održivi @KLUB (81)

Potpora poljoprivredi i ribarstvu: 10 milijuna eura za sjetvu i 20 milijuna eura za ribarstvo   Na sjednici Vlada Republike Hrvatske usvojila je dvije mjere potpora za poljoprivredu i ribarstvo, u sklopu mjera usmjerenih na zaštitu kućansta... Više [+]

Potpora poljoprivredi i ribarstvu: 10 milijuna eura za sjetvu i 20 milijuna eura za ribarstvo
 
Na sjednici Vlada Republike Hrvatske usvojila je dvije mjere potpora za poljoprivredu i ribarstvo, u sklopu mjera usmjerenih na zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva predložilo je Program potpore za provedbu jesenske sjetve u 2026. godini te Zaključak u vezi s mjerom dodjele državne potpore za trajni prestanak ribolovnih aktivnosti okružujućim mrežama plivaricama – srdelarama. Pred novu sezonu grijanja, aktualna je i mjera pomoći potrebitim građanima u obskrbi ogrjevnim drvom, koja je na snazi do 1. travnja 2027. godine.

10 milijuna eura za provedbu jesenske sjetve
Proizvodnja ratarskih kultura godinama se suočava s poremećajima na međunarodnim tržištima, visokim troškovima repromaterijala i energije, dok otkupne cijene pojedinih kultura ne prate rast troškova proizvodnje. Klimatske promjene i sve učestalije i veće štete od prirodnih nepogoda povećavaju proizvodne rizike, financijsko opterećenje poljoprivrednih gospodarstava i ekonomsku održivost.
„Cilj je ovog Programa pružiti potporu proizvođačima u provedbi ovogodišnje jesenske sjetve i time ublažiti posljedice nepovoljnih tržišnih i gospodarskih okolnosti, održati razinu domaće poljoprivredne proizvodnje i ublažiti rast troškova hrane”, rekao je potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić.
Potpora, za čiju je provedbu predviđeno 10 milijuna eura, namijenjena je proizvođačima pšenice, ječma, zobi, tritikalea, raži i grahorice – ozimih kultura, te pravog pira, stočnog graška i uljane repice.

20 milijuna eura za trajni prestanak ribolovnih aktivnosti srdelarama
Prema posljednjemu Izvješću o ravnoteži između ribolovnih kapaciteta i ribolovnih mogućnosti ribolovne flote Republike Hrvatske za 2025. godinu utvrđeno je da u segmentima ribarske flote koji obuhvaćaju plovila koja koriste okružujuće mreže plivarice ribolovni kapacitet nije uravnotežen s ribolovnim mogućnostima, prvenstveno zbog nepovoljnog stanja stokova male plave ribe u Jadranu.
S obzirom na navedene okolnosti za segmente ribarske flote Republike Hrvatske kojima pripadaju plovila koja koriste okružujuće mreže plivarice predviđen je trajni prestanak ribolovnih aktivnosti, u skladu s Akcijskim planom Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici.
„Donošenjem ovog Zaključka omogućit će se provedba mjere dodjele državne potpore za trajni prestanak ribolovnih aktivnosti okružujućim mrežama plivaricama – srdelarama”, naveo je ministar Vlajčić te pojasnio kako je cilj mjere nadoknada financijskih gubitaka vlasnicima ribarskih plovila nastalih zbog trajnog povlačenja plovila iz gospodarskog ribolova, čime se pridonosi uspostavi ravnoteže između ribolovnog kapaciteta i ribolovnih mogućnosti u plivaričarskom ribolovu te zaštiti i obnovi ribljih resursa, osobito male plave ribe.
Ukupni predviđeni proračun za provedbu ove mjere iznosi 20 milijuna eura, u skladu s navedenom Odlukom Europske komisije, od čega se predloženim Zaključkom u 2026. godini iz Državnog proračuna financira iznos od 4 milijuna eura.

Pomoć potrebitim građanima u snabdijevanju ogrjevnim drvom
Dio paketa mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena jest i mjera pomoći potrebitim građanima u snabdijevanju ogrjevnim drvom, koja je na snazi od proljeća i provodit će se do 1. travnja 2027. godine, a posebno je aktualna uoči nove sezone grijanja.
Zbog porasta troškova energenata u značajnoj mjeri dolazi do porasta ukupnih troškova života građana. Kako bi se ublažili negativni socijalni učinci te pomoglo socijalno ugroženim kategorijama građana koji se griju na ogrjevno drvo, nastavlja se mjera pomoći kojom se osigurava dostatna količina ovog energenta uz znatno smanjenje njegove cijene. U svrhu pomoći građanima u snabdijevanju ogrjevnim drvom, društvo Hrvatske šume d.o.o. za krajnje kupce iz kategorije kućanstvo odobrava dodatni popust od 15 %, uz već odobreni popust od 5 %. Mjerom će biti obuhvaćeno oko 60 000 kućanstava koja koriste ogrjevno drvo kao energent.
Procijenjena vrijednost ove mjere iznosi oko 5 milijuna eura.

