Ekološka je poljoprivreda odluka pojedinca da se suprotstavi besmislenom gomilanju materijalnog, destrukciji prirode te ponudi alternativu za opstanak naše vrste. Nužan je korak u evoluciji čovjeka budući da predstavlja svojevrstan oblik civilizacijskog odrastanja.
Što je to ekološka poljoprivreda? Ona je sinergija čovjeka i prirode. Sinergija je pojam koji opisuje stanje u kojem je cjelina puno veća od zbroja pojedinaca. Po meni je ekološka poljoprivreda most. Stari drveni most kakav su gradili naši stari, baš kao ovaj sa slike. Most preko ponora u koji nas vodi konvencionalna poljoprivreda. Most prema sljedećem obliku održive poljoprivrede. Rezultat takve buduće vrste proizvodnje je hrana koja na ljudski organizam djeluje kao lijek.
Potreba za njom se javila nakon što su pojedinci postali svjesni najštetnijih posljedica konvencionalne poljoprivrede po naš planet. To su degradirano tlo, zagađen zrak, kontaminirana voda. Ona je trenutni odgovor na besmislenu proizvodnju velikih količina nekvalitetne hrane. Kao primjer, najbolje će poslužiti ovo istraživanje: pronađena je 8 puta veća koncentracija vitamina C u starim sortama jabuka u odnosu na ove nove, “bolje”, “otpornije” vrste jabuka.
Od brojnih ciljeva ekološke proizvodnje, istaknuo bih po meni najvažnije - razumijevanje prirodnih pojava, spoznavanje potreba "nižih" bića te razvoj koegzistencije. Nužno je doći na razinu na kojoj možemo uspješno povezivati uzroke i posljedice te razviti svijest o našemu mjestu u svijetu koji nas okružuje. Javlja se potreba za koncentracijom što veće količine znanja. No, kako bi to uspjeli, moramo izaći iz zone komfora - prihvatiti činjenicu da nemamo rješenja za sve moguće probleme. Potrebno se sa svima njima suočiti individualno, kada za to dođe pravi trenutak, te napredovati na temelju vlastitih iskustava.
Ne zagađuje "društvo" planet. Ja ga zagađujem. Ja kupujem plastične vrećice, ja odlučujem koliko ću trovati zemlju kemijskim sredstvima, ja odlučujem hoću li pobiti "štetnike" u svojim nasadima.
Ekološka je poljoprivreda znači preuzimanje odgovornosti. Predstavlja svojevrstan test inteligencije društva. Kako bi prošli test, potrebno je shvatiti to da sve loše oko nas ne dolazi iz nekakvog “društva”, nego iz nas samih.
Društvo zapravo ne postoji, ono je izmišljen koncept, misaoni konstrukt, kojega pojedinci često koriste kao alibi za svoje nedjelovanje. Stvarni su jedino pojedinci - interakcije između njih te njihov odnos s prirodom. Ne zagađuje "društvo" planet. Ja ga zagađujem. Ja kupujem plastične vrećice, ja odlučujem koliko ću trovati zemlju kemijskim sredstvima, ja odlučujem hoću li pobiti "štetnike" u svojim nasadima. Ja odlučujem kako će moj dan izgledati. Hoću li pogledati film u kojem se veliča nasilje, ili ću pročitati knjigu o tome što su to nematode, bića bez kojih poljoprivredna proizvodnja ne postoji.
Ekološka je poljoprivreda odluka pojedinca da se suprotstavi besmislenom gomilanju materijalnog, destrukciji prirode te ponudi alternativu za opstanak naše vrste. Znak buđenja života. Svjesno priznanje da smo "zabrijali" da znamo sve, a zapravo pojma nemamo. Nužan korak u evoluciji čovjeka budući da predstavlja svojevrstan oblik civilizacijskog odrastanja.
Tagovi
Autor
Zašto mi je upozorenje da 'slinavka i šap može unišiti hrvatsko stočarstvo' čista ironija?
Zašto stoji na jednoj nozi i što znači kada svije gnijezdo na kući poljoprivrednika?
Zašto je poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj najjeftinije u cijeloj EU?
Jesmo li propustili prodati (dio) agri robe novog roda po višim cijenama?
Đuro Japaric
prije 5 godina
U brdsko planinskim dijelovima RH može se proizvesti zdravo o kvaliteno meso od ovaca , koza , divljači i djelomično goveda , ali tu je prvi preduvjet rješavanje zemlje u smislu da OPG imaju površinski veće i okrupnjene parcele ! Režim u Zagrebu nema takvu politiku , sve je prepušteno snalaženju pojedinca !
Sergej Lugovic
prije 5 godina
Super članak - eko je u glavi a ne u certifikatu. Po meni idemo u jednu novu epohu, koju zovem eko digitalno vrijeme. Gdje se služimo tehnologijama kako bi zaštitili planetu te živjeli bolje, a još važnije je što činimo kako bi našoj djeci bilo bolje. Ključno je pitanje ne što će EU ili HR vlada napraviti za nas, a što mi činimo da našoj djeci bude bolje.
Marta Radić
prije 5 godina
Kao što smo prije 50 godina imali male prinose cca 1 tona jedno jutro ratarskih kultura , radilo se skromno bez neke tehnologije , te sa vlastitim sjemenom. To nije bilo dobro , pa se tehnološki tražilo bolje riješnje...više ulaganja , viši prinosi i dr. Pa smo dobili hiperprodukciju , zagađenost tla ,zraka ,hrane i dr. Najmodernija istrazivanja kažu da hranu možemo proizvoditi i bez zemlje , to uveloiko i radimo..samo se šuti. Veliki i bogati.. u budućnosti će proizvoditi hranu u labaratoriju , a mali siromašni i nemoćni ( kao mi u rh) pokušavati ćemo se nametnutu tzv.ekološkom poljoprivredom , pa ćemo uvjeravati tržište da naši proizvodi vrijede 50% više. Tko će pobjediti u toj utakmici???? Nebitno , jer svaki će živjeti i raditi u svojim uvjerenjima i tako 50 godina , pa ponovo neka nova teorija.
Tomi Haha
prije 5 godina
Svi smo mi odgovorni za stvaranje "nove" ekološke poljoprivrede :)
Đuro Japaric
prije 5 godina
Tomislave ja sam rođen u vrijeme ekološke poljoprivrede ; konjskih zaprega , motika , vlastitog sjemena , bez umjetnih gnojiva i herbicida ! A , onda su išli na kloniranje sorata jabuka koje se moraju i preko 20 puta prskati , zlatice uvezoše iz Amerike pa onda uništavanje sa DI di ti - NEZNAM KAKO SE ZOVE točno koji je sada zabranjen , ali na površinski velikim nasadima krumpira i dalje žive zlatice koje ne možeš ekološki uništiti ! Drago mi je što sve veći broj ljudi u sadašnjim uvjetima , , nastoji proizvesti maksimalno ZDRAVU hranu , ali to nije EKOLOŠKA proizvodnja iz mojeg djetinjstva i mladosti !
Blanka Kufner
prije 5 godina
Nema se što dodati, to ie to. Just love it!