 960 tisuća ha u ARKOD ! Od prošle godine nas PONIŽAVAJU sa obradom na jednu godinu !KRETENI iz Vladine HPK , sudjelovali su za vrijeme Milanovića i dva puta Plenkovića u pisanju IZMJENA Zakona za državnu zemlju ! Sada traže izmjenu jer postojeće izmjene ne odgovaraju VELPOSJEDNICIMA ! Vrlo teško će OPG dolaziti do državne i privatne zemlje ! Za mlađe od 40 godina najisplativije je da napuste ovo SRANJE od državice , nema tu budućnosti !
TinkiVinki
prije 3 tjedna
Ja nemogu vjerovat da ste gospodine Maliću vi dobili ikaku nagradu,vi što pišete to su budalaštine neopisive! Cijena ha u Slavoniji i Baranji je od 8000e/ha do 100000e/ha zakup je davni dana probio cijenu od 600e/ha. Na cijenu poljoprivrednog zemljišta ni jedan ratar,vočar,povrtlar,maslina,vinogradar, ili bilo koji koji proizvodi ili ti radi na toj zemlji ne utječe nit utječe vrsta proizvoda koja se na toj parceli uzgoji nema nikakve veze! A kamoli pričati šta treba i kako treba uzgajat hrvatska poljoprivreda je kompletan kaos i hrvatskoj netreba ni voča ni povrča ni cviječa niti ičega jer onaj koji proizvodi NAJMANJE ZARADI ILI TI UOPČE NEZARADI! Zbog čega je to tako to svi dobro znamo pa čak i moj sin koji ima 12 godina i uz bok samnom dere ledine i radi! U Hrvatsku je ušao i ulazi strašna količina novca kojeg treba potrošiti i koji ne veza sa proizvodnjom nit povećanjem dobiti od tog novca! I to je brutalnu istina hrvatske poljoprivrede i iseljavanja Hrvatske!
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
Što imamo od zakupa državne zemlje ? Preko 20 godina plaćam zakup na temelju jedne , 5 , 2 i sada 1 godinu ! Ove godine istječe na JEDNU godinu i NEMAM ( O ) , NIŠTA ! Osnovni problem hrvatskih OPG je mala površina i USITNJENOST ! 1995 iznijeli su podatak da je PROSJEČNA površina OPG bila 2 , 8 ha u PET parcela ! Što REŽIM u Zagrebu radi da se POVRŠNA OPG poveća i ide na OKRUPNJAVANJE ? SPRIJEČILI SU TO SA DRŽAVNOM ZEMLJOM ! Nisu potakli brzo i jeftino sređivanje stanja vlasništva , okrupnjavanje , kupnju ili zakup privatne ! SVE je prepušteno VLASTITOM snalaženju pojedinaca !
Marta Radić
prije 3 tjedna
Koja je pouka ovog teksta...poljoprivredno zemljište , bilo kao kupnja ili zakup , iznimno je skupo za većinu današnje poljoprivrede. E sad pitanje , da li su ljudi ekonomski nepismeni , pa neznaju da se to neisplati ili su tvrdoglavi i žive u nadi da će biti bolje. Naime u zadnjih 20 godinama ..stalno slušamo , kako će hrana biti iznimno važna , kako je neće biti dovoljno , kako će biti važnija od nafte i dr..tako da mnogi žive u nadi , da njihovo ulaganje u poljoprivredu biti dobitna kombinacija. Što je u djelu i točno , no ne za sve poljoprivrednike. U globalnom svijetu , očito će biti važno u kojoj zemlji živite , takva će vam biti i vrijednost poljoprivredne proizvodnje. Nažalost očito mi u RH , nismo dio globalne karte , proizvodnje hrane.
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
mali , da imamo ne uređenu zemlju iznimni doprinos dali su i vođe HSS seljačkog saveza od 2001 , a onda su Grivčića instalirali 2009 za predsjednika Vladine poljoprivredne komore ! Na temelju SMEĆA zvanog Zakon o poljoprivrednom zemljištu pisanim i donesenim 2018 lokalne vlasti mogu ako hoće , PROGRAMOM planirati do 25 državne zemlje , jednokratna isplata i za OPG NAJGORI Zakon za državnu zemlju od 91 !Vezano za privatnu većina hrvatske zemlje je loše kvalitete , pa pisati o cijeni u Nizozemskoj su promašena priča g. Ivana ! Bio sam u Nizozemskoj , MOGLI smo imati njihov Zakon o nasljeđivanju , ali to politička MAFIJA u Zagrebu ne želi , već nam NAMETNUŠE PLAGIRANI Beogradski 2003 u Zagrebu ! U gruntovnici i preko 20 živih ili umrlih suvlasnika , pa neka g. Ivan kupi taku parcelu ! Ja sam u takvoj suvlasnik i prošle godine dao sam odvjetniku PUNOMOĆ da pokrene takozvani ZK ispravak , jer suvlasnike NE poznajem i NE ZNAM DA LI SU ŽIVI ! Srpska i Austrijska provincija to je hrvatska poljoprivreda , jer SLUGANI u Zagrebu nemaju veze o poljoprivredi ! Pa od 91 prave CIRKUS i ŠTETU za OPG sa državnom zemljom !
