moje @KLUB (60)

Je li potpisani kupoprodajni ugovor prihvatljiv dokument kojim korisnik dokazuje da je započeo najmanje jednu aktivnosti iz poslovnog plana koja je usmjerena na povećanje standardnog ekonomskog rezultata? Ovo je primjerice pitanje na koje djelatnici Agencije ne žele ili ne znaju konkretno odgovoriti... Više [+]

Je li potpisani kupoprodajni ugovor prihvatljiv dokument kojim korisnik dokazuje da je započeo najmanje jednu aktivnosti iz poslovnog plana koja je usmjerena na povećanje standardnog ekonomskog rezultata?
Ovo je primjerice pitanje na koje djelatnici Agencije ne žele ili ne znaju konkretno odgovoriti.

Je li u slučaju neplaniranog terasiranja zemljišta potrebno izmijeniti odobreni tehnološki elaborat? Naime, zemljište je prestrmo, te ga se ne može privesti svrsi bez terasiranja. Izvođač radova je to shvatio tek nakon uklanjanja kompletne vegetacije koja se nalazila na njemu. Dakle, radi se o istoj površini zemljišta koja je prijavljena u tehnološkom elaboratu, samo s razlikom što će dio sadnica biti posađen na terasama, a ne na ravnoj površini "u jednoj cjelini" zajedno s ostalim sadnicama, kao što je to bilo prvotno zamišljeno.

Agencija za plaćanja jednostavno presporo obrađuje podnesene zahtjeve na natječajima za intervencije iz ruralnog razvoja. Konkretan primjer, osoba koja je bila 8. na inicijalnoj rang listi jednog natječaja je tek gotovo 6 mjeseci nakon njene objave dobila ugovor o financiranju. Moje pitanje nije zašto je tome tako, nego kad će Agencija ubrzati proceduru obrade pristiglih zahtjeva? I drugo pitanje, ako podnositelji zahtjeva imaju rok od 7 dana za poslati odgovor na zahtjev za nadopunu, zašto Agencija nema propisan rok u kojem mora odgovoriti na pristigli odgovor, nego konačnu odluku može donijeti i nekoliko mjeseci kasnije? Smatrate li to pravednim i profesionalnim?

Zašto Agenciji treba iznimno puno vremena za odgovoriti na upite koji se odnose na provedbu natječaja i kad to planira poboljšati? Poljoprivrednici ovise o odgovorima Agencije jer se prilikom provedbe nerijetko susreću sa specifičnim situacijama koje nisu objašnjene i opisane u dokumentaciji samog natječaja, te s ciljem da ne naprave pogrešan korak u provedbi kontaktiraju Agenciju za pomoć. I dok danima, a ponekad i tjednima čekaju odgovor stavljaju na čekanje svoje dobavljače i izvođače radova, koji pak u tom periodu čekanja odlaze raditi drugim klijentima, što dodatno odugovlači provedbu cijelog projekta, i to iz tog vrlo banalnog razloga - iznimnoj sporosti rada Agencije. A kad poljoprivrednici konačno dobiju odgovor na davno postavljeno pitanje, on nerijetko bude toliko općenit, opširan i nekvalitetan da su poljoprivrednici najčešće primorani stvari poduzimati na svoju ruku i samostalno tumačiti dokumentaciju bez ikakve pomoći od strane djelatnika Agencije, koji ili ne znaju odgovore na brojna pitanja s terena jer ne razumiju problematiku ili se jednostavno previše boje davanja pogrešnog odgovora, pa se ograđuju davanjem onih općenitih i opširnih.

#PitajAPPRRR

Moje male vrijedne ruke posijale pšenicu. Kod nas ništa bez zemlje 😊🌱 sretan imendan Lucijama ako ih ima ovdje :)

Poljoprivrednik pobijedio državu na sudu! Drugi u čekanju na pravdu izgubili i zdravlje: "To je ciljano i planski napravljeno..." Natječaji za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta nerijetko završe u medijima, poljoprivrednici se žale da su nepošteni, da se dijeli po onoj staroj tko je bliže vatr... Više [+]

Poljoprivrednik pobijedio državu na sudu! Drugi u čekanju na pravdu izgubili i zdravlje: "To je ciljano i planski napravljeno..."

