stočarstvo @KLUB (59)

Ministar Vlajčić na izboru najuzornije seoske žene Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, u svojstvu izaslanika predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, sudjel... Više [+]

Ministar Vlajčić na izboru najuzornije seoske žene

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, u svojstvu izaslanika predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, sudjelovao je u 26. izboru najuzornije hrvatske seoske žene. Tom je prigodom istaknuo važnost žena za život i razvoj hrvatskog sela te odluku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva o zaštiti prava žena nositeljica poljoprivrednih gospodarstava povezanih s trudnoćom, rodiljnim i roditeljskim dopustom.
„Kad govorimo o hrvatskom selu, govorimo o zemlji, poljoprivredi, gospodarstvima, proizvodima i ulaganjima, ali iza svega toga vrlo često stoji žena - žena koja ustaje prva i liježe zadnja, brine o obitelji, kući, gospodarstvu, životinjama i zemlji. One nisu samo pomoć u gospodarstvu. One su nositeljice, one odlučuju, ulažu, rade i stvaraju kako se ognjišta ne bi ugasila.
Želimo jasno poručiti svim poljoprivrednicama i poljoprivrednicima da trudnoća, komplikacije u trudnoći te korištenje rodiljnog, roditeljskog, očinskog ili posvojiteljskog dopusta neće biti razlogom za smanjenje ili gubitak potpore iz Strateškog plana ZPP-a RH 2023. - 2027. Ta se razdoblja priznaju kao opravdane okolnosti i ne smatraju se kršenjem ugovornih obveza, pod uvjetom da radni odnos nije prestao i da su ispunjeni ostali propisani uvjeti”, rekao je ministar Vlajčić.
Želimo da žena ne mora birati između toga da bude majka i toga da nastavi voditi ono što je godinama stvarala. Gospodarstvo ne smije stati zato što je žena postala majka, kao što ne smije stati zato što je čovjek bolestan”, istaknuo je ministar.
Za programsko razdoblje nakon 2027. godine Ministarstvo predviđa novu potporu za službe za pomoć poljoprivrednim gospodarstvima. One bi omogućile zamjenu poljoprivrednika tijekom bolovanja, trudnoće i rodiljnog dopusta, godišnjeg odmora ili sudjelovanja u osposobljavanju, čime se pomaže poljoprivrednicima u usklađivanju profesionalnih, osobnih i obiteljskih obveza.
Prema podacima iz 2025. godine, žene su nositeljice 43 286 od ukupno 154 245 poljoprivrednih gospodarstava u Republici Hrvatskoj, odnosno 28 %. Ministar je naglasio kako ta brojka pokazuje da žene nisu samo potpora obiteljskim gospodarstvima, već njihove nositeljice, donositeljice odluka i aktivne sudionice razvoja hrvatske poljoprivrede.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva kontinuirano radi na jačanju položaja žena u poljoprivredi i ruralnom prostoru. U sklopu trećih izmjena Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. - 2027. uvedena je 15 % viša razina potpore za žene nositeljice obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u intervencijama 73.03. Korištenje obnovljivih izvora energije i 73.10. Potpora za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju, uz uvjet da su iste nositeljice gospodarstva najmanje tri godine. Dodatno se potiče uključivanje žena s pomoću aktivnosti Nacionalne mreže Zajedničke poljoprivredne politike, edukacija, stručnih i međunarodnih aktivnosti te rada Tematske radne grupe „Žene u ruralnom prostoru”, osnovane 2024. godine.
Izbor „Najuzornije hrvatske seoske žene” već 26 godina pridonosi vidljivosti i vrednovanju doprinosa žena razvoju hrvatskog sela. Ovogodišnjim izborom u prvi su plan stavljeni znanje, rad, poduzetnost i doprinos 20 kandidatkinja iz cijele Hrvatske koje svojim djelovanjem predstavljaju život žena u ruralnim sredinama.
Kandidatkinje se bave poljoprivredom, stočarstvom, proizvodnjom tradicijskih proizvoda, poduzetništvom, očuvanjem tradicije i drugim aktivnostima važnim za njihove lokalne zajednice. Iz Iloka, u kojem se održao ovogodišnji izbor, dolazi i prošlogodišnja pobjednica Aleksandra Zajac.
Pobjedu i status najuzornije hrvatske seoske žene ove je godine odnijela Barbara Fučec Borović iz Međimurske županije, gdje će se izbor stoga održati sljedeće godine. Barbara Fučec Borović iz Ivanovca pokraj Čakovca diplomirana je agronomka, supruga, majka i mlada žena nositeljica OPG-a koja je odlučila ostati na svojemu rodnom imanju i nastaviti obiteljsku poljoprivrednu tradiciju. Sa suprugom obrađuje poljoprivredne površine, bavi se ratarstvom i stočarstvom te proizvodi mlijeko i sireve. Aktivno sudjeluje u svim poslovima na gospodarstvu - od rada s traktorima i strojevima do administracije i organizacije proizvodnje. Uvođenjem robotske mužnje i solarnih panela uspješno spaja tradiciju i moderne tehnologije, a aktivna je i u udrugama mladih proizvođača.
„Danas ne biramo samo najuzorniju. Svaka od vas koja je danas ovdje već je napravila nešto veliko. Ostala je na svojoj zemlji, preuzela odgovornost, sačuvala ono što je naslijedila i stvara nešto što će ostaviti svojoj djeci”, poručio je ministar Vlajčić.
Izboru najuzornije hrvatske seoske žene, uz ministra Vlajčića i Udrugu Uzorne hrvatske seoske žene, prisustvovali su državni tajnik Marinko Beljo te predstavnici Grada Iloka i Vukovarsko-srijemske županije.

