Pretraga postova
Spoj tradicije i inovacija: VUK povezuje učionicu, laboratorij i polje
„Spajamo kvalitetno obrazovanje i ljubav prema poljoprivredi“, moto je Veleučilišta u Križevcima koje u različitim organizacijskim oblicima postoji od 1860. kada je s rad...
Zavirite na farmu Paappala u Finskoj iliti evo kako poljoprivreda izgleda na -30°C! 🌾🇫🇮 Upoznajte Tima Laaksonena, poljoprivrednika s više od 40 godina iskustva koji danas upravlja s 800 hektara zemlje i 400 hektara šume? Zimske radosti na... Više [+]
Zavirite na farmu Paappala u Finskoj iliti evo kako poljoprivreda izgleda na -30°C! 🌾🇫🇮
Upoznajte Tima Laaksonena, poljoprivrednika s više od 40 godina iskustva koji danas upravlja s 800 hektara zemlje i 400 hektara šume?
Zimske radosti na -60 cm: Prošle zime temperature su padale do -30°C bez snijega. Ipak, Timo ističe prednost – tlo se smrzne do 60 cm dubine, što popravlja njegovu strukturu!
Plodored je ključ: Uz pšenicu, raž i zob, grašak je glavna zvijezda očuvanja plodnosti tla.
Sušara kao spas: Kolovoz donosi najviše kiše, pa žitarice izravno s polja nakon žetve idu u modernu sušaru domaće proizvodnje vrijednu 2 milijuna eura.
Održivo i pametno: Zbog skoka cijena goriva, sušara radi na drvni čips iz vlastite šume – 1 kubik čipsa osuši cijeli hektar, a vlaga se spušta ispod 12,5%.
Kapa dolje za pametno gospodarenje i borbu s prirodom! 🪵🚜
Posjetili smo farmu Heikkilä u Finskoj! 🇫🇮🐖 Jeste li znali da u finskom mjestu Rusko postoji farma svinja s čak 3.500 krmača, koja je najveća na svijetu na kojoj svinje zadržavaju svoje dugačke repove? Imali smo priliku posjetiti farmu Hei... Više [+]
Posjetili smo farmu Heikkilä u Finskoj! 🇫🇮🐖
Jeste li znali da u finskom mjestu Rusko postoji farma svinja s čak 3.500 krmača, koja je najveća na svijetu na kojoj svinje zadržavaju svoje dugačke repove?
Imali smo priliku posjetiti farmu Heikkilä i iz prve ruke vidjeti kako izgleda moderna poljoprivreda usmjerena na održivost i dobrobit životinja. Evo nekoliko nevjerojatnih činjenica:
🌱 Čak dvije trećine svinja uzgaja se u sustavu slobodnog prašenja
💩 Razvili su inovativan sustav upravljanja gnojivom – izgradili su čak 11 kilometara podzemnih cijevi za pumpanje!
🐖 Cijela farma fokusirana je na tri ključna stupa: efikasnost, dobrobit životinja i zaštitu okoliša.
Najbolji dio? Svinje se mogu promatrati u njihovom prirodnom ponašanju iza staklenog prozora u posebnom "showroomu".
U srcu Slavonije, u Cretu Viljevskom pokraj Donjeg Miholjca, nastaje priča koja spaja prirodu, životinje i novi pristup poljoprivredi. Na farmi Borovača, smještenoj na oko 36,5 hektara ekološkog pašnjaka, Matija Kopić razvija sustav regener... Više [+]
U srcu Slavonije, u Cretu Viljevskom pokraj Donjeg Miholjca, nastaje priča koja spaja prirodu, životinje i novi pristup poljoprivredi. Na farmi Borovača, smještenoj na oko 36,5 hektara ekološkog pašnjaka, Matija Kopić razvija sustav regenerativne pašne proizvodnje u kojem zajedno žive goveda, koke nesilice i brojleri.
Kroz model koji povezuje životinje u jedinstvenom ekosustavu, Kopić na pašnjaku uzgaja oko 40 krava, a u proljetnom ciklusu planira i oko 4.500 brojlera te približno 900 nesilica. Cilj nije samo proizvodnja hrane, nego obnova tla, povećanje udjela organske tvari i stvaranje održivog poljoprivrednog sustava koji može osnažiti lokalne zajednice.
Uskoro više!
