Pretraga postova
Otvorena je diskusija na temu: Mišjakinja: Jestiva samonikla biljka puna željeza i vitamina raste u jesen i zimu
Otvorena je diskusija na temu: Kada i kako obaviti jesensko orezivanje lavande, kadulje, ružmarina na kontinentu?
Osamnaesti zagrebački međunarodni festival vina i kulinarstva održat će se: 27/28.11.2025 (četvrtak/petak) i 29/30.11.2025 (subota/nedjelja), Hotel Esplanade Zagreb, Hrvatska Festival će biti otvoren 27. 11.2025 (četvrtak) u 11 sati. Radno... Više [+]
Osamnaesti zagrebački međunarodni festival vina i kulinarstva održat će se:
27/28.11.2025 (četvrtak/petak)
i
29/30.11.2025 (subota/nedjelja),
Hotel Esplanade Zagreb, Hrvatska
Festival će biti otvoren 27. 11.2025 (četvrtak) u 11 sati.
Radno vrijeme festivala za sve dane je od 11 do 18 sati.
Vrijeme doista naprosto juri, i, evo, nakon zime, proljeća, ljeta pa i kalendarski jesenskog prijelaska u zimu, po tradiciji, i novog izdanja manifestacije Zagreb VINOcom 2025, kao finala ovogodišnjeg razdoblja vrlo bogatog različitim događanjima u znaku Bakhova nektara. Poznata je izreka "Šećer na kraju". Podršku daje predsjednik Republike Zoran Milanović !
Ova, 2025. godina je posebna jer je jubilarna za najprestižniji hotel Esplanade u Zagrebu, hotel koji slavi 100 godina od osnutka i koji je za svoj rad dobio mnoga međunarodna priznanja od struke, a što ga svrstava u sam vrh svjetskih hotela. VINOcom je praktički od svojega početka izabrao Esplanadu za mjesto održavanja festivala.
Međunarodni festival Zagreb VINOcom slavi 18 godina (usput: da nije bilo covida sad bi se manifestacija mogla podičiti s puna dva desetljeća!!) uspješne organizacije i sjajne promocije finog vina i fine hrane.
Festival je posvećen kulturi stola, kao nezaobilaznom dijelu gospodarstva i hrvatske turističke ponude. Budući da se priredba održava uoči božićnih i novogodišnjih blagdana, ona je i dobar uvid za poslovne ljude i građane o mogućnostima u mjesecu darivanja.
Na festivalu će se prezentirati i kušati vina, sljubljivati vino i hrana, održavati eno-gastro edukacije za poslovne ljude, trgovce, sommelijere, ugostitelje, ljude iz javnog života, novinare i sve druge ljubitelje i potrošače vina i hrane.
Festival će okupiti proizvođače, trgovce vezane uz vino, a onda i za pršut, sir, ulja, kulen, slastice i razne druge proizvode iz Europske unije i drugih zemalja.
Pokroviteljstvo je prihvatio predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.
Zahvala svim pokroviteljima: Predsjedniku RH, Ministarstvu turizma, Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i šumarstva, Hrvatskoj gospodarskoj komori i Gradu Zagrebu, te svim sponzorima i prijateljima festivala.
Cijena ulaznice za dane festivala je 40€ po danu, a u pretplati 30€ po danu.
Pripremio: Tomislav Radić
Foto: Dražen Kopač
Nakon nastupa u Londonu i Monemvasiji potpisan sporazum s ICT Istrom Digitalni iskorak Vinistre otvara novu fazu promocije istarskih vina na međunarodnom i domaćem tržištu. „S udrugom Vinistra dijelimo mnoge vrijednosti. Vjerujemo da će par... Više [+]
Nakon nastupa u Londonu i Monemvasiji potpisan sporazum s ICT Istrom
Digitalni iskorak Vinistre otvara novu fazu promocije istarskih vina na međunarodnom i domaćem tržištu.
„S udrugom Vinistra dijelimo mnoge vrijednosti. Vjerujemo da će partnerska suradnja otvoriti nove prilike za afirmaciju Istre kao mjesta gdje se kvalitetno i autentično živi, i istovremeno radi s globalno konkurentnim tehnologijama. Vinistra je u protekla tri desetljeća kroz sektorsko udruživanje te ustrajan rad članova i udruge podigla istarsko vinogradarstvo i vinarstvo na razinu globalne prepoznatljivosti. S istim zadatkom – samo u području tehnologije – djeluje naša udruga ICT Istra. Zadovoljstvo nam je sklopiti ovo partnerstvo te se veselimo razmjeni znanja, iskustava i dobrih praksi sektorskog udruživanja, čega je Vinistra izvrstan primjer“, istaknuo je Dean Verbanac, predsjednik ICT Istre, neprofitne udruge IT stručnjaka.
Osnovana prije pet godina u Puli, udruga okuplja 33 članice iz čitave Istre s više od tisuću zaposlenih i studenata. Suradnja s Vinistrom uključuje zajedničke aktivnosti na digitalnoj promociji istarskih vina i vinara, edukacije o inovativnim tehnološkim rješenjima te projekte koji povezuju lokalne proizvođače s ICT sektorom radi povećanja njihove konkurentnosti na globalnom tržištu.