Natječaji za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta nerijetko završe u medijima, poljoprivrednici se žale da su nepošteni, da se dijeli po onoj staroj tko je bliže vatri taj se bolje grije. O takvom jednom Provjereno je izvještavalo prije tri i pol godine. Iako je nadležno ministarstvo blagoslovilo natječaj, a državno odvjetništvo odbacilo kaznene prijave poljoprivrednika, sada je sud po pojedinačnoj tužbi donio pravomoćnu presudu- i to onu u kojoj kaže poljoprivrednik je bio u pravu! Nepošteno je ostao bez zemlje iako je trebao biti prvi na listi!
Provjereno je o natječaju za državno zemljište u općini Čađavica izvještavalo dva puta. Poljoprivrednici su se bunili, ali bezuspješno. Polagali su nade u županiju i Ministarstvo poljoprivrede koji su natječaj na kraju i blagoslovili.
Upirali su prstom u sada bivšeg načelnika, predsjednika općinskog vijeća i pročelnika Općine.
Natječaj je to iz 2022. godine. Raspisan godinu ranije, trebao je biti gotov u zakonskom roku od 60 dana, a na kraju je trajao rekordnih godinu i sedam mjeseci. Nikakvih sankcija nije bilo. Tadašnji načelnik imao je objašnjenje za to.

Žalili su se da se dijelilo po nekom čudnom ključu i da nikada nisu vidjeli tablice ni odluke o odabiru.

"Ovaj je OPG koji je zet predsjednika vijeća, ujedno je i u kumstvu s načelnikom općine. OPG njegovog brata jednoga, brata drugoga, snahe, to su sve rodbinske veze i to su vam sve načelnikovi kumovi", žalio se Branko Karamarković u prethodne dva Provjerena koja su se bavila ovom temom.
Evo što je tadašnji načelnik rekao na to.

"Pa fala bogu svatko ima i prijatelja i kuma mislim da to zakonski nije protivno", izjavio je tada Mirko Rončević, tadašnji načelnik Čađevica.

Nakon izmjena i svih popravaka koje su napravili, ljudima opet nije bilo jasno što i kako se dogodilo. U ovom natječaju nisu imali pravo na žalbu, ali su napisali na stotine prigovora na koje nisu dobili odgovor. A to ne bi trebalo biti moguće.

Ipak Ministarstvo poljoprivrede, županija i Državno odvjetništvo blagoslovili su ovaj natječaj. I tu bi priči bio kraj da poljoprivrednici nisu pokrenuli sudske sporove. Prvi je pravomoćno okončan i to u korist poljoprivrednika!
"Znači da je to bilo plansko, ciljano, napravljeno. Što sam u ovoj presudi koju sam dobio sa Županijskog suda dokazao", kaže Ivica Bosak, poljoprivrednik koji je pobijedio državu.

Općina je iz natječaja Ivicu eliminirala s tvrdnjom kako nije dokazao domicilnost. Odnosno da nije dokazao da tamo živi dulje od tri godine, samo zato što je produljivao osobnu iskaznicu dvije godine prije natječaja.

"Ja sam dokazao sudskim procesom i sve da sam ja bio broj jedan po kategoriji stočara kojem fali zemlje, mladi poljoprivrednik i kao farma da bliže graničim toj zemlji. Što su ovoj presudi koju držim u ruci je i dokazano, što je Županijski sud u Zadru i dokazao, razjasnio sve po detalju, da sam stvarno imao prebivalište. Sva moja dokumentacija, uredna i na svojoj dokumentaciji se nalazi Vukovarska 127", kazao je Bosak.
Ivica je morao tužiti Republiku Hrvatsku koju je zastupalo Državno odvjetništvo i zakupca koji je parcelu dobio javnom natječaju. Sud je izričito napisao kako su Ivici povrijeđena prava i da se iz tražene dokumentacije u natječaju itekako moglo utvrditi da se bavi poljoprivredom na istom mjestu duge 22 godine, odnosno dokazati domicilnost.

"Ja sam vjerovao u naše hrvatsko pravosuđe da jednom mora doći do istine prave, da se razjasni što je odrađeno na općini Čađavice. Ja nisam htio odustati, jer sam znao da nisam pogriješio. On je svugdje govorio po televizijima, da sam ja pogriješio. Ne, nisam ja pogriješio, nego sad sam dobio presudu koju držim u ruci", kaže Bosak.
No drugi nisu imali snage za tu borbu. Iako su im tužbe još na sudu u Slatini, morali su odustali od poljoprivrede. Neki su osim bez prihoda, ostali i bez zdravlja.