U subotu, 6. lipnja 2026. u 10:00 sati, članovi OSPERE sudjelovat će u panel raspravi „Baranja danas – spoj turizma, tradicije i identiteta“ u sklopu otvorenja izložbe „Baranja, ako zapišeš i Bog će zapamtiti“ u Muzej Slavonije. 🎤 Na panel... Više [+]
U subotu, 6. lipnja 2026. u 10:00 sati, članovi OSPERE sudjelovat će u panel raspravi „Baranja danas – spoj turizma, tradicije i identiteta“ u sklopu otvorenja izložbe „Baranja, ako zapišeš i Bog će zapamtiti“ u Muzej Slavonije.
🎤 Na panelu će dopredsjednik udruge OSPERA i koordinator LIVING LAB-a Podravlje, Matej Marušić, govoriti o temama koje su nam posebno važne:
🌱 održivi razvoj ruralnih sredina
🌿 permakultura
🤝 povezanost zajednice
🦆 očuvanje prirodne baštine
🔬 mogućnosti razvoja kroz lokalne inicijative i pristupe poput građanske znanosti
Uz panel, program uključuje:
📷 otvorenje izložbe autorice Blanke Will
🎶 nastup KUD-a Arany János iz Kopačeva
🍲 Baranjski stol inspiriran lokalnom gastronomijom
💚 Vidimo se u Muzeju Slavonije!
#Baranja #OSPERA #OdrživiRazvoj #KulturnaBaština #Osijek
Otvorena je diskusija na temu: Vlajčić iz Bruxellesa: Moramo smanjiti ovisnost o mineralnim gnojivima i okrenuti se održivosti
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Davide Đuro je naša legenda sela, po danu radi i pijucka rakijicu. I sam kaže da od rakije nema bolje žene, pa po tri dana hoda po selu i ljubi Više [+] bandere🤣🤣🤣🤣🤣 rijetko kojoj kaže, jaoo gospođo izvinite 🤣🤣🤣🤣
David Cvetanović
prije 3 tjedna
Nemojte tako o ministru ipak je većina glasala na izborima da dobijemo njega. Kao da je uopšte važno da li zna išta oko poljoprivrede, pa ne znaju ni Više [+] u Ministarstvu i Agenciji. Nije dovoljno samo raditi na njivi i očekivati da će drugi rešiti naše probleme. Gospodin Ðuro je primer pravog poljoprivrednika u Hrvatskoj. Danju radiš na njivi a noću pišeš tužbe i dopise. Uključite se malo, ne dajte da vas prave glupima, podnesite koju tužbu ako vam zadiru u prava, ništa vam se neće desiti.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Đuro ako ti ponestane rakije ima kod mene u podrumu što otac ispekao još od 1967 god pa nadalje, samo biraš i onako ju niko ne troši. Pa ti pozovi Više [+] Marjanku ali boce vratite kad se naližete🤣🤣🤣🤣 stare rakijice. Samo da i boce ne poližu🤣🤣🤣
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
ŠLJIVA će biti ako ih ne ubije led , pa mogu ponijeti nešto nove i stare rakije , dio čuvam za sina odlučio se oženiti u desetom mjesecu ! Biti će Više [+] nešto i meda pa se GORČINA može zasladiti ! Bio sam i na ručku sa borkinjom za OSOBNE BOLJITKE , Marijanom Petir , pa ju ti Damire pozovi !
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Filipe da nebi ispalo da se u pozadini dogovaramo oko nečega, ali ja sam i prije napisao, ljudi moraju međusobno razgovarati, tako sam napisao da i Više [+] ministar mora razgovarati ovdje sa ljudima a ne u Briselu, neče ga nitko od nas pojesti niti vrijeđati, nije problem se registirati na AgroKlub ili napisati koju pametnu ili se malo i zezati, svi smo mi ljudi od krvi i mesa i svatko od nas griješi u životu.