Pripremio: Tomislav Radić

Predstavljeni prijedlozi pravilnika o potpori za jesensku sjetvu i označavanju podrijetla mesa   Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić sa svojim je suradnicima predstavio dva p... Više [+]

Predstavljeni prijedlozi pravilnika o potpori za jesensku sjetvu i označavanju podrijetla mesa
 
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić sa svojim je suradnicima predstavio dva prijedloga pravilnika koji će biti upućeni u postupak javnog savjetovanja.
 
Na konferenciji za medije predstavljen je prijedlog Pravilnika o provedbi Programa potpore za provedbu jesenske sjetve u 2026. godini. Za Program je predviđeno 10 milijuna eura, a potpora bi iznosila najviše 70 eura po hektaru, za najmanje jedan i najviše 50 hektara po korisniku.
 
Potpora je namijenjena proizvođačima ozime pšenice, ječma, zobi, tritikalea i raži te pravog pira, stočnog graška, ozime grahorice i uljane repice. Kako bi ostvarili pravo na potporu, proizvođači moraju biti upisani u Upisnik poljoprivrednika i imati podnesen Jedinstveni zahtjev za 2026. godinu za površine na kojima uzgajaju prihvatljive kulture. Prijedlogom se nastoje ublažiti posljedice povećanih troškova proizvodnje i tržišnih poremećaja te očuvati domaća ratarska proizvodnja. Nakon objave javnog poziva, zahtjevi za potporu podnosit će se putem AGRONET-a.
 
„Znamo s kakvim se troškovima naši ratari danas nose. Gorivo, gnojivo, sjeme i drugi inputi su skupi, tržište je nestabilno, a ni vrijeme nas ne štedi. Zato reagiramo, zato pomažemo našim proizvođačima da nastave proizvodnju”, rekao je ministar Vlajčić.
 
Predstavljen je i prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o informiranju potrošača o nepretpakiranoj hrani. Njime se predviđa da podatak o podrijetlu nepretpakiranog goveđeg, svinjskog, ovčjeg i kozjeg mesa te mesa peradi u maloprodaji bude naveden neposredno uz meso na koje se odnosi. Slova kojima je podatak istaknut morala bi biti najmanje jednake veličine kao brojevi i drugi znakovi kojima je iskazana cijena.
 
