Samodostatnost je sveti gral svake nacionalne poljoprivredne politike. U sektoru povrća se uz dobar plan, ciljane programe i potpore može riješiti u 3 godine, a voće i maslinovo ulje za 10 godina.
Opet sam u dokolici vrtio po Zelenom izvješću 2024. godine (daleko je do objave za 2025.), pa mi je zapalo za brojku poglavlje o samodostatnosti. Kod viškova očekivano dominiraju pšenica, kukuruz, soja, suncokret.
No, kako to da ne možemo proizvesti dovoljno mrkve, nego smo u tom sektoru na 30% samodostatnosti? Kruška, isto 30-ak%. Jagode 50%. Stolno grožđe 20-ak%. Breskva i nektarina 25%, krumpir 40-ak%. Pa moj stari i Tome sa svojih 80+ godina na leđima i motokultivatorom i motikom od aparature mogu toga dovoljno proizvesti za svoje obitelji! A Hrvatska s 1 milijun+ hektara, ministarstvima, fondovima, službama i tisućama profesionalnih poljoprivrednika tu vrstu hrane mora uvoziti?
Poigrao sam se brojkama da vidim o koliko se tu hektara viškova i manjkova radi. Odnosno gdje i koliko viška hrane proizvodimo, i ako prestanemo raditi te viškove koliko će se oslobiti hektara na kojima onda može proizvesti ono što nam nedostaje.
Prvo viškovi, ali prije toga metodološke napomene: izvješće za 2024 godinu, izdano na jesen 2025. godine, daje nam tek indeks samodostatnosti za 2022. - čudno i s 2 godine zaostatka, ali nije se u našoj dostatnosti puno promijenilo pa uzimam te podatke kao relevantne.
Proizvodnju sam uzeo prosječnu u periodu 2018.-2023. te ugrubo, kao u izvješću, prosječne hrvatske prinose uljarica i žitarica.
| Proizvod | 2022g – Indeks samodostatnosti | HR proizvodnja 2018–2023 (prosjek, tone) | Prinos (t/ha) | Višak hektara |
|---|---|---|---|---|
| Pšenica | 196 | 850.000 | 6 | -69.388 |
| Kukuruz | 200 | 2.000.000 | 8 | -125.000 |
| Ječam | 167 | 300.000 | 5,5 | -21.884 |
| Soja | 328 | 220.000 | 2,8 | -54.617 |
| Suncokret | 127 | 120.000 | 3 | -8.504 |
| Uljana repica | 187 | 50.000 | 2,6 | -8.947 |
| Trešnja i višnja | 168 | 10.000 | 10 | -405 |
| Viškovi hektara (ukupno) | -288.744 |
Iz ove tablice je vidljivo da ako smanjimo proizvodnju pšenice, kukuruza, ječma, soje i suncokreta na razinu samodostatnosti, dobijemo slobodno 288 tisuća hektara na kojima možemo pokušati ostvariti svoju prehrambenu samodostatnost tamo gdje uvozimo poljoprivredne proizvode. 288.744 hektara!
Dalje, uzeo sam značajnije kategorije voća i povrća koje uvozimo kako bih izračunao koliko je to hektara koje kulture koji nam trebaju da bi ostvarili samodostatnost. Uzeo sam opet indekse samodostatnosti iz Izvješća, 2022. godina te iznosi kolika je HR proizvodnja po kulturama - iz istog Izvješća.
Računao sam neke umjerene prinose (ali opet više od prosječnih hrvatskih), nešto što ne bi trebao biti tehnološki problem ostvariti, primjerice kod krumpira prinos od 35 tona/ha.
| Proizvod | 2022g – Indeks samodostatnosti | HR proizvodnja 2018–2023 (prosjek, tone) | Prinos (t/ha) | Treba hektara za samodostatnost |
|---|---|---|---|---|
| Maslinovo ulje | 45 | 40.000 | 8 | 6.111 |
| Šljiva | 72 | 10.000 | 20 | 194 |
| Jabuka | 69 | 60.000 | 40 | 674 |
| Kruška | 22 | 2.000 | 20 | 355 |
| Breskva i nektarina | 24 | 3.000 | 20 | 475 |
| Orašasto voće | 36 | 3.000 | 3 | 1.778 |
| Jagode | 51 | 2.500 | 10 | 240 |
| Rajčica | 38 | 30.000 | 70 | 699 |
| Cvjetača i brokula | 30 | 2.200 | 20 | 257 |
| Kupus | 80 | 30.000 | 25 | 300 |
| Krastavci | 78 | 8.500 | 60 | 40 |
| Lubenice i dinje | 79 | 28.000 | 25 | 298 |
| Paprika | 33 | 12.000 | 15 | 1.624 |
| Mrkva | 30 | 10.000 | 50 | 467 |
| Salata | 44 | 7.000 | 20 | 445 |
| Poriluk | 35 | 1.500 | 15 | 186 |
| Krumpir | 42 | 120.000 | 35 | 4.735 |
| Manjkovi (ukupno) | 18.877 |
Koliko hektara nam nedostaje do samodostatnosti nekih voćnih i povrtnih kultura?
