Društvena percepcija biljaka - dobar, loš, zao Predavanje će se održati petak, 5. rujna 2025. u 18:15 na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, Aula Magna (2. kat / 222), u okviru 8. hrvatskog botaničkog simpozija i poklon je Hrvats... Više [+]
Društvena percepcija biljaka - dobar, loš, zao
Predavanje će se održati petak, 5. rujna 2025. u 18:15 na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, Aula Magna (2. kat / 222), u okviru 8. hrvatskog botaničkog simpozija i poklon je Hrvatskog botaničkog društva ljudima iz Osijeka i okolice.
"Zahvalite im se, a ja njima zahvaljujem na pozivu i dobroj volji. Nije potrebna predbilježba i vjerujem da će biti dovoljno mjesta. Naglasio bih da je sadržaj više društvenog i botaničkog značenja, a ne medicinskog", poručuje predavač dr. sc. Stribor Marković, mag.pharm.
A što vas čeka na predavanju?
„Ovisni smo o prirodnom svijetu na svakom udahu zraka i svakom zalogaju hrane koji unesemo. Ali to je i više od toga. Ovisni smo o njemu i za vlastiti razum i osjećaj za mjeru.”
— Sir David Attenborough
Još od početaka ljudske povijesti biljke nas očaravaju. U kosi neandertalaca i u peludi među njihovim zubima pronalazimo tragove biljnih spojeva — naše prve ljekarne i kemijske knjižnice. Davno prije nego što smo razvili sintetsku kemiju, one su nas hranile, liječile i oblikovale naše kulture.
Ta ista fascinacija pokretala je i botaničare od Botany Baya do današnjih dana. No divljenje ima svoju cijenu. Popularna tvrdnja „Ništa prirodno ne može štetiti” može se potopiti u sekundi otrovnim torpedom roda Aristolochia. Takva površna naivnost širi se društvenim mrežama snažnije nego glasovi stručnih ljudi. Biljke treba poznavati, nedavni slučajevi trovanja nas potiču i obvezuju na učenje.
Iako je statistički malo vjerojatno da svi lijekovi postoje u prirodi, to vjerovanje otkriva nešto dublje: našu upornu antropocentričnost. Biljke uglavnom promatramo kroz njihovu korisnost — ljekovitu, prehrambenu, industrijsku ili estetsku — no one su mnogo više od toga. U današnjem „Ratu influencera” biljke se često zloupotrebljavaju u mamcima za klikove i komercijalnim iluzijama.
Pravi izazov je prijeći planinski prijevoj sebične koristi i zakoračiti u prostranu livadu poštovanja i očuvanja. Biljke nisu samo resurs; one su suigrači u velikoj mreži života — već sada teško pogođene ljudskom civilizacijom.
U ovom predavanju istražit ću dobro, loše i ružno u svijetu biljaka: od njihovih darova do njihovih opasnosti, od znanstvene istine do društvenih zabluda. Naša će budućnost ovisiti o tome hoćemo li buduće generacije naučiti ne samo koristiti biljke, nego ih i poštivati kao naše bitne životne partnere.
Fotografija: brusnica u cvatu, Nacionalni park Sjeverni Velebit, Stribor Marković.