Predloženim izmjenama potrošačima se želi omogućiti da pri kupnji lakše uoče podrijetlo mesa.
 
„Podrijetlo nezapakiranog mesa već se mora označavati. Ono što sada mijenjamo jest da ta informacija mora biti neposredno uz meso na koje se odnosi, a slova moraju biti najmanje jednako velika kao oznaka cijene. To je važno jer želimo da čovjek koji dođe u trgovinu odmah vidi što kupuje i odakle to meso dolazi”, rekao je ministar Vlajčić.
 
Na konferenciji su, uz ministra Vlajčića, sudjelovali državni tajnici Tugomir Majdak i Zdravko Tušek, ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište Sandra Zokić te ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Mato Čačić.

Pripremio: Tomislav Radić

Prehrambena sigurnost i inovacije u središtu rasprave o budućnosti europske poljoprivrede Prehrambena sigurnost mora ostati jedno od strateških pitanja europske poljoprivrede i sigurnosti EU. To je bila jedna od glavnih poruka rasprave na n... Više [+]

Prehrambena sigurnost i inovacije u središtu rasprave o budućnosti europske poljoprivrede

Prehrambena sigurnost mora ostati jedno od strateških pitanja europske poljoprivrede i sigurnosti EU. To je bila jedna od glavnih poruka rasprave na neformalnom sastanku Vijeća AGRIFISH, na kojem je sudjelovao potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, održanom u Dublinu od 6. do 8. rujna. Irsko predsjedništvo naglasilo je potrebu snažnijeg povezivanja znanosti, inovacija, savjetodavnih službi i poljoprivrednika.
Sigurnost opskrbe hranom ne smije ostati samo deklarativni cilj. Mora ponuditi konkretne i primjenjive odgovore na izazove poput klimatskih promjena, prirodnih nepogoda te bolesti životinja i biljaka. Zato je potrebno pristup promijeniti od saniranja posljedica prema prevenciji i pravodobnoj pripravnosti, uz bolje upravljanje rizicima, jačanje pripravnosti za pojavu bolesti i ulaganja u otpornost proizvodnje.
U raspravi o upravljanju rizicima i krizama ministar se obratio Christopheu Hansenu, povjereniku Europske komisije za poljoprivredu i hranu, istaknuvši potrebu da se europska poljoprivreda više usmjeri na prevenciju i pripravnost, a manje na saniranje posljedica:
„Hrvatska se već duže vremena zalaže za sveobuhvatnu reformu sustava upravljanja rizicima i krizama. Ovogodišnja je suša, na žalost, tu potrebu još jednom potvrdila. Zahvalni smo na brzoj reakciji Komisije i na pismu koje si nam nedavno uputio, ukazujući na mogućnosti za djelovanje koje nam već stoje na raspolaganju. Međutim, mi ne možemo i ne smijemo stalno biti u reaktivnom stanju, pogotovo kada nam se pruža prilika djelovati strateški.“

Istraživanje i inovacije moraju ponuditi konkretna rješenja za gospodarsku, okolišnu i socijalnu održivost poljoprivrede. Bez njih je teško osigurati konkurentnu proizvodnju hrane, smanjiti troškove i odgovoriti na izazove europske poljoprivrede.
Strategija za stočarstvo i Akcijski plan za proteine prepoznati su kao važni instrumenti za razvoj sektora, posebno u jačanju otpornosti i strateške autonomije europske proizvodnje hrane. Nove tehnike uzgoja i znanstvena dostignuća mogu povećati produktivnost, smanjiti utjecaj na okoliš i pridonijeti sigurnijoj proizvodnji hrane.
No razvoj inovacija nije dovoljan. Njihova primjena ovisi o dostupnosti tehnologija, financiranju i ulaganjima, ali i jednostavnom regulatornom okviru.