mali poljoprivrednik
prije 3 tjedna
Kako poljoprivreda trenutno posluje cijena zemlje je prevelika i seljaci sve manje mogu to pratiti.Uređene zapadne zemlje imaju zakone koji omogućuju prodaju zemlje isključivo seljacima koji se bave poljoprivredom.Tada bi cijene bile realnije i seljaci bi imali veću mogućnost okrupnjavanja površina,te nekog poslovnog rasta .Zašto nije tako?Nije tako jer taj zakon trebaju donijeti ti isti špekulanti koji love u mutnom.Nije njima u cilju prosperitet sela,nego gledaju gdje mogu ušićariti sa strane.
SASA FRANIC
prije 3 tjedna
hrpa ljudi je skupila neko "bogatstvo" radom ili vani ili kroz obrte ili sl. govori se o sumama 250 tisuca EUR do recimo 1-2 milijuna EUR. mnogo je takvih i to je kapital koji stoji i ceka da bude ulozen. vjerovatno se radi sveukupno o milijardama EUR koje bi ljudi ulozili. no u sto u loziti u ovoj prciji, Briselskoj koliniji? jedino sto glupi stetocinje koji se redju na vlasti predlazu, i sto su omogicili je : turizam. !!! genijalni plan idiota, jer omoguciti ulaganje u turizam je najgluplja razina ekonomije, a i najgluplji vladajuci, kao sto je slucaj kod nas, je sposoban omoguciti takvu "ekonomiju". ali tko hoce prati nas@rane WCe i plahte svaki dan? ne mnogo njih. hrpa novca samo ceka da se ulozi, ali eto gamad glupa i stetocinjska na vlasti jednostavno ne daje nikve mogucnosti ljudima da uloze sve te svoje novce. u nista ne mogu uloziti. tako da ako neces u turzam, ljudi gledaju ulaganje u poljoprivredu. racunica je takva" mali je povrat, ali cjena zemljista nece padati, a bolje onda i to nego da novac stoji. to je sva mudrost zasto mnogo ljudi i s tako nikavim povratom ulazu u tako jadnu poljoprivredu. jer bolje i to nego da novac samo stoji. a drugog izboda za uloziti novce, osim nasr@nog turizma, prakticki nema.
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
GRIJEŠE LI HRVATI kada PRIVATNU zemlju prodaju strancima ? Bio sam prošle godine u Istri i vlasnica mi reče da su dio zemlje kupili stranci izvan EU jer u ovom SRANJU od državice NEMA pravo prvokupa kao u SLOVENIJI ,da Ivan prvo zemlju mora ponuditi susjedu , a ni ograničenja za KUPNJU privatne zemlje od strane stranaca i gradskog stanovništva !
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
Na početku 2025 još jedna promašena priča jer u ovom SRANJU od državice imamo zemlju u privatnom i državnom vlasništvu ! U državnom ne mogu kupiti nekoliko ha za DOHODOVNIJE KULTURE od 1999 jer POLITIČKA mafija u Zagrebu nameće od 2001 NE OBVEZUJUĆE raspolaganje sa državnom zemljom ! Kupio sam jednu parcelu od katastarskog posjednika koja je u gruntovnici vođena kao Verendić i zadruga , zatim sam platio takozvani zemljišnoknjižni ispravak da bi parcela išla na mene u gruntovnici i katastru !PRVI problem hrvatskih OPG su male površine i USITNJENOST parcela !Za dohodovnije kulture NEMAMO vodu ni sustave za navodnjavanje ! INAČE imao ustavnu osnovu za drugačije RASPOLAGANJE sa zemljom , ali se MORA mijenjati SMEĆE zvano Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima , ali to je za Vas g Ivane viša matematika ! Ako imate u selu X 151 parcelu po JEDNU možete prodati svakom članu KRIMINALNE organizacije koju nazvaše > hrvatski > sabor ! Nadam se da svako razumije da to ZNAČI povećanje broja vlasnika i USITNJAVANJE , a u ovom SRANJU od državice MORAMO ići na smanjivanje broja vlasnika , površinsko povećanje i OKRUPNJAVANJE , te NOVIM Zakonom o nasljeđivanju na MODEL površinskog očuvanja OPG sa OBEŠTEĆENJEM ,ili PROAJOM cijelog OPG ako nasljednici NEĆE zemlju obrađivati , ali ovo je za BALKANCE naučna fantastika !