Nastavak mjera potpore građanima, poljoprivrednicima i ribarima
Predloženim mjerama za jesensku sjetvu i trajni prestanak ribolovnih aktivnosti te već važećom mjerom pomoći pri nabavi ogrjevnog drva nastavlja se provedba mjera usmjerenih na ublažavanje posljedica nepovoljnih tržišnih i gospodarskih okolnosti te očuvanje domaće poljoprivredne proizvodnje.

Pripremio: Tomislav Radić

Prehrambena sigurnost i inovacije u središtu rasprave o budućnosti europske poljoprivrede Prehrambena sigurnost mora ostati jedno od strateških pitanja europske poljoprivrede i sigurnosti EU. To je bila jedna od glavnih poruka rasprave na n... Više [+]

Prehrambena sigurnost i inovacije u središtu rasprave o budućnosti europske poljoprivrede

Prehrambena sigurnost mora ostati jedno od strateških pitanja europske poljoprivrede i sigurnosti EU. To je bila jedna od glavnih poruka rasprave na neformalnom sastanku Vijeća AGRIFISH, na kojem je sudjelovao potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, održanom u Dublinu od 6. do 8. rujna. Irsko predsjedništvo naglasilo je potrebu snažnijeg povezivanja znanosti, inovacija, savjetodavnih službi i poljoprivrednika.
Sigurnost opskrbe hranom ne smije ostati samo deklarativni cilj. Mora ponuditi konkretne i primjenjive odgovore na izazove poput klimatskih promjena, prirodnih nepogoda te bolesti životinja i biljaka. Zato je potrebno pristup promijeniti od saniranja posljedica prema prevenciji i pravodobnoj pripravnosti, uz bolje upravljanje rizicima, jačanje pripravnosti za pojavu bolesti i ulaganja u otpornost proizvodnje.
U raspravi o upravljanju rizicima i krizama ministar se obratio Christopheu Hansenu, povjereniku Europske komisije za poljoprivredu i hranu, istaknuvši potrebu da se europska poljoprivreda više usmjeri na prevenciju i pripravnost, a manje na saniranje posljedica:
„Hrvatska se već duže vremena zalaže za sveobuhvatnu reformu sustava upravljanja rizicima i krizama. Ovogodišnja je suša, na žalost, tu potrebu još jednom potvrdila. Zahvalni smo na brzoj reakciji Komisije i na pismu koje si nam nedavno uputio, ukazujući na mogućnosti za djelovanje koje nam već stoje na raspolaganju. Međutim, mi ne možemo i ne smijemo stalno biti u reaktivnom stanju, pogotovo kada nam se pruža prilika djelovati strateški.“

Istraživanje i inovacije moraju ponuditi konkretna rješenja za gospodarsku, okolišnu i socijalnu održivost poljoprivrede. Bez njih je teško osigurati konkurentnu proizvodnju hrane, smanjiti troškove i odgovoriti na izazove europske poljoprivrede.
Strategija za stočarstvo i Akcijski plan za proteine prepoznati su kao važni instrumenti za razvoj sektora, posebno u jačanju otpornosti i strateške autonomije europske proizvodnje hrane. Nove tehnike uzgoja i znanstvena dostignuća mogu povećati produktivnost, smanjiti utjecaj na okoliš i pridonijeti sigurnijoj proizvodnji hrane.
No razvoj inovacija nije dovoljan. Njihova primjena ovisi o dostupnosti tehnologija, financiranju i ulaganjima, ali i jednostavnom regulatornom okviru.