Za modernizaciju poljoprivrede važna je snažna i dobro opremljena savjetodavna služba koja znanje prilagođeno stvarnim potrebama proizvođača prenosi uz pomoć suvremenih digitalnih alata. Potrebno je povezivati znanstvenike, savjetnike i poljoprivrednike kako bi rezultati istraživanja brže dolazili do gospodarstava, uz razvoj zadruga, operativnih skupina i centara za inovacije.
Važni su i kvalitetni i dostupni podaci, ulaganje u kvalitetu tla te učinkovitije korištenje biomase i resursa. Financijski poticaji mogu ohrabriti uvođenje novih tehnologija, ali jednako su važne jednostavne procedure i regulatorni okvir koji potiče njihovu primjenu.
„Neophodna transformacija sektora iziskuje značajna sredstva i vrijeme, a njezin će uspjeh ovisiti o našoj sposobnosti da povežemo stvarne potrebe sektora s prioritetnim područjima za financiranje istraživanja i inovacija“, naglasio je ministar.
Dodao je kako održiva proizvodnja hrane postaje strateško pitanje koje zahtijeva koordinirani doprinos više javnih politika.
„Jedino tako možemo stvoriti uvjete u kojima će poljoprivrednici lakše usvajati nove tehnologije, povećavati otpornost svojih gospodarstava i doprinositi sigurnosti opskrbe hranom“, poručio je ministar.
Tijekom boravka u Irskoj ministar Vlajčić posjetio je UCD Lyons Farm, nastavnu i istraživačku farmu Sveučilišnog koledža Dublin, Irish National Stud and Gardens te ICBF Tully, centar za ispitivanje proizvodnih svojstava potomstva rasplodnih bikova.

Pripremio: Tomislav Radić

Vlada usvojila tri prijedloga za potporu svinjogojstvu i stočarstvu   Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 4. rujna 2026. usvojila je tri prijedloga Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva usmjerena na ublažavanje posljed... Više [+]

Vlada usvojila tri prijedloga za potporu svinjogojstvu i stočarstvu
 
Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 4. rujna 2026. usvojila je tri prijedloga Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva usmjerena na ublažavanje posljedica afričke svinjske kuge (ASK), potporu sektoru svinjogojstva te obnovu proizvodnog potencijala stočarstva.

Usvojen je Program državne potpore za nadoknade šteta uzrokovanih afričkom svinjskom kugom za razdoblje do 2027. godine, čiji je cilj nadoknada šteta nastalih zbog pojave ASK-a i provedbe mjera kontrole i suzbijanja bolesti.
 
Mjere suzbijanja i sprječavanja pojave i širenja ASK-a nužne su za zaštitu zdravlja životinja, no njihova provedba uzrokuje gubitke gospodarstvima na kojima je bolest potvrđena, kao i subjektima čije se farme nalaze na područjima pod ograničenjima. U dosadašnjoj provedbi pojedinačnih programa u razdoblju od 2023. do 2025. godine potporu je ostvarilo više od 1500 gospodarstava, u ukupnom iznosu većem od 6 milijuna eura.
 
Novim Programom pojedinačni programi objedinjuju se u jedan program, uz mogućnost preraspodjele sredstava između mjera, u skladu s potrebama i pojavnosti bolesti. Obuhvaćene su četiri mjere državne potpore: potpora za nadoknadu gubitaka, potpora za izostanak prihoda zbog nemogućnosti držanja svinja, potpora za obnovu narušenog proizvodnog potencijala te potpora za očuvanje proizvodnje prasadi.
 
Potpore su usmjerene na gospodarstva na kojima su svinje usmrćene zbog provedbe naređenih mjera suzbijanja ASK-a, a koja se trenutačno ne mogu baviti svinjogojskom proizvodnjom i ostvarivati prihod, gospodarstva za koja je ishođeno rješenje o repopulaciji te gospodarstva koja uzgajaju rasplodne svinje na područjima pod mjerama ograničenja, odnosno u zoni zaštite ili zoni nadziranja.
 