mali poljoprivrednik
prije 3 tjedna
Filipe; dobra ideja,ali mi je teško unapred obećati.To je vrijeme žetve soje,a ako udari suša možda i kukuruza.Kasnije će mo biti pametniji. Filipe; dobra ideja,ali mi je teško unapred obećati.To je vrijeme žetve soje,a ako udari suša možda i kukuruza.Kasnije će mo biti pametniji.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Poslat ću ti ja više ali novih slika iz Bilogore, samo prvo moram obaviti poslove do kraja i košnju, trava mi do glave. Poslat ću ti ja više ali novih slika iz Bilogore, samo prvo moram obaviti poslove do kraja i košnju, trava mi do glave.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Filipe ima ih u mom kraju, netreba novce trošit još i na janca da se mučiš i hraniš, samo odeš tamo gdje su na paši i izabereš. Znam Filipe ali kako Više [+] ove vručine, tko sada da krene i 6-7 god. čak sam uspio smanjiti i doze herbicida dok ja brazdu zatvaram između 1.3 - 15.3 drugi pa to prerano, nije, do sadnje nikne hrpa korova koje mehanički uništišn. Samo je sada u staji više zraka nego krava, pa mi treba zelenoga oko ovih zapuštenih kuča, nije to za bacanje, iz toga se dobije kvalitetno gnoivo.
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
g . FILIPE , Farma Lužak , može donirati jedno tele o VOLA neka da HDZ ! Inače ja se bavim OZBILJNIM poslom , pa i NADOPUNOM Ustavnom sudu PRIJEDLOG Više [+] ZA OCJENU ustavnosti sa ZAKONOM , PRAVILNIK ministra , po kojem ćemo ostati sigurno preko 150 000 HA PRIVATNE ZEMLJE iz ARKOD i POTICAJA 31. 12. 2027 ! Neka ministar dođe SKLOPITI UGOVOR sa mojim POKOJNIM STRICEM !
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Filip Matic Ovo ti super idea jer sam vidio tvoj Linkelid, sa takvim ljudima se treba sresti i uživo porazgovarati iako mi Pisanica nije daleko. Više [+] Filipe ja sam smanjio dušična gnoiva itekoliko ali mi je trebalo postupno vremena za to, da ovu našu tvrdu ilovaču pretvorim u ali nije još sasvim u humusno, to ti je onaj dio dok drugima kukurz jede kukurzna sovica moja je puna mrava, agronomka mi za to rekla da mravi vole humusna tla, problem mi ostao u zakupnim, tamo je bomba od ilovače pa sam prošle godine i na njih išao sa prerađenim stajnjakom u kojem ima svašta iz pokošenih zapuštenih livada koje pokosim i utrpam u stajnjak pa neka gliste do prolječa rade svoj posao. Ove godine sam bio malo u nedoumici velika suša prošle godine a na polju i urod kao da suše nije ni bilo, pa ove godine ipak bacio dušika više nego što možda i trebalo jer gledao dugoročnu prognozu koja mi ono li la biče neče biti. Eno imaš tu na mome zidu slike polja, jedino mi jak vjetar suncokre povaljao ali ono skoro do daske i kriva sotra posađena za naš kraj. Koliko sada gledam i pratim polja, bio sam u početku pesimist, kakvo ludo vrijeme bilo a sada izgleda sve super. Ima još muke, druga split doza treba iči u petak-subota ali zbog porasta broja listova ali ne korova koje na prste brojim očito krečem sutra, više preventiva. Tako da ti ova njihova Briselska pravila ili što kreiraju bacim u wc školjku, 0% ono po njihovoj direktivi, jer ono što oni pišu i smišljaju baci na računalu sa strlicom u koš za smeče, ti poljoprivredu nisu radili, jedino čitali možda nešto sa pleyboja 🙊🙊🙊
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
Ja sam pomislio da je nesposobni ministar u Brislu predstavio svoj PRAVIMIK na temelju kojega će se 31. 12 . 2027 iz ARKOD izbrisati sigurno preko Više [+] 150 000 ha privatne zemlje bez ugovora , ako USTAVNI sud NE ukine njegov STAVAK 13 u članku 8 i tekst u PRILOGU III , Izjave o posjedovanju poljoprivrednog zemljišta ! Što će tamo ZGUBIDAN Majdak ? DA li je pojasnio da mu i gazda VLAJČIĆ , KRŠI izmjena zakona za državnu zemlju , koje je od branio i ne sposobna Vučković 2022 , Članak 55 , stavak 9 !
