U novoj godini treba se suočiti s više negativnih sastavnica poljodjelstva. Prva je poharanost i osiromašenost sela. Druga je nedostatak konkurencije, a treća nedostupnost tržišta i nedostatak konjunkture.
Kako vrednovati hrvatsku poljodjelsku politiku u prošloj godini?
Što su vodeći političari učinili za poljoprivredu i ribarstvo? Što se očekuje u ovoj godini? Koliko su smanjili neobrađene površine i broj neostvarenih koncesija za gospodarsko korištenje mora?
Jesu li ustrojili neko novo obiteljsko gospodarstvo, dobru uspješnu poljodjelsku zadrugu, zadržali mlade poljodjelce u proizvodnji?
Političare na vlasti treba upitati, koliko ste pripomogli otvaranju posebnih seljačkih trgovina za prodaju domaćih, okolišnih, izvornih i proizvoda zemljopisnog podrijetla. Koliko ste promicali domaće poljodjelsko prehrambene proizvode od ugleda? Jeste li pokrenuli zaštitu tih proizvoda?
Koliko ste seoskih gospodara nagradili i dodijelili im kolajne poljodjelskih prvaka?
Poljodjelska struka odredila se samo davati savjete, zaobilazeći izradu proizvodno tržnih programa i njihovo ostvarenje. Politika se usredotočila na krupne skupe infrastrukturne projekte.
Politika ne bi trebala zaobilaziti male i srednje poduzetnike, uspješne gospodare pojedince, prave junake našeg seoskog razvitka.
Koliko dugo ćemo plaćati danak neodgovorne kolektivne svijesti, koja razara vrijedni pojedinačni učinak u gospodarskoj aktivnosti? Do kada ćemo robovati strahu od ulaganja u malo poljodjelstvo, a time pridonositi stranačkoj isključivosti i tako služiti anacionalnim interesima?
U novoj godini treba se suočiti s više negativnih sastavnica i s njima uhvatiti u koštac. Prva je poharanost i osiromašenost sela. Druga je nedostatak konkurencije, odnosno natjecateljstva. Treća je nedostupnost tržišta i nedostatak konjunkture.
Poharanost se očituje u brzom odlasku pučanstva sa sela, u malim rascjepkanim posjedima bez pravog vlasnika.
Poljodjelstvo s nedostatnom opremom. Poljodjelstvo malih parcela, niske ponude, slabe agrotehničke baze i nedostatne računalne podrške. Proizvoda bez imena, znaka i znamke.
Neorganizirano poljodjelstvo slabe povezanosti sa susjednim i udaljenim proizvođačkim područjima, nepostojanje povezanih društava. Male nesustavne zadruge bez valjane uprave, teško da mogu ugledati dostupno tržište.
U hrvatskoj gospodarskoj prenamjeni, čak dvije trećine promjena poljodjelstva naslovljeno je na probleme obiteljskog gospodarstva. Drugi dio tzv. industrijskog ili krupnog svoje probleme rješava u sklopu globalnog poljodjelstva.
Hrvatski problemi najčešće se ogledaju na propadajućem selu.
Kako se budu rješavali problemi seoskog pučanstva i težaka, odnosno probudile i održavale silnice gospodarske strukture na selu, toliko će i problemi obiteljskog poljodjelstva sagledavati i naći mogućnosti svog rasta i razvitka.
Hrvatski vapaj političarima i Europskoj uniji trebao bi se jače čuti i glasiti, pomognite nam očuvati vrijednu strukturu obiteljskog gospodarstva u okviru načetog, poharanog, napuštenog, ali još uvijek živog hrvatskog sela.
Tagovi
Autor
Đuro Japaric
prije 1 godinu
Pogrešno Tea razmišljaš da budeš u svemu optimist ! Postoji analiza , podaci , procjena , poznavanje šireg spektra i onda REALNOST !Realnost je danas objavljen popis stanovnika , a kažu da nas ima nešto oko 3 888 000 ! Ovo nije realno jer nas ima još manje jer mnogi nisu odjavili mjesto boravka u Hrvatskoj iz raznih razloga ! 2011 imali smo 119 IZUMRLIH sela ! Koliko ih ima 2021 ? Jedan od razloga što imamo toliko IZUMRLIH sela je što Hrvatska NEMA STRATEGIJU RAZVOJA POLJOPRIVREDE ! Prof . Ante piše ; Poharanost se očituje u brzom odlasku pučanstva sa sela ,u malim rascjepkanim posjedima bez pravog vlasnika ! Ovo svi vidimo , ALI jedini ja PREDLAŽEM da se postojeće stanje zaustavi sa PAKETOM ZAKONA ZA HRVATSKU AGRARNU REFORMU !
Tea Januš
prije 1 godinu
Jakoo žalosno 😞 no ja se u svemu trudim biti optimist i vjerujem da za naše selo, seljaka i malog poljoprivrednika ima divne budućnosti
Đuro Japaric
prije 1 godinu
Hrvatska poljoprivreda uništena je agrarnim reformama ; Carske Austrije , Srba i Hrvata 1918 , Brozovih komunista 1945 , a Brozovi komunisti od 1991 vrše podržavljenje zemlje , lopovsku privatizaciju , nameću BEOGRADSKI Zakon o nasljeđivanju , šute o raspolaganju sa PRIVATNOM zemljom ! Političari u EU ne odlučuju o bitnim promjenama u Hrvatskoj , to je stvar ustavnih predlagatelja zakona , Vlade i svih bezvrijednih zastupnika , ali i punoljetnih građana ! Pa vidite da Plenković nije sposoban potrošiti ni novac iz EU dat za obnovu nakon potresa ! Poslije Račana najskuplji demagog ! Vezano za poljoprivredu bez AGRARNE REFORME nema pomaka ! Siguran je nastavak IZUMIRANJA sela i gradova !