Za provedbu Programa osigurano je ukupno 10 milijuna eura, odnosno 5 milijuna eura godišnje, planiranih u Državnom proračunu za 2026. godinu i projekcijama za 2027. i 2028. godinu.
 
Vlada je usvojila i Program potpore sektoru svinjogojstva za nadoknadu gubitka uslijed naređenih mjera za suzbijanje afričke svinjske kuge do 2027. godine.
 
Zbog mjera kontrole i suzbijanja ASK-a, svinje iz objekata smještenih u zoni zaštite i zoni nadziranja mogu se premještati u klaonice određene od strane Ministarstva samo uz ispunjavanje propisanih uvjeta, dok meso podrijetlom od tih svinja mora biti podvrgnuto propisanom postupku prerade. Posebni postupci obrade i ograničene mogućnosti plasmana mesa rezultiraju znatno nižom cijenom koju proizvođači na tim područjima ostvaruju u odnosu na tržišnu cijenu.
 
Cilj Programa je stoga ublažiti gubitak prihoda proizvođača svinja koji zbog mjera kontrole i suzbijanja ASK-a nisu u mogućnosti plasirati svinje po aktualnim tržišnim cijenama. Programom je predviđena financijska potpora za nadoknadu gubitka prihoda do 40 % tržišne cijene u tjednu isporuke, za svinje isporučene na klanje iz objekata koji se u trenutku isporuke nalaze u zoni zaštite ili zoni nadziranja.
 
Prihvatljivi korisnici su mikro, mala i srednja poduzeća te velika poduzeća koja drže svinje, a na temelju trenutačnih podataka i dosadašnjeg iskustva očekuje se oko 50 korisnika.
 
Za provedbu Programa osigurano je ukupno 10 milijuna eura, od čega 5 milijuna eura u 2026. godini i 5 milijuna eura planiranih u projekciji za 2027. godinu.
 
Trećim prijedlogom, izmjenama i dopunama Programa državne potpore stočarstvu zbog narušenog proizvodnog potencijala, osigurava se kontinuitet provedbe uzgojnih programa te dodatna sredstva za županijske programe u sektoru mliječnog govedarstva.
 
U sklopu Mjere 4. - Potpora za sufinanciranje rada uzgojnih udruženja u području stočarstva redefinira se prihvatljivost korisnika potpore radi osiguravanja kontinuiteta provedbe uzgojnih programa. Istodobno se uvodi mogućnost primjene više sile u slučaju značajnih ograničenja koja mogu onemogućiti provedbu planiranih aktivnosti, kao što je bio slučaj tijekom izbijanja afričke svinjske kuge.
 
U sklopu Mjere 3. - Potpore županijskim programima u sektoru mliječnog govedarstva sredstva za razdoblje 2024. - 2026. godine povećavaju se s 200.000 na 300.000 eura, zbog povećanja broja korisnika i nedostatnosti dosad osiguranih sredstava.
 
Ukupna sredstva za provedbu trogodišnjeg Programa povećavaju se za 100.000 eura, odnosno s 18.050.000 na 18.150.000 eura, dok se sredstva za provedbu Programa u 2026. godini povećavaju s 2.550.000 na 2.650.000 eura.
 
Dosadašnjom provedbom Programa, u 2024. i 2025. godini, isplaćena su sredstva u ukupnom iznosu većem od 10 milijuna eura za 658 korisnika, dok se isplata potpora za 2026. godinu očekuje do kraja godine.