SASA FRANIC
prije 3 tjedna
od genetski ostecenih LGBT leftardskih EU budala i komunjara nista novo i nista pametno. ako vec se okrecete odrzivosti bagro ljevicarska, a da se Više [+] prije toga okrenete samodostatnosti? gnjusni Briselski glupi leftard i birokrat moze samo gluposti lupati. pa nitko nema nista protiv ako ce politika ici vise na EKO proizvodnju, ali onda treba zabraniti i prekinuti trgovinu s onima koji tu proizvodnju nemaju. a ljevicarski Briselski gnjus ogranicava EU proizvodjace, a u isto vrijeme trguje i potpisuje sporazume s onima koji nikakva pravila nemaju, i dovozi u EU sve smecce i otrove, i onda nasima jos tupe kako nisu konkuretni.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Ima Kina jeftina gnoiva, ima mnogo toga koje može zamjeniti ova skupa gnoiva koih trenutno nema nigdje za kupiti. Imamo i Tursku Kutinsku petrokemiju Više [+] koja ništa ne proizvodi a uvozi iz Rusije gnoivo. Itd.. Itd... u principu kako god da okreneš isplativosti nema inputi su nas pretrčali već za 500 puta.
Održali smo Demonstracijski dan precizne poljoprivrede, gdje smo u stvarnim uvjetima prikazali najnovija rješenja iz svijeta digitalne i pametne poljoprivrede. Kao ovlašteni DJI Agriculture distributer, vodeći u regiji, premijerno smo preds... Više [+]
Održali smo Demonstracijski dan precizne poljoprivrede, gdje smo u stvarnim uvjetima prikazali najnovija rješenja iz svijeta digitalne i pametne poljoprivrede.
Kao ovlašteni DJI Agriculture distributer, vodeći u regiji, premijerno smo predstavili DJI Agras T70P – prvi model ove generacije dostupan na hrvatskom tržištu, namijenjen učinkovitijoj i održivoj zaštiti bilja i gnojidbi.
Kroz ovakve aktivnosti razvijamo specijalizirane edukacije i programe osposobljavanja za upravljanje poljoprivrednim dronovima i primjenu digitalnih alata u modernoj proizvodnji.
Za one koji su propustili ovaj događaj, T70P možete razgledati uživo u našem uredu u Zagrebu, kao i na nadolazećim demonstracijama.
#poljoprivredajezivot #djiagriculturehrvatska #digitalagro #arboretumopekasrednja #timsmartagro #agrotone #djiagras #T75p #T100 #T50 #T25P #T30
Digital Agro - Agrigentum d.o.o. je vodeća tvrtka za pametnu poljoprivredu u regiji, koja od 2019. godine pod brendom Digital Agro postavlja nove standarde u preciznoj poljoprivredi. Naša misija je jasna: pretvoriti podatke s dronova, senzo... Više [+]
Digital Agro - Agrigentum d.o.o. je vodeća tvrtka za pametnu poljoprivredu u regiji, koja od 2019. godine pod brendom Digital Agro postavlja nove standarde u preciznoj poljoprivredi. Naša misija je jasna: pretvoriti podatke s dronova, senzora, agrometeoroloških stanica i pametnih lovki u konkretne, profitabilne odluke na parceli.
Radimo s vrhunskim svjetskim rješenjima – od poljoprivrednih dronova i agrometeoroloških sustava do naprednih softverskih alata za analizu i planiranje – i sve ih povezujemo u pametne, prilagođene sustave za tvoje gospodarstvo. Fokus nam nije samo oprema, nego rezultat: veći prinosi, manji troškovi, preciznije tretiranje i sigurnije odluke u pravo vrijeme.
Pogledaj ovaj video i otkrij kako tehnologija u stvarnim uvjetima mijenja način na koji se radi poljoprivreda – kroz konkretne primjere, projekte na terenu i rezultate koje smo postigli zajedno s našim korisnicima.
Ako želiš da i tvoje gospodarstvo napravi korak prema pametnijoj, učinkovitijoj i održivijoj proizvodnji, klikni “play”, pretplati se na kanal, ostavi komentar i javi nam se – rado ćemo ti pomoći složiti rješenje baš za tvoje potrebe.
Ministar Vlajčić posadio čuvanu sortu krumpira Koravca Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić 28. 4. 2026. boravio je u Gospiću u kojem je obišao proizvodni pogon i skladište Agrovelebit te sudjel... Više [+]
Ministar Vlajčić posadio čuvanu sortu krumpira Koravca
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić 28. 4. 2026. boravio je u Gospiću u kojem je obišao proizvodni pogon i skladište Agrovelebit te sudjelovao u sadnji krumpira na lokaciji Raduč.
U suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva pokrenulo je projekt ozdravljivanja autohtonih sorata krumpira i njihovo uvođenje u sjemensku proizvodnju. Riječ je o sortama koje su tradicionalno uzgajane na području Republike Hrvatske, ali su pod pritiskom novih nestajale s oranica.
„Danas smo svjedoci kako hrvatska znanost i vrijedni ljudi dovode do toga da nakon stotinjak godina imamo ozdravljenu staru autohtonu sortu krumpira Koravca koji je rastao na području Like i Gorskog kotara. U Agrovelebitu ove su godine krenuli s otprilike jednom tonom sjemenskog krumpira, a kroz naredno razdoblje nastojat će komercijalizirati ga za masovnu potrošnju. Ministarstvo kontinuirano radi na programima pomoći našim poljoprivrednicima, pa tako i proizvođačima krumpira, za koje je kroz mjeru 73.10. osigurano 30 milijuna eura za biljnu proizvodnju", rekao je ministar Vlajčić.
Tijekom protekle godine umnažanje gomolja obavljeno je u Poreču, na Visu te na području Ličko-senjske županije na površinama tvrtke Agrovelebit d.o.o., koja je održivač sorte krumpira Koravac.
Projekt revitalizacije sorte Koravac trajao je nekoliko godina te se odvija u više uzastopnih faza temeljenih na najnovijim metodama očuvanja biljnih genetskih izvora. Poseban naglasak stavljen je na dobivanje zdravih biljaka iz starih gomolja koje se mogu razmnožavati i vratiti u proizvodnju te na tržište. U projekt su uključeni i stručnjaci Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, kao i stručnjaci sa Kmetijskog inštituta Slovenije, na čijem se institutu obavio proces ozdravljenja i pripreme za sjemensku proizvodnju.
Uz ministra Vlajčića u radnom posjetu sudjelovali su i državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Ivan Matijević, ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Hrvoje Hefer te voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo Goran Jukić.
Pripremio: Tomislav Radić
Istrijani briljirali u Dubrovniku, ponijeli titule prvaka i viceprvaka. Na skupu posvećenom zaštićenim hrvatskim pršutima više od stotinu stručnjaka U gradu, u kojem se inače broje kruzeri i turisti, ovaj put su se brojale fete – i medalje.... Više [+]
Istrijani briljirali u Dubrovniku, ponijeli titule prvaka i viceprvaka.
Na skupu posvećenom zaštićenim hrvatskim pršutima više od stotinu stručnjaka
U gradu, u kojem se inače broje kruzeri i turisti, ovaj put su se brojale fete – i medalje. A njih su, bez puno filozofije, pokupili pršutari s istarskog poluotoka. Istarski pršut Pisinium osvojio je titulu šampiona na 12. Danima hrvatskog pršuta koji su 24. i 25. travnja održani u Dubrovniku. Drugo mjesto pripalo je istarskom pršutu Dujmović, a treće dalmatinskim pršutima Barić i Smjeli koji su imali isti broj bodova.
Zanimljivo je da je pršut Pisinium bio najbolji u Dubrovniku i 2018., kada su se Dani hrvatskog pršuta prvi put održali u gradu podno Srđa.
„Osvojiti titulu šampiona za nas znači potvrdu i priznanje za naš rad. Ova titula dalje nas motivira u čuvanju naše tradicije i autentičnosti“, rekla je Melani Hreljak, koja je sa sestrom Hani i ocem Josipom, vlasnica Pisiniuma.
Uoči manifestacije na ocjenjivanje je pristiglo 14 pršuta, a Istrijani su briljirali unatoč izazovnim vremenima za pršutarsku proizvodnju, posebno u Istri, koja se nakon afričke svinjske kuge u slavonskim županijama suočila s nedostatkom sirovine koja je potrebna da bi zadovoljila stroge kriterije EU zaštite izvornog podrijetla.
„U vremenu globalizacije i masovne proizvodnje, posebno je vrijedno ono što je autentično, lokalno i provjereno. Hrvatska se može ponositi činjenicom da ima čak četiri pršuta zaštićena na razini Europske unije – istarski, krčki, drniški i dalmatinski. To nisu samo proizvodi, to su priče o podneblju, znanju i generacijama koje su čuvale tradiciju. Zaštićene oznake izvornosti i zemljopisnog podrijetla na razini Europske unije nisu administrativna forma – one su jamstvo kvalitete, identiteta i povjerenja. One štite proizvođača, ali i potrošača. Upravo zato je važno kontinuirano ulagati u znanje, standarde i suradnju unutar cijelog lanca – od uzgoja do finalnog proizvoda“, rekao je izaslanik predsjednika Milanovića, izvršni direktor Klastera hrvatskog pršuta Ante Madir.
Da je tržište Hrvatske također pod velikim utjecajem globalnih kretanja, istaknuo je i predsjednik Klastera Darko Markotić.
„Smirivanjem inflacije stabiliziralo se tržište, ali zbog trgovinskih i carinskih ratova dolazi do pojave viškova pršuta na tržištu Europske unije koje uzrokuje snažan pritisak na cijene i na hrvatskim policama. Odgovor na takve pritiske mogu biti još veće investicije u pršutarstvo kako bi se podigli kapaciteti i osigurala kontinuirana kvaliteta naših pršuta s ciljem da se kroz dostatnost i kvalitetu odgovori na ove izazove. Isto tako potrebno je još jače i bolje brendirati naše pršute kako bi se osigurala što bolja prepoznatljivost na tržištu. Ukoliko se realiziraju svi projekti koji su u pripremi za razvoj pršutarske proizvodnje doći će do značajnog rasta kapaciteta i poboljšanja uvjeta proizvodnje i mogućnosti da proizvodimo u Hrvatskoj više od 800 tisuća komada. Kada pogledamo današnju proizvodnju koja je oko 550 tisuća komada vidimo da je to značajan iskorak. Ostaje još prostora za rast s obzirom da nam je godišnja potrošnja pršuta u Hrvatskoj oko milijun komada“, rekao je Markotić.
„Snažan rast turizma, uz dvoznamenkasto povećanje dolazaka i noćenja u predsezoni, izravno potiče potrošnju proizvoda poput pršuta, a eno-gastronomija postaje ključni motiv dolaska turista izvan glavne sezone. Hrvatska je zaštitila četiri vrste pršuta i više od 50 poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, čime se svrstala uz bok Francuskoj, Italiji i Španjolskoj. Za daljnji razvoj nužno je povećati domaću svinjogojsku proizvodnju kako bismo smanjili ovisnost o uvozu i osigurali kvalitetnu sirovinu. Također, moramo osigurati veću zastupljenost domaćih proizvoda u turističkoj, osobito premium ponudi, kako bismo turistima pružili autentičnost i bolju vrijednost za novac“, poručio je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.
Izaslanik predsjednika Vlade, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek istaknuo je da je pršut važan dio hrvatske kulture i identiteta te “kralj naših stolova” koji prati sve životne trenutke. Naglasio je važnost očuvanja i promocije pršuta kroz manifestacije i rad proizvođača, kao i kontinuiranu potporu Vlade kroz zaštitu proizvoda, financiranje i EU fondove. Cilj je povećati proizvodnju i broj certificiranih pršuta kako bi se osigurala kvaliteta, podrijetlo i dugoročna održivost proizvodnje.
Pročelnica Upravnog odjela za poslove župana i Županijske skupštine Žaklina Marević zavalila je Klasteru hrvatskog pršuta što se nakon osam godina Dani hrvatskog pršuta ponovno organiziraju u Dubrovniku. Istaknula je kako je ova manifestacija važna za očuvanje autohtonosti pršuta i povezivanje proizvođača, jer su poljoprivreda i turizam ključne i međusobno povezane djelatnosti.
Pročelnica Upravnog odjela Grada Dubrovnika za europske fondove i gospodarstvo Martina Skopljaković, istaknula je kako je grad Dubrovnik oduvijek je bio mjesto susreta, suradnje i otvorenosti.
Dubrovačko izdanje Dana hrvatskog pršuta organizira se uz financijsku podršku Ministarstva turizma i sporta, Hrvatske gospodarske komore, Dubrovačko-neretvanske županije, Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije i Turističke zajednice grada Dubrovnika.
Pripremio: Tomislav Radić
Foto: Foto Nomad