JAVNO PISMO DRŽAVI Poštovani, Obraćam Vam se očajna kao majka četvero malodobne djece i poljoprivrednica iz opčine Viljevo. Već više od 10 godina tražim državno poljoprivrednu zemlju kako bi mogla raditi i prehraniti obitelj. Umjesto podrške doživljavam ignoriranje i prebacivanje odgovornosti s jedn... Više [+]

JAVNO PISMO DRŽAVI
Poštovani,
Obraćam Vam se očajna kao majka četvero malodobne djece i poljoprivrednica iz opčine Viljevo. Već više od 10 godina tražim državno poljoprivrednu zemlju kako bi mogla raditi i prehraniti obitelj. Umjesto podrške doživljavam ignoriranje i prebacivanje odgovornosti s jedne institucije na drugu. U našoj općini već 5 godina nije raspisan nijedan natječaj za dodjelu državnog zemljišta, iako je to propisano zakonom o poljoprivrednom zemljištu. Ministarstvo poljoprivrede me u svom odgovoru uputilo na lokalnu jedinicu, a općina Viljevo se uglušuje i širi svakakve laži o meni. Kako sam se javno pobunila su se mi na Općini počeli osvećivati, također su dali otkaz mome šogoru, koji je radio u općini kao sezonski radnik 25 godina. Zbog nemogućnosti obrade zemlje, moja je obitelj dovedena na do ruba. Računi su mi blokirani, dugovi rastu, a sve to samo zato što nemam pristup zemlji , koju općina drži neiskorištenu. Ne tražim socijalnu pomoć ni milostinju- tražim samo da mi se omogući rad i pošten život. Kako me svi upućuju na lokalnu samoupravo onda želim znati i to kako može dobiti Hrvoje Vida zemlju koja je bila državna bez ikakvog natječaja. Tražim od Vas odgovor kako mogu dobiti drugi zemlju bez natječaja, ja koja stvarno trebam zemlju meni se ne omogući da je dobijem. Na koji princip radi ova država. Ne tražim socijalno pomoć ni milostinju – tražim samo da mi se omogući rad i pošten život. Molim Vas da me već jednom saslušate, pomognete i da hitno reagirate. Od Vas tražim samo to da razmotrite rješenje za mene poljoprivrednicu s blokiranim računima i malom djecom, koji želi samo raditi, a sustav ih tjera u propast. Ako se ovakve stvari nastane tolerirati to znači da zakon u Hrvatskoj ne vrijedi jednako za sve i da vrijedni ljudi koji žele raditi ostaju kažnjeni i poniženi. Moja djeca ne mogu čekati još 5-10 godina. Zato tražim da se ovo pitanje riješi odmah.

Vinarka Jacqueline Marovac „Slijedite svoje strasti, nikad nije kasno, nikad niste prestari!“ Nositeljica titule WSET Diplome 4. razine Vlasnici vinarije „Domaine Koquelicot“ iz istarskog gradića Gračišća, bračni par Jacqueline Marovac i Ol... Više [+]

Vinarka Jacqueline Marovac
„Slijedite svoje strasti, nikad nije kasno, nikad niste prestari!“
Nositeljica titule WSET Diplome 4. razine
Vlasnici vinarije „Domaine Koquelicot“ iz istarskog gradića Gračišća, bračni par Jacqueline Marovac i Olivier Ertzbischoff, iako dolaze iz svijeta medicinskih znanosti, već su 12 godina u vinskom svijetu.
Riječanka Jacqueline Marovac, studirala je medicinu u San Diegu i San Franciscu 1980-ih prije nego što se preselila u Čile gdje je otkrila svu čar vina.
„Kada sam stigla u Čile 1988., u vrijeme Pinocheta, diplomirala sam kliničku epidemiologiju na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Čileu i započela karijeru u kliničkim istraživanjima. “,rekla jeJacqueline Marovac.
Supruga Oliviera, francuskog kardiologa i farmakologa, upoznala je u Disneylandu u Parizu na farmaceutskom sastanku.
Kako su godine prolazile i kako su proizvodili vina bez formalne obuke, počela je pohađati tečaj vinifikacije u Montpellieru u Francuskoj, a Olivier je diplomirao enologiju. Supružnici su stjecali znanje i iskustvo volontirajući s prijateljima vinarima u Burgundiji, a jedna od njihovih mentorica bila je pokojna Anne Claude Leflaive od koje su mnogo naučili.
Imaju ograničenu proizvodnju, te ovisno o godini, godišnje proizvedu 10 000 boca. Prije pandemije , izvozili su vina u Veliku Britaniju, SAD, Austriju, Belgiju, Njemačku, Francusku, Sloveniju i Švicarsku.
Odlučila se prijaviti za WSET Diplomu 4. razine koja se održava na Vinskoj akademiji u Rustu u Austriji. Razina 4 je najviša razina i preduvjet za prijavu na Master of Wine program.
„ Trenutno završavam svoj diplomski rad kako bih postala „WeinAkademiker“, dodatni naziv koji nudi Austrijska vinska akademija, a u siječnju planiram polagati usmeni ispit. Ozbiljno razmišljam o nastavku programa Master of Wine, što je veliki izazov jer trenutno ima samo 418 MW u 29 zemalja. Sudjelovala sam na webinaru prije nekoliko tjedana, a prisustvovat ću i uvodnoj radionici u ožujku sljedeće godine. Stoga moja je poruka: slijedite svoje strasti, nikad nije kasno, nikad niste prestari!“, zaključila je Jacqueline Marovac.
Pripremo: Tomislav Radić
Foto: arhiva vinarije Domaine Koquelicot