Pripremio: Tomislav Radić

⏳ JOŠ SAMO TJEDAN I NEKOLIKO DANA DO SAJMA! Gudovac uskoro ponovno postaje središte poljoprivrede, stočarstva, gospodarstva, inovacija i dobre sajamske atmosfere! 🚜🐴 Pripreme su u punom jeku, a mi jedva čekamo otvoriti vrata 33. Jesensko... Više [+]

⏳ JOŠ SAMO TJEDAN I NEKOLIKO DANA DO SAJMA!
Gudovac uskoro ponovno postaje središte poljoprivrede, stočarstva, gospodarstva, inovacija i dobre sajamske atmosfere! 🚜🐴
Pripreme su u punom jeku, a mi jedva čekamo otvoriti vrata 33. Jesenskog međunarodnog bjelovarskog sajma!
📅 11. – 13. rujna 2026.
📍 Sajamski prostor Gudovac
Vidimo se, još malo! 🧡

Čuvar stada. Tradicionalno stočarstvo i mir seoskih pašnjaka. #RuralFoto #selo

Predstavljeni prijedlozi triju akata za poljoprivredu i ribarstva   Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić na konferenciji za medije predstavio je prijedloge triju akata prije u... Više [+]

Predstavljeni prijedlozi triju akata za poljoprivredu i ribarstva
 
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić na konferenciji za medije predstavio je prijedloge triju akata prije upućivanja u postupak javnog savjetovanja. Predložene mjere usmjerene su na snažniju potporu proizvođačima šećerne repe, povećanje broja zaštićenih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te održivo upravljanje ribljim resursima.
Programom o izmjenama i dopunama Programa potpore za proizvođače šećerne repe za razdoblje od 2023. do 2027. godine predlaže se povećanje godišnje potpore za 2026. i 2027. godinu s 1,3 milijuna na 2 milijuna eura. Time se ukupna vrijednost petogodišnjeg Programa povećava sa 6,5 milijuna na 7,9 milijuna eura.
„Potpora po hektaru za površine do 40 hektara povećava se s dosadašnjih 530 na 720 eura, a za površine od 40,01 do 100 hektara s 330 na 620 eura. Želimo da se što više poljoprivrednika nastavi baviti proizvodnjom šećerne repe jer je to važno i za njihova gospodarstva i za cijeli domaći proizvodni lanac”, rekao je ministar Vlajčić.
U 2026. godini očekuje se oko 5 % veća zasijana površina šećernom repom u odnosu na 2025., dok se na razini EU-a očekuje prosječan pad površina od oko 12-13 %.
Pravilnikom o provedbi Programa potpora skupinama proizvođača za izradu ili izmjenu specifikacije za zaštićene oznake izvornosti, zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalne specijalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode u 2026. godini osigurano je 100 000 eura potpore. Potpora pokriva 80 % prihvatljivih troškova; do 20 000 eura za izradu specifikacije odnosno do 5000 eura za izmjene specifikacije već registriranih proizvoda. Cilj Programa jest povećati broj zaštićenih proizvoda i proizvođača uključenih u sustav certifikacije proizvoda sa zaštićenim nazivom.
Odlukom o prostornom i vremenskom ograničenju ribolovnog napora kod obavljanja gospodarskog ribolova na moru okružujućom mrežom plivaricom – srdelarom predlaže se smanjenje broja ribolovnih dana sa sadašnjih 20 na 5 ribolovnih dana mjesečno po pojedinom odobrenju za ribolov plivaricom srdelarom u ribolovnoj zoni A, do početka zimskog lovostaja. Mjera je potrebna zbog značajnog pogoršanja stanja stoka srdele. Prema posljednjoj procjeni, biomasa je pala na povijesno niske razine, dok je ribolovna smrtnost 2,39 puta veća od željene. Cilj je spriječiti daljnje iscrpljivanje resursa i osigurati dugoročnu održivost jadranskih stokova srdele i inćuna.
Konferenciji su uz ministra Vlajčića sudjelovali državni tajnici Tugomir Majdak, Ivan Matijević i Zdravko Tušek te ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Mato Čačić i ravnatelj Uprave ribarstva Ante Mišura, koji su detaljnije obrazložili predstavljene akte.

Pripremio: Tomislav Radić