Za modernizaciju poljoprivrede važna je snažna i dobro opremljena savjetodavna služba koja znanje prilagođeno stvarnim potrebama proizvođača prenosi uz pomoć suvremenih digitalnih alata. Potrebno je povezivati znanstvenike, savjetnike i poljoprivrednike kako bi rezultati istraživanja brže dolazili do gospodarstava, uz razvoj zadruga, operativnih skupina i centara za inovacije.
Važni su i kvalitetni i dostupni podaci, ulaganje u kvalitetu tla te učinkovitije korištenje biomase i resursa. Financijski poticaji mogu ohrabriti uvođenje novih tehnologija, ali jednako su važne jednostavne procedure i regulatorni okvir koji potiče njihovu primjenu.
„Neophodna transformacija sektora iziskuje značajna sredstva i vrijeme, a njezin će uspjeh ovisiti o našoj sposobnosti da povežemo stvarne potrebe sektora s prioritetnim područjima za financiranje istraživanja i inovacija“, naglasio je ministar.
Dodao je kako održiva proizvodnja hrane postaje strateško pitanje koje zahtijeva koordinirani doprinos više javnih politika.
„Jedino tako možemo stvoriti uvjete u kojima će poljoprivrednici lakše usvajati nove tehnologije, povećavati otpornost svojih gospodarstava i doprinositi sigurnosti opskrbe hranom“, poručio je ministar.
Tijekom boravka u Irskoj ministar Vlajčić posjetio je UCD Lyons Farm, nastavnu i istraživačku farmu Sveučilišnog koledža Dublin, Irish National Stud and Gardens te ICBF Tully, centar za ispitivanje proizvodnih svojstava potomstva rasplodnih bikova.

Pripremio: Tomislav Radić

Poljoprivredni je sektor jedan od onih koji su pod najvećim utjecajem klimatskih promjena. Svake godine sve ekstremniji vremenski uvjeti uzrokuju veliku štetu poljoprivrednicima kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Dva ključna problema u polj... Više [+]

Poljoprivredni je sektor jedan od onih koji su pod najvećim utjecajem klimatskih promjena. Svake godine sve ekstremniji vremenski uvjeti uzrokuju veliku štetu poljoprivrednicima kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Dva ključna problema u poljoprivredi kada govorimo o posljedicama klimatskih promjena svakako su nedostatak vlage u tlu i povišene temperature zraka.

Ipak, postoji način na koji poljoprivreda može biti održiva i u ekstremnim klimatskim uvjetima. Jedno od inovativnih rješenja spomenutih izazova svakako je agrosolarstvo.

SolarSerdar

Generalni direktor FAO-a Quu Dongyuu u Hrvatskoj: s ministrom Vlajčićem o budućnosti poljoprivrede   Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić održao je u Zagrebu bilateralni sasta... Više [+]

Generalni direktor FAO-a Quu Dongyuu u Hrvatskoj: s ministrom Vlajčićem o budućnosti poljoprivrede
 
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić održao je u Zagrebu bilateralni sastanak s generalni direktorom Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) Quom Dongyuom, koji boravi u službenom posjetu Hrvatskoj.
Posjet generalnog direktora FAO-a Dongyua prilika je za dodatno jačanje suradnje Hrvatske i FAO-a te razmjenu iskustava o budućnost poljoprivrede – od održive proizvodnje i upravljanja prirodnim resursima do razvoja ruralnih područja, generacijske obnove i otpornosti poljoprivrednog sektora.
U četvrtak 3. rujna u Čepinu će se održati Konferencija o generacijskoj obnovi ruralnih područja na kojoj će se u svojstvu izaslanika predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića obratiti ministar Vlajčić. Konferenciji će prisustvovati i generalni direktor FAO-a Dongyu te predsjednik Svjetske oračke organizacije (WPO) Lars Gammelvind.
Ministar Vlajčić kao izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića otvorit će i Svjetsko natjecanje u oranju na farmi Mitrovac u Grabovcu, a otvorenju će prisustvovati i generlni direktor FAO-a Dongyu, predsjednik Svjetske oračke organizacije Gammelvind te županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak.
Službeni program posjeta nastavlja se u petak 4. rujna u Splitu, gdje će generalni direktor FAO-a Dongyu posjetiti Subregionalni tehnički ured GFCM-a za Jadransko more te sudjelovati na svečanosti u prostorima Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
Uspostavom Subregionalnoga tehničkog ureda Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja (GFCM-a) za jadransku subregiju grad Split postaje domaćin regionalnog centra za upravljanje u ribarstvu na razini GFCM-a, a Republika Hrvatska dodatno potvrđuje svoju važnu ulogu u regionalnoj suradnji u području ribarstva.
Na svečanom otvorenju uime Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva sudjelovat će državni tajnik Ivan Matijević, a uz njega i generalnog direktora FAO-a Dongyua, otvorenju će prisustvovati gradonačelnik grada Splita Tomislav Šuta, zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije Stipe Čogelja te predstavnici Europske komisije i Subregionalnog tehničkog ureda Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja.
Dolazak generalnog direktora FAO-a Dongyua u Republiku Hrvatsku potvrđuje važnost Hrvatske kao partnera u međunarodnoj suradnji u području poljoprivrede, ribarstva i održivog upravljanja prirodnim resursima.

