8 subjekata dobilo 41 posto zemljišta!

Direktna podjela državnog zemljišta stočarima prerasla je u još jednu administrativnu farsu koja guši domaći uzgoj, obiteljsku logiku života seoskog prostora i proizvodnju hrane u Hrvatskoj. U konačnici je, sve učinjeno od Agencije za zemljište pod krinkom zemlja stočarima, velika prijevara hrvatske javnosti

Nedavno, javno objavljeni podatak Agencije za poljoprivredno zemljište o izravnoj dodjeli stočarima državnog poljoprivrednog zemljišta na 10-godišnji zakup potvrđuje ono što smo od početka tvrdili: Vlast je u ovom konkretnom slučaju skrivala stvarnost kao zmija noge. Državni dužnosnici su javne istupe Udruge Život, a time i naše članove, s visoka optužili kao zle jezike jer smo tražili uvid u rad državne uprave. Sada, kad je sve zaključeno i kad se digla zavjesa, sasvim je razvidno o čemu je riječ.

Podebljati potpore velikima

Udruga Život je tvrdila da je ovaj program loše pripremljen i da mu je krajnji cilj da podeblja potpore velikima, a da će stvarna, domaća i uzgajivačka obiteljska gospodarstva ostati praznih ruku. Nakon što je program proveden brzopotezno i Agencija se dičila kako radi i rješava predmete praktički danonoćno, dva i pol mjeseca nakon što su primljeni posljednji zahtjevi nije se moglo doći do odluka.

Udruga Život se tijekom 10 tjedana morala tri puta obraćati Agenciji za zemljište da bi na kraju dobila odgovor da još uvijek nemaju rezultata jer manjkaju podaci iz najvažnije druge Agencije, naime one za plaćanja! I sada su rezultati tu i što pokazuju? Da smo cijelo vrijeme bili u pravu i da su navodni zli jezici govorili istinu!

Prihvaćeno svega 30% ponuđenih površina

Dostupne činjenice ukazuju na potpunu nesređenost materijala o državnom zemljištu i o državi kao potpuno neodgovornom gospodaru. Neozbiljnost cijele akcije, odnosno njena usmjerenost da odigra utakmicu za izborne galerije, proizlazi već iz same činjenice da je prihvaćeno svega 30% ponuđenih površina, a iz jagme ljudi za zemljom bilo je vidljivo veliko zanimanje!

Kad se u izrazito stočarskim krajevima kao što su Moslavačka i Karlovačka županija prihvati 18, odnosno 13% ponuđenog, jasno je da državna uprava nema blagog pojma o tome što u svojim knjigama vodi kao poljoprivredno zemljište, odnosno koliko ga je zapustila.

Jednom sustavu godišnja potpora 4 milijuna kuna

Preko jedne šestine prihvaćenih površina se dodjeljuje jednom interesentu (gdje se do sada hranilo njegovih ~1.700 krava?) - za malu usporedbu: najveći recentni skandal u francuskom stočarstvu je da je jedno gospodarstvo, koje je iznimno dobilo dozvolu da drži 500 krava, kriomice to povećalo na - 700! Država ih već mjesecima goni da se vrate na dozvoljenu kvotu.

Ali vratimo se na gotovo 2,2 tisuće hektara dodijeljenih tom "obrtu" - upisani u ARKOD, oni korisniku osiguravaju godišnju potporu od nekih 4 milijuna kuna. Tako se bučno najavljivan program pomoći stočarstvu sveo u svom najvažnijem dijelu na dodjelu potpora miljenicima. Oni su ogledni primjer koji se ponosno pokazuje strancima i Briselu - a za selo, lako ćemo!

3.300 predanih zahtjeva

Pogledajmo cjelovitiju sliku: Izvješće koje je Agencija za poljoprivredno zemljište upravo objavila ne spominje koliko je gospodarstava tražilo zemljište, no od ranije znamo brojku. Od ca 3.300 predanih zahtjeva za obradu zbog nepotpunosti i kašnjenja ostalo je za obradu cca 2.600 zahtjeva za ukupno 42 tisuće ha. Usput, hrvatskim je poljoprivrednim političarima i birokratima potpuno strana misao da bi trebalo brzo ispitati uzroke nezanimanja 2/3 stočara za koje znadu da boluju od manjka zemlje - naravno da tu ima starih domaćinstava, ali ima i onih koji jednostavno ne vjeruju da mogu uspjeti u zadanom sustavu! Pa pogledajmo.

Ponuđene su im nove parcele?