Luka Rossi, predsjednik Vinistre, udruge vinogradara i vinara Istre sporazum je potpisao nakon povratka s Decanter Fine Wine Encountera u Londonu, jednog od najuglednijih svjetskih vinskih događaja. Na ovom prestižnom događanju Vinistra se predstavlja drugu godinu s 16 vina po izboru Caroline Gilby, renomirane vinske stručnjakinje s titulom Master of Wine.
Osim promocije i prezentacije vina u Londonu, predstavnici udruge Vinistra ove su jeseni sudjelovali i na Malvasia Festivalu održanom u grčkoj Monemvasiji. Tamo su se istarska vina predstavljena u okviru šireg europskog povezivanja regija koje dijele tradiciju i ljubav prema malvaziji. U ovaj projekt uključene su vinske regije iz Italije, Španjolske, Portugala, Grčke te Hrvatske.
„Nastupi u Londonu i Monemvasiji dodatno su učvrstili poziciju naše udruge i naših članova na dinamičnoj međunarodnoj vinskoj sceni. Vinistra s ponosom nastavlja međunarodnu promociju istarskog vinarstva, spajajući tradiciju, inovaciju i globalnu prepoznatljivost, a u tome će nam pomoći i nova era digitalizacije koju otvaramo suradnjom s ICT Istrom“, rekao je Luka Rossi te najavio nikad raniji početak prijava za 32. Vinistrino ocjenjivanje vina i jakih alkoholnih pića 17. Svijet malvazija.
„Prijave su otvorene od 17. studenog, a zatvaraju se 18. ožujka, ocjenjivanja organiziramo u tjednu od 13. do 17. travnja u hotelu Parentium Plava Laguna u Poreču, a nakon toga se od 8. do 10. svibnja družimo u porečkoj dvorani Žatika na 32. Vinistri“, poručuje predsjednik udruge Vinistra.
Pripremio: Tomislav Radić
Fotografije Vinistra
Otvorena je diskusija na temu: Treba li cvijeće zalijevanje i prihranu u jesen?
Jesen u punom sjaju. Glavnina sjetve odrađena, vremenske prilike odlične. Vlage u tlu ima dovoljno za dobar pocetak sezone
Vedran Stapić
prije 1 tjedan
Baranjci su to lijepo obradili, eno pšenica se već zeleni Baranjci su to lijepo obradili, eno pšenica se već zeleni
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
Loše je to poorano , puno bolje to rade divlje svinje u mojim voćnjacima u brdskoj Slavoniji ! Hvale se 2 lovačke udruge da su u nedjelju ulovili 11 Više [+] SVINJA ! Čekaju nalaz veterinara . Možda će i meni nešto mesa dati , pa platio sam oranje da mogu posijati KUKURUZ za svinje !
Horizontala i vertikala vina Vislender Da se četiri godišnja doba mogu prepoznati u plavcima viške vinarije Vislander s četiri vinogradarska položaja, pokazalo je usporedno kušanje berbi 2021. i 2019. S pjeskovitog položaja Ljubišće 2021. g... Više [+]
Horizontala i vertikala vina Vislender
Da se četiri godišnja doba mogu prepoznati u plavcima viške vinarije Vislander s četiri vinogradarska položaja, pokazalo je usporedno kušanje berbi 2021. i 2019. S pjeskovitog položaja Ljubišće 2021. godina dala je proljetni plavac voćnog mirisa u kojem prevladava sortno šljiva, s lijepom mineralnom svježinom. Na Voščicama je, pijesak izmiješan s crljenicom, a prinos malo veći, pa je i plavac 2021. lakšega tijela, ali s više herbalnih nota. Primjereniji je večernjim ljetnim pijuckanjima uz svježiji pršut i mlađi sir s kaparima i motarom. Ta su dva vina odnjegovana između 12 i 15 mjeseci u 500-litarskim bačvama.
Položaj Milna ponudio je iz 2021. jesensko vino, slojevitije punije i jače. Tamo je tlo s više krupnih čestica poput kamenja, šljunka i šljunčane prašine, prekriveno glinasto-ilovastim nanosima. Grožđe iz vinograda Tihobraće, u kojem je krš prekriven s 30 do 40 metara pijeska, dalo je intenzivniji plavac, izraženih, ali finih tanina. Plavci s ova dva položaja odležala su u bačvicama od 225 litara, a u prodaju će za dvije godine. Izrazito je sušna bila 2021. na Visu pa su i alkoholi između 15 i 15,5 posto. Sad su u prodaji vina iz svježije i vlažnije 2019. godine koja imaju između 13 i 14,5 posto. Zbog toga su, naravno, manje robusna i lakše se piju. Treba napomenuti da će i plavci iz 2021. sigurno omekšati do izlaska na tržište.