Manje od 20.000 hektara treba nam da riješimo samodostatnost većine voćnih i povrtlarskih vrsta za koje imamo prirodne preduvjete. Za nacionalni problem, malena je to količina hektara - veličina je to jedne veće firme u Hrvatskoj, ali i jedne manje farme u Ukrajini.
Zar se stvarno ciljanim politikama ne može naći par junaka i 500 hektara u Hrvatskoj za proizvesti mrkvu Ili 200 hektara da riješimo samodostatnost u poriluku? Pokazat ću vam lokacije u Zadarskoj županiji na kojima ima 6.000 hektara zapuštena krša koji mogu riješiti našu samodostatnost u maslinarstvu.
Iako je samodostatnost rak-rana naše poljoprivrede, raduje da je problem rješiv, odnosno da se u voću i povrću može riješiti ciljanim politikama. Samodostatnost u sektoru povrća se uz dobar plan, ciljane programe i potpore može riješiti u 3 godine, a voće i maslinovo ulje za 10 godina.
Jedna od hrvatskih poljoprivrednih tragedija je i činjenica da se na državnom poljoprivrednom zemljištu primarno proizvode uljarice i žitarice (dio čega se koristi i u stočarstvu). U procesu davanja zakupa/koncesija administracija nije vodila računa o usklađenju širih državnih interesa. Naša poljoprivredna strategija vrišti “mlijeko, meso, voće, povrće”, a na terenu na nekim odličnim voćarskim položajima zemljišta u vlasništvu države raste pšenica.
Poljoprivredne priče Ivana Malića možete pročitati i na njegovu blogu.
Što bi bilo s našom samodostatnošću da je država u zadnjih 20 godina u ugovore o zakupu državnog poljoprivrednog zemljišta stavila zahtjev za minimalnu proizvodnju povrtlarstva i voćarstva od 10%? Trenutno država “iznajmljuje” oko 200.000 hektara - 10% od toga broja je točno 20.000 hektara. A 20.000 hektara rješava većinu naše samodostatnosti u voću i povrću.
Tagovi
Autor
Marija Janosevic
prije 3 dana
Hvala puno na komentaru. Melisa je manekenka 😂 Budite pozdravljeni. Sve najlepše vam želim Dinka ❤️
Marko Zecevic
prije 6 mjeseci
Slobodane Podravka potpisivala višegodišnje ugovore za rajčicu. U međuvremenu preuzme Belje, vupik i pik Vinkovce i počela postrožavat uvjete otkupa. Sad će tu proizvodnju prebaciti na te firme a kooperantima još postrožavat uvjete dok sami ne odustanu. Stara hrvatska priča što bi lijepo kratko traje.
Marko Zecevic
prije 6 mjeseci
Marta dobro ste napisali i upravo se to događa. Ako nam nedostaje toliko kupusa, salate i dr. Kako to da ovo što se proizvelo ne može se prodati i otkupit već se zaore??
slobodan rajić
prije 6 mjeseci
Kako je Marta napisala, uložiti u povrće ili voće , nadati se da će otkupljivači sve ispoštovati kod nas je iluzija, koliko je voćnjaka izvađeno zahvaljujući Matijeviću i sličnim otkupljivačima. Ako možete proizvoditi voće ili povrće isplativo je imati samo onoliko koliko se može prodati na malo, na kućnom pragu, proizvodnja silnih hektara povrća za naše otkupljivače je put u propast.Kako je pisalo i na Agroklubu, Podravka uvodi navodnjavanje u Belju na više od 1000 ha za proizvodnju povrća, neće trebati više kooperante, samo Nepalce.
Đuro Japaric
prije 6 mjeseci
Tomi Tomi - to je floksula političara ! Slavonsko - Baranjsku poljoprivredu upropastili su Austrijanci , pa braća Srbi i Hrvati Agrarnom reformom 1919 , pa balkanski narodi 1945 , a biti ćemo dokrajčeni u RH i RS jer je dio Slavonije od ZEMUNA i u Srbiji !Upravo se spremam za sud , podići dio dokumenata za sređivanje stanja , jer Hrvati i Srbi od 1918 NISU NIŠTA RADILI U KORIST POLJOPRIVREDE , OSIM CIRKUSA I ŠTETE !
Tomi Tomi
prije 6 mjeseci
Prije rata Slavonija i Baranja (govorilo se da mogu prehraniti pola Evrope) , sada nismo u stanju proizvesti za ovo malo što nas ostalo, već lutamo ko guske u magli stihijski sve radimo i sam čekamo milostinju iz fondova da kapne. E MOJ NARODE!
Đuro Japaric
prije 6 mjeseci
Gospodine Ivane , hrvatske političare NE ZANIMA RAZVOJ POLJOPRIVREDE ! Da je drugačije pitanje državne zemlje moglo je biti riješeno do 2015 zadnjim isplatama rata od strane OPG ! Da su nas SLUŠALI 1995 mogli smo IMATI Zakon o nasljeđivanju po UZORU PAMETNIH NARODA , a ne PLAGIRANI Beogradski 2003 ! Da su nas slušali u ARKOD smo mogli imati minimalno 1, 4 milijuna ha ! Mogli smo imati OKRUPNJENE parcele , SREĐENO stanje ! A , 2026 biti će ŠETNJA po sudovima , AGENCIJI , vjerovatno > novi > PROMAŠENI Zakon za državnu zemlju i POMAKA ja NE VIDIM !
Đuro Japaric
prije 6 mjeseci
Prije 26 godina želio sam kupiti oko 3 ha pohrvaćene zemlje za voćnjak , naravno nisam to mogao . Trenutno nam daju pohrvaćenu zemlju sa POTVRDAMA za obradu na 1 godinu ! Nema TURAKA da nas OSLOBODE kao 1536 ! TRENUTNO u katastru BRIŠU ŽIVE POSJEDNIKE u PROVINCIJI Slavoniji ,a upisuju UMRLE ! Mora da je to PLENKOVIĆEV projekat ; Slavonija , Baranja , Srijem ! KOLIKI JE POTENCIJAL HRVATSKE ? Vjerujem za HRANITI oko 20 000 milijuna ljudi ? A floksulu o samodostatnosti neka Plenković uokviri u sjedištu NE HRVATSKE vlade !
Marta Radić
prije 6 mjeseci
Ta famozna riječ , samodostatnost...u biti je fraza koja služi da bih nekome dokazivali , da imate namjeru u proizvodnji doći do nekog cilja. Nažalost u praksi ta fraza je mrtvo slovo na papiru , te ona nikako nejde sa riječ tržišna ekonomija . Samodostatnost se mogla sprovesti u vrijeme socijalizma , kada smo imali zatvorene granice , proizvodili za vlastite potrebe . Meni ko proizvođaču , ta riječ ne znači ništa , mojim poslovnim partnerima , ta riječ ne znači ništa...tržište kaže što ću proizvoditi i koliko ću proizvoditi , ono što mi organizaciski i dohodovno odgovara , tako i kupci , kupiti će tamo gdje može zadovoljiti količinu i kvalitetu uz što manju cijenu. Plastično gledano , a referirati ću se na tekst..moguće je da ratar Mirko smanji proizvodnju pšenice i posadi dio povrća. Ima ugovorenu proizvodnju tog povrća , te mu prvu godinu temeljem ugovora otkupljivač kupi proizvodnju , drugu godinu otkupljivač ima dovoljno robe i smanjuje cijenu mimo ugovora , treću godinu otkupljivač otkupljuje samo dio proizvodnje , jer ima jeftiniju robu iz uvoza.. Kada ratar u tri godine uložio za navodnjavanje , sadilicu , kontenere , plastenike , obezbjedi radnu snagu i dr...za povrće , te kad zbroji tri godine...četvrtu odustaje i kaže, nikad više povrće. Možda nisam baš pogodila u potpunosti primjer , ali nisam ni daleko od istine. Ugovori u RH poljoprivredi nisu pouzdani , te svatko od trgovaca ima neku klauzulu , može ako , nemože ako... Nažalost pravna država u nas ne funkcionira , tako da pravne zaštite nema. Tako da priča o samodostatnosti i potrebama za deficitarnim proizvodnjama u biti je priča za javnost , a ne za ozbiljnu strategiju poljoprivrede , sve dok smo u tržišnoj ekonomiji EU od cca nekoliko miliona poljoprivrednika , a sad po novom i na stotinjak tisuća iz Latinske Amerike..sve to pada u vodu.