U svojoj izjavi početkom srpnja Agencija ponosno tvrdi da je tih 2.600 gospodarstava dobilo zemljište: "Ravnateljica Mičević kaže da je nezadovoljnih vrlo malo, naspram više od 2.600 gospodarstava koja su dobila zemljište. Gdje god se dogodila pogreška, i to ne radi propusta Agencije već zbog neusklađenih podataka u katastru i zemljišnim knjigama svima su, ističe, ponuđene nove parcele“. (Poslovni dnevnik 2.7.2015.)

20 tisuća hektara nepogodno za stočarstvo

Ali, avaj, stočari su prosudili da je gotovo polovica od ponuđenih hektara, točnije 20-ak tisuća nepogodno za stočarstvo - nigdje nije objavljen podatak kako je provedeno obećanje ravnateljice da će im biti ponuđene nove parcele. No, ravnateljica se pohvalila i da su odluke već donesene za 10 tisuća hektara, a da su za još 10 tisuća ha u završnoj fazi. Sada, nakon dva i pol mjeseca, tih dodatnih 10 tisuća hektara splasnulo je na 2,5 tisuća ha.

Od novog naleta stočarstva ostala je samo sjena

Zbrojeno, od početno prihvaćenih zahtjeva gospodarstava u igri je ostalo samo 1/3, odnosno 838 interesenata, dok je još interesantniji podatak da je od 10.000 stočara kojima je po kriterijima državnih institucija potrebo zemljišta tek njih 838 došlo do kakvog takvog zemljišta ili 8% stočara u potrebi. Od velikih bombastičnih najava novog zaleta stočarstva, ostala je samo sjena. Konstatiramo to bez i najmanje zlobe, dapače, s velikim žaljenjem jer našem obiteljskom stočarstvu doista treba zemlja.

1% gospodarstava dobio 48% zemljišta!

No prava slika bijede i besperspektivnosti naše poljoprivredne politike proizlazi iz raspodjele tih skromnih 12,5 tisuća hektara na koje se sveo najavljivani veliki program dodjele koji je dignuo na noge hrvatsko selo. Naime, 90% najmanjih gospodarstava dobilo je 28%, a 1% (ili samo osam subjekata-gospodarstava-firmi-najvećih primatelja) 41% dodijeljenog zemljišta. Umjesto da potpore stočarstvu usmjeri na male/srednje proizvođače i tako potaknemo malo i srednje poduzetništvo dodatno se još zaoštrava usmjerenje na velike.

Definirajmo stočara!

Agencija, a niti ministarstvo poljoprivrede nisu u javnoj raspravi zainteresirano reagirali, a niti prihvatili prijedlog Udruge Život za definiciju stočara, a prema tome ni kriterije dodjele državnog poljopriverdnog zemljišta.

Stoga završimo s onim s čim je trebalo početi. Tražimo i predlažemo da se u tablici vrednovanja Gospodarskog programa unese redoslijed prioriteta (kriterije) za dodjelu poljoprivrednog zemljišta uvaživši stočarstvo i stočara kao kategoriju prioriteta. Kako slijedi:

• a) stočar - uzgajivač (vlasnik - posjednik) matične životinja,za proizvodnju mlijeka (mliječne i kombinirane pasmine), za proizvodnju mesa (krava tele), konji, svinje i ovce.
• b) stočar - uzgajivač (vlasnik - posjednik) matične životinje, koji ostavlja tele/ždrijebe/janje/prase za rasplod (žensko za remont i muško za rasplod), koji ostavlja pomladak za tov iz vlastitog uzgoja
• c) stočar - bez matičnog stada, koji životinje drži radi tova/proizvodnje mesa, koristi telad za tov iz domaćeg uzgoja, koristi telad za tov iz uvoza

Zainteresiranom i zdravom umu, koji je spreman cijeniti domaće, uzgajati, biti zaposlen, školovati se, kulturno uzdizati, odgajati, razvijati seoski prostor, održivo živjeti, biti ekološki svjestan i prehrambeno neovisan u zdravom okolišu, duhovno i materijalno stabilan i ispunjavati sve svoje obaveze prema zajednici, a nakon uvida u javno dostupne podatke o izravnoj dodjeli državnog poljoprivrednog zemljišta, jasno će biti, da se Agencija za zemljište vodila prije istaknutim i predloženim kriterijima Udruge Život, ali obrnutim prioritetom.

Tako da je uzgajivač ostao zadnji (stočar je ostao bez zemlje iako je čitava aktivnost provedena iza pojma stočar). Ovo je školski primjer narušavanja svakolike ravnoteže u zajednici, ovaj put potaknut upravo iz Agencije za poljoprivredno zemljište. Problem je izraženiji i strukturiran daleko više od iznijetog u ovoj našoj analizi.

Autor: Miroslav Kovač, Tajnik Udruge Život, Foto: Lautner farma