125 godina star mlin zatvoren zbog prašine?

Duboševica, nekoć selo bogato mlinovima, a danas, zbog zatvaranja istih, osiromašen ruralni prostor suočen deficitom tradicionalnog zanata.

Zahvaljujući vrijednim gospodarstvenicima, duboševački je stari mlin više od jednog stoljeća pucao od posla i u njemu se mljelo sedam tona žitarica na dnevnoj osnovi, a tu je i prekogranična suradnja u svrhu proizvodnje domaćeg kruha. Treba, dakle, poći od pretpostavke da je nekome to zasmetalo te je tako 2015. njegovom radu došao kraj.

Mlin iz 1890. kojim je upravljala lokalna zadruga i koji je bio pod zaštitom Ministarstva kulture našao se na udaru Inspekcije rada. Preživio je tri rata i 125 godina hranio cijeli kraj, a nedavno je pod vodstvom birokracije zatvoren zbog prašine i buke?

Stara je tehnologija izbacivala čisto brašno

Premda jedinstven po tehnologiji i tradiciji, dugogodišnji mlin je zauvijek zatvorio svoja vrata. Nakon više od stoljeća rada, Inspekcija je bez ikakve primjene mjernih uređaja kruto poručila kako osim što previše buči, obiluje prevelikom koncentracijom prašine.

Možda je mlin proizvodio brašno koje je prečisto s obzirom na današnje standarde? U njemu se nisu služili vađenjem proteina, dodavanjem bojila i aditiva kao u modernoj proizvodnji. Na žalost, ili na sreću malobrojnih, u toj časnoj proizvodnji brašna, mlin je prestao s radom.

Oprečna razmišljanja, osiromašeno selo, igre gladi

"Inspektorica iz Osijeka u mlin je došla bez ikakvih mjernih instrumenata. Utvrdila je da mlin obiluje prevelikom koncentracijom prašine te da motor buči. Ubrzo je upoznata s nalazom Inspekta iz Zagreba, nakon čega je rekla da je sve u redu. Šest mjeseci kasnije podnijela je prijavu prekršajnom sudu u Belom Manastiru na kojem sutkinja nije željela pogledati dokumentaciju koju sam joj u pismenom obliku podnijela. Premda su zdravstveni nalazi naših mlinara pokazali da im zdravlje nije narušeno bukom i prašinom koja nastaje mljevenjem žita, sutkinja je tražila da potpišem da sam kriva, što bi značilo kaznu od 50 tisuća kuna za zadrugu i 10 tisuća kuna meni kao odgovornoj osobi. Odbila sam to učiniti, dobila rješenje o zatvaranju mlina i spomeničkoj baštini stavila ključ u bravu", kazala je upraviteljica zadruge Stari Šokac, Đurđa Marton.

Moderne pekare koriste aditive zbog lake proizvodnje i brže zarade

S obzirom na to da su u starom mlinu mljeli samo ono što im je Bog dao, ostvarili su suradnju s Mađarskom gdje su od vlastitog brašna, a po osobnoj recepturi na tradicionalan način proizvodili domaći kruh koji su svako jutro plasirali u Lijepu našu. Uzimajući u obzir da se moderne pekarske industrije koriste aditivima kojima povećavaju volumen kako bi brže i lakše zaradile, postavlja se pitanje, kome je, ako li ikome, zaokružena proizvodnja starog mlina naštetila?

Možda se zaista uvažena Inspekcija zabrinula za potencijalne ugroze zdravlja starih mlinara. A, nije ih brinulo gdje će sada marljivi poljoprivrednici plasirati žitarice? Tko će sada, u ovim uvelim vremenima mlinare zaposliti? Prehraniti?

Uzimajući u obzir da je mlin u istom ozračju radio čitavo stoljeće sada postavlja pitanje, gdje su u ovo vrijeme tri nekoć zaposlena mlinara? Tko im sada isplaćuje plaću? Jesu li zbog iracionalnog postupanja ostali bez stabilnih prihoda? Bez zanata? Bez tradicije? Bez onoga što vole i bez onoga u čemu su dobri?

Foto: Davor Javorovic/PIXSELL