Zbog globalnog zatopljenja kiseline u grožđu dobivaju na cijeni Zagorci posvećeni očuvanju starih sorti vinove loze Vinogradari Hrvatskog zagorja u svoje vinograde vraćaju autohtone sorte vinove loze. „Ponosni smo na naše autohtone sorte! O... Više [+]

Zbog globalnog zatopljenja kiseline u grožđu dobivaju na cijeni

Zagorci posvećeni očuvanju starih sorti vinove loze

Vinogradari Hrvatskog zagorja u svoje vinograde vraćaju autohtone sorte vinove loze.

„Ponosni smo na naše autohtone sorte! Od njih stvaramo prepoznatljiva vina Hrvatskog zagorja, no prilagođavamo se i promjeni klime. Te sorte konačno dolaze na svoje! Naime, zbog zatopljenja sve se više borimo s manjkom kiselina u grožđu, a naše autohtone sorte imaju jako lijepe kiseline“, istaknula je enologinja Jasminka Šaško, predsjednica udruge Vino Zagorje.

Zagorski vinogradari među autohtonim sortama najveću pozornost pridaju starohrvatskoj belini.

„Od te su sorte vino proizvodili moj djed i pradjed, no slavne su internacionalne sorte iz vinograda početkom devedesetih godina prošlog stoljeća izgurale naše autohtone. Želim revitalizirati tradiciju i ostaviti je u nasljeđe svojim sinovima. Mladima su nove stvari zanimljive, a vina starih sorti loze otkrivaju im nove okuse, ali i povezuju s nekim starim vremenima“, rekao je Robert Zdolc iz Vinarije Zdolc.

„Zagorju smo željeli vratiti sorte koje su se ovdje uzgajale od davnina. Sve više ozbiljnih vinogradara i vinara želi nešto čime bi se izdvojili od drugih, a vinski turizam traži nešto lokalno i autentično. Istražujući gene starohrvatske beline utvrdili smo da je ona roditelj niza internacionalnih sorti. Ponosni smo da imamo njezin matičnjak i da svoje vinograde sadimo iz vlastitoga sadnog materijala. Uzgajamo još nekoliko autohtonih sorti – svetokrišku belinu, dišeću raninu, modru kosovinu i volovinu crvenu. Autohtone sorte daju lagana, lepršava vina s umjerenim kiselinama kakva odgovaraju kulinarskoj tradiciji Hrvatskoj zagorja. To nisu teška vina. Ona su nepretenciozna u najboljem značenju te riječi. Užitak je svaki dan popiti čašu jednog takvog vina“, rekao je Mladen Kantoci, voditelj Odjela poljoprivrede u tvrtki Trgocentar u čijem je sastavu Vinarija Vitus.

„Na svijetu je krajem prošlog tisućljeća ostalo svega 20 trsova sokola. Ti su se trsovi nalazili u franjevačkim vinogradima u Klanjcu. Moj je otac 2000. godine uspio dogovoriti spašavanje sorte, tj. stvaranje matičnog nasada sokola iz kojeg bismo mogli vidjeti što ta sorta uopće može dati. U tome su ga podržali Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Krapinsko-zagorska županija. Uspjeli smo doći do toga da se sada sadnice dijele vinogradarima s područja Klanjca. Sortu danas uzgaja sedam-osam vinogradara, a sav urod grožđa otkupljuju vinarije Sever i Petrišić. Sokol se uvelike razlikuje od ostalih autohtonih sorti Hrvatskog zagorja. Ističe se svojom robusnošću i finim aromama“, ispričao je Filip Sever iz Vinarije Sever.

Vinari Hrvatskog zagorja od autohtonih sorti proizvode mirna i predikatna vina te pjenušce.
Ta će svoja vina zagrebačkoj vinskoj publici predstaviti na 4. BregFestu, festivalu vina Bregovite Hrvatske.
BregFest će se održati u Laubi, kući za ljude i umjetnost u Zagrebu, u petak 24. listopada 2025. godine od 13 do 20 sati.

Pripremio: Tomislav Radić
Fotografije: Ante Gudelj