Pripremio: Tomislav Radić

Predstavljeni prijedlozi triju akata za poljoprivredu i ribarstva   Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić na konferenciji za medije predstavio je prijedloge triju akata prije u... Više [+]

Predstavljeni prijedlozi triju akata za poljoprivredu i ribarstva
 
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić na konferenciji za medije predstavio je prijedloge triju akata prije upućivanja u postupak javnog savjetovanja. Predložene mjere usmjerene su na snažniju potporu proizvođačima šećerne repe, povećanje broja zaštićenih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te održivo upravljanje ribljim resursima.
Programom o izmjenama i dopunama Programa potpore za proizvođače šećerne repe za razdoblje od 2023. do 2027. godine predlaže se povećanje godišnje potpore za 2026. i 2027. godinu s 1,3 milijuna na 2 milijuna eura. Time se ukupna vrijednost petogodišnjeg Programa povećava sa 6,5 milijuna na 7,9 milijuna eura.
„Potpora po hektaru za površine do 40 hektara povećava se s dosadašnjih 530 na 720 eura, a za površine od 40,01 do 100 hektara s 330 na 620 eura. Želimo da se što više poljoprivrednika nastavi baviti proizvodnjom šećerne repe jer je to važno i za njihova gospodarstva i za cijeli domaći proizvodni lanac”, rekao je ministar Vlajčić.
U 2026. godini očekuje se oko 5 % veća zasijana površina šećernom repom u odnosu na 2025., dok se na razini EU-a očekuje prosječan pad površina od oko 12-13 %.
Pravilnikom o provedbi Programa potpora skupinama proizvođača za izradu ili izmjenu specifikacije za zaštićene oznake izvornosti, zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalne specijalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode u 2026. godini osigurano je 100 000 eura potpore. Potpora pokriva 80 % prihvatljivih troškova; do 20 000 eura za izradu specifikacije odnosno do 5000 eura za izmjene specifikacije već registriranih proizvoda. Cilj Programa jest povećati broj zaštićenih proizvoda i proizvođača uključenih u sustav certifikacije proizvoda sa zaštićenim nazivom.
Odlukom o prostornom i vremenskom ograničenju ribolovnog napora kod obavljanja gospodarskog ribolova na moru okružujućom mrežom plivaricom – srdelarom predlaže se smanjenje broja ribolovnih dana sa sadašnjih 20 na 5 ribolovnih dana mjesečno po pojedinom odobrenju za ribolov plivaricom srdelarom u ribolovnoj zoni A, do početka zimskog lovostaja. Mjera je potrebna zbog značajnog pogoršanja stanja stoka srdele. Prema posljednjoj procjeni, biomasa je pala na povijesno niske razine, dok je ribolovna smrtnost 2,39 puta veća od željene. Cilj je spriječiti daljnje iscrpljivanje resursa i osigurati dugoročnu održivost jadranskih stokova srdele i inćuna.
Konferenciji su uz ministra Vlajčića sudjelovali državni tajnici Tugomir Majdak, Ivan Matijević i Zdravko Tušek te ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Mato Čačić i ravnatelj Uprave ribarstva Ante Mišura, koji su detaljnije obrazložili predstavljene akte.

Pripremio: Tomislav Radić

Ministar Vlajčić na sastanku sa slovenskim ministrom poljoprivrede   Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić sudjelovao je na bilateralnom sastanku sa slovenskim ministrom poljoprivrede Janezom Cig... Više [+]

Ministar Vlajčić na sastanku sa slovenskim ministrom poljoprivrede
 
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić sudjelovao je na bilateralnom sastanku sa slovenskim ministrom poljoprivrede Janezom Ciglerom Kraljem, održanom u sklopu 64. međunarodnog poljoprivredno-prehrambenog sajma „AGRA“ u Gornjoj Radgoni.
Sastanak je bio posvećen budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike nakon 2027. godine, s posebnim naglaskom na ulogu naprednih tehnologija, digitalizacije i inovacija u prevenciji i upravljanju klimatskim, proizvodnim i tržišnim rizicima.