Marko Vojnović, suvlasnik vinarije Vislander, rekao je kako su se njegovi preci na Visu vinima počeli baviti još u 19. stoljeću. Sadašnja je generacija krenula u posao prije 15-ak godina u starim viškim konobama, a završetak početka, kako se izrazio, bio je 2018. Tad su dovršili modernu vinariju, što im je omogućilo ozbiljno korištenje drvenih bačava i tehnika koje su im prije bile nedostupne. Razliku je zorno pokazao drugim dijelom prezentacije, u kojem je ponudio i vertikalu sedam plavaca između berbi 2020. i 2012. Ta se vina nisu, naravno, mogla uspoređivati detaljno poput onih na horizontalnom kušanju, ali vidjelo se da lijepo putuju kroz vrijeme i da svako ima svoju osobnost.
Plavac s Milne iz 2020. fino miriše na more. Okusom dominira 15,5 posto alkohola, ima lijepe kiseline za sortu, ali treba mu neko vrijeme u boci da bi se ta dva parametra sasvim sprijatelje. Ljubišće 2018. je s nježnih 13,5 posto alkohola, dobro vino iz relativno lošije godine. Milna 2017. i Tihobraće 2016. primarno su odnjegovani u inoksu u konobi pa 2018. prebačeni u novu vinariju na odležavanje u drvenim bačvama. Tihobraće je iznenadilo svježinom i jako tamnom bojom koju plavci inače s godinama gube.
Ugodno su iznenadila i tri najzrelija plavca. Onaj iz 2015. je kombinacija grožđa s položaja Milna i Tihobraće prekrasno miriše, isprva cvjetno, potom i voćno. A okus mu je iznimno dug. U Milni 2013. nježno se osjeti bret. Toliko nježno da vinoljupcima otvorenog duha neće zasmetati, kao u ponajboljim odležanim bordoškim crnjacima. Milna 2012. danas je, unatoč 13 godina, fino zimsko vino primjereno podneblju iz kojeg potječe te večernjem druženju u zagrijanoj konobi uz pismu i zreli pršut
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić
Otvorena je diskusija na temu: Jesenska sjetva 2025: Ozime kulture u fokusu, uljana repica se vraća na slavonska polja
Marta Radić
prije 2 tjedna
Ako sam dobro zapamtila , čovjek pričao , da je čak sjeme soje u skladištu gubilo na energiji klijanja..naime analizom je utvrđeno da je u siječnju Više [+] bila klijavost 78% , a to isto sjeme u travnju klijavost bila ispod 70 %. E sad što se dogodilo neznam. Samo se slažem , ako je klijavost sjemena manja , norma sjetve se diže , te bih i cijena sjemena trebala biti niža za postotak dizanja norme sjetve...a ne ista , a u mnogim slučajevima i viša.
mali poljoprivrednik
prije 2 tjedna
Poanta cijele priče je da sjemenarske kuće koriste situaciju koju im je zakonodavac omogućio i zato priča kako nismo morali sijati takvo sjeme ne Više [+] pije vode.Dakle ,propisano je da se mora sijati sjemenska soja i zato je uostalom i cijena sjemenske soje otišla u nebesa.Nema logike da sjeme sa 90% klijavosti ima istu cijenu kao i ono sa 60%.Priča o certifikatu je za malu djecu,jer ukoliko i pronađeš podatke ne možeš ih povećalom pročitati.Nije bio samo problem postotak klijavosti,nego je i energija klijanja bila nikakva.
Siniša Crnčan
prije 2 tjedna
Apsolutno niste u pravu i ključno pitanje je kako tumačite definiciju lošeg sjemena? Pšenice su dale prinose preko 10t ove godine, što je tu loše? Više [+] Sjeme prolazi kontrolu od početka proizvodnje do pakiranja. Jel vi razumijete da je kompletno sjeme u Europi smanjene klijavosti zbog izrazito loših vremenskih uvjeta. Nitko vama nije ništa uvalio, sjeme je prošlo svu kontrolu, zatim je regulativom na razini EU pošto nema drugog sjemena na tržištu donijeta odluka da se na tržište SMIJE staviti sjeme slabije klijavosti. Dakle drugog sjemena ne bi bilo za sjetvu, osim možda onog iz trećih zemalja. Sjemenarske kuće su te koje određuju cijenu za svoje sjeme uz licencu koju posjeduju, a ne HAPIH. Uz svako kupljeno sjeme ste morali dobiti certifikat i izvješće o kakvoći sjemena u kojem je navedena klijavost i jednostavno niste morali sijati to sjeme obzirom da je "loše kvalitete". Ako niste dobili izvješće od sjemenarske kuće, obratite mi se osobno na mail i ja ću vam pribaviti izvješće da ove godine opet ne posijete sjeme "loše kvalitete". Ova godina je bila još ekstremnija na svoj način i sigurno da će biti opet problema s klijavosti pojedinih sorti. Vjerujte mi pogrešnog čovjeka kritizirate, na čelu s HAPIH-om je omogućio da uopće imamo što posijati...jel shvaćate o čemu pokušavam protumačiti? Teško je u par rečenica objasniti kako institucija i netko na čelu s njom nema veze s ovime o čemu ste vi nezadovoljni. