Istrijani briljirali u Dubrovniku, ponijeli titule prvaka i viceprvaka. Na skupu posvećenom zaštićenim hrvatskim pršutima više od stotinu stručnjaka U gradu, u kojem se inače broje kruzeri i turisti, ovaj put su se brojale fete – i medalje.... Više [+]
Istrijani briljirali u Dubrovniku, ponijeli titule prvaka i viceprvaka.
Na skupu posvećenom zaštićenim hrvatskim pršutima više od stotinu stručnjaka
U gradu, u kojem se inače broje kruzeri i turisti, ovaj put su se brojale fete – i medalje. A njih su, bez puno filozofije, pokupili pršutari s istarskog poluotoka. Istarski pršut Pisinium osvojio je titulu šampiona na 12. Danima hrvatskog pršuta koji su 24. i 25. travnja održani u Dubrovniku. Drugo mjesto pripalo je istarskom pršutu Dujmović, a treće dalmatinskim pršutima Barić i Smjeli koji su imali isti broj bodova.
Zanimljivo je da je pršut Pisinium bio najbolji u Dubrovniku i 2018., kada su se Dani hrvatskog pršuta prvi put održali u gradu podno Srđa.
„Osvojiti titulu šampiona za nas znači potvrdu i priznanje za naš rad. Ova titula dalje nas motivira u čuvanju naše tradicije i autentičnosti“, rekla je Melani Hreljak, koja je sa sestrom Hani i ocem Josipom, vlasnica Pisiniuma.
Uoči manifestacije na ocjenjivanje je pristiglo 14 pršuta, a Istrijani su briljirali unatoč izazovnim vremenima za pršutarsku proizvodnju, posebno u Istri, koja se nakon afričke svinjske kuge u slavonskim županijama suočila s nedostatkom sirovine koja je potrebna da bi zadovoljila stroge kriterije EU zaštite izvornog podrijetla.
„U vremenu globalizacije i masovne proizvodnje, posebno je vrijedno ono što je autentično, lokalno i provjereno. Hrvatska se može ponositi činjenicom da ima čak četiri pršuta zaštićena na razini Europske unije – istarski, krčki, drniški i dalmatinski. To nisu samo proizvodi, to su priče o podneblju, znanju i generacijama koje su čuvale tradiciju. Zaštićene oznake izvornosti i zemljopisnog podrijetla na razini Europske unije nisu administrativna forma – one su jamstvo kvalitete, identiteta i povjerenja. One štite proizvođača, ali i potrošača. Upravo zato je važno kontinuirano ulagati u znanje, standarde i suradnju unutar cijelog lanca – od uzgoja do finalnog proizvoda“, rekao je izaslanik predsjednika Milanovića, izvršni direktor Klastera hrvatskog pršuta Ante Madir.
Da je tržište Hrvatske također pod velikim utjecajem globalnih kretanja, istaknuo je i predsjednik Klastera Darko Markotić.
„Smirivanjem inflacije stabiliziralo se tržište, ali zbog trgovinskih i carinskih ratova dolazi do pojave viškova pršuta na tržištu Europske unije koje uzrokuje snažan pritisak na cijene i na hrvatskim policama. Odgovor na takve pritiske mogu biti još veće investicije u pršutarstvo kako bi se podigli kapaciteti i osigurala kontinuirana kvaliteta naših pršuta s ciljem da se kroz dostatnost i kvalitetu odgovori na ove izazove. Isto tako potrebno je još jače i bolje brendirati naše pršute kako bi se osigurala što bolja prepoznatljivost na tržištu. Ukoliko se realiziraju svi projekti koji su u pripremi za razvoj pršutarske proizvodnje doći će do značajnog rasta kapaciteta i poboljšanja uvjeta proizvodnje i mogućnosti da proizvodimo u Hrvatskoj više od 800 tisuća komada. Kada pogledamo današnju proizvodnju koja je oko 550 tisuća komada vidimo da je to značajan iskorak. Ostaje još prostora za rast s obzirom da nam je godišnja potrošnja pršuta u Hrvatskoj oko milijun komada“, rekao je Markotić.
„Snažan rast turizma, uz dvoznamenkasto povećanje dolazaka i noćenja u predsezoni, izravno potiče potrošnju proizvoda poput pršuta, a eno-gastronomija postaje ključni motiv dolaska turista izvan glavne sezone. Hrvatska je zaštitila četiri vrste pršuta i više od 50 poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, čime se svrstala uz bok Francuskoj, Italiji i Španjolskoj. Za daljnji razvoj nužno je povećati domaću svinjogojsku proizvodnju kako bismo smanjili ovisnost o uvozu i osigurali kvalitetnu sirovinu. Također, moramo osigurati veću zastupljenost domaćih proizvoda u turističkoj, osobito premium ponudi, kako bismo turistima pružili autentičnost i bolju vrijednost za novac“, poručio je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.
Izaslanik predsjednika Vlade, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek istaknuo je da je pršut važan dio hrvatske kulture i identiteta te “kralj naših stolova” koji prati sve životne trenutke. Naglasio je važnost očuvanja i promocije pršuta kroz manifestacije i rad proizvođača, kao i kontinuiranu potporu Vlade kroz zaštitu proizvoda, financiranje i EU fondove. Cilj je povećati proizvodnju i broj certificiranih pršuta kako bi se osigurala kvaliteta, podrijetlo i dugoročna održivost proizvodnje.
Pročelnica Upravnog odjela za poslove župana i Županijske skupštine Žaklina Marević zavalila je Klasteru hrvatskog pršuta što se nakon osam godina Dani hrvatskog pršuta ponovno organiziraju u Dubrovniku. Istaknula je kako je ova manifestacija važna za očuvanje autohtonosti pršuta i povezivanje proizvođača, jer su poljoprivreda i turizam ključne i međusobno povezane djelatnosti.
Pročelnica Upravnog odjela Grada Dubrovnika za europske fondove i gospodarstvo Martina Skopljaković, istaknula je kako je grad Dubrovnik oduvijek je bio mjesto susreta, suradnje i otvorenosti.
Dubrovačko izdanje Dana hrvatskog pršuta organizira se uz financijsku podršku Ministarstva turizma i sporta, Hrvatske gospodarske komore, Dubrovačko-neretvanske županije, Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije i Turističke zajednice grada Dubrovnika.
Pripremio: Tomislav Radić
Foto: Foto Nomad