Dvojica ministara razmijenila su mišljenja o sve učestalijim ekstremnim vremenskim pojavama, sušama, poplavama, toplinskom stresu, bolestima i štetnicima te njihovim posljedicama za poljoprivrednu proizvodnju, dostupnost vode i stočne hrane, prihode poljoprivrednika i sigurnost opskrbe hranom.

„Prema prvim procjenama, od početka 2026. godine do 19. kolovoza prijavljene štete od prirodnih nepogoda u Hrvatskoj iznose približno 37 milijuna eura. Tijekom 2025. godine ukupno prijavljene štete na prinosima poljoprivrednih kultura dosegnule su 358 milijuna eura, od čega se približno 320 milijuna eura odnosilo na posljedice suše“, rekao je ministar Vlajčić te dodao kako klimatske promjene više nisu pitanje budućnosti te da je zbog toga potrebno prijeći s modela procjene i naknade šteta na sustav koji znatno više ulaže u prevenciju, prilagodbu i otpornost proizvodnje.

Također, ministar Vlajčić poručio je da je potreban europski sustav koji će biti brži u reakciji, snažniji u financiranju i više usmjeren na sprječavanje šteta.

Predstavljen je hrvatski prijedlog pokretanja zajedničke inicijative prema Europskoj komisiji radi jačanja europskog sustava upravljanja rizicima i krizama u poljoprivredi. Hrvatska se zauzima za povećanje sredstava namijenjenih kriznim situacijama, jednostavnije i brže aktiviranje europske pomoći, veću fleksibilnost država članica u provedbi kriznih mjera te snažnije financiranje preventivnih ulaganja i prilagodbe klimatskim promjenama.

Važan dio razgovora odnosio se na primjenu digitalnih tehnologija, umjetne inteligencije, satelitskog praćenja, senzora i sustava ranog upozoravanja. Takva rješenja mogu pomoći u praćenju vlažnosti tla i zdravstvenog stanja biljaka, predviđanju prinosa, ranom otkrivanju suše, bolesti i štetnika te preciznijem upravljanju navodnjavanjem, gnojidbom i drugim proizvodnim resursima.

Ministri Vlajčić i Cigler Kralj razgovarali su i o mogućnostima snažnije regionalne i prekogranične suradnje u praćenju suše i dostupnosti vode, prognoziranju prinosa, ranom otkrivanju bolesti i štetnika te praćenju dostupnosti stočne hrane. Razmjena podataka, metodologija i dobrih praksi može pridonijeti pravodobnijem prepoznavanju zajedničkih rizika i razvoju učinkovitijih mjera za njihovo ublažavanje.

Hrvatska i Slovenija već ostvaruju uspješnu suradnju u brojnim područjima, uključujući veterinarstvo i sigurnost hrane, šumarstvo, biljno zdravstvo, savjetodavni rad, djelovanje agencija za plaćanja te pripremu i provedbu mjera Zajedničke poljoprivredne politike. U srpnju ove godine dvije su države Europskoj komisiji uputile i zajednički prijedlog povezan s budućim zakonodavnim okvirom Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje od 2028. do 2034. godine.

Ministar Vlajčić poručio je kako je Hrvatska spremna aktivno sudjelovati u oblikovanju budućih europskih instrumenata za upravljanje rizicima te nastaviti suradnju sa Slovenijom i drugim državama članicama u razvoju otpornije, konkurentnije i održivije europske poljoprivrede.

U sklopu boravka u Gornjoj Radgoni ministar Vlajčić sudjelovao je na razgledavanju sajma „AGRA“. Ovogodišnje izdanje sajma održava se od 22. do 28. kolovoza, a posebno je posvećeno stočarstvu, očuvanju pašnjaka, održivoj proizvodnji hrane i položaju žena u ruralnim područjima.

Pripremio: Tomislav Radić

Samo uz naporan rad i poštovanje prema zemlji možemo osigurati održivu budućnost. Ova fotografija slavi predanost poljoprivrednika koji nastavljaju stoljetnu tradiciju proizvodnje na selu, koristeći modernu tehnologiju u harmoniji s prirodo... Više [+]

Samo uz naporan rad i poštovanje prema zemlji možemo osigurati održivu budućnost. Ova fotografija slavi predanost poljoprivrednika koji nastavljaju stoljetnu tradiciju proizvodnje na selu, koristeći modernu tehnologiju u harmoniji s prirodom. #RuralFoto #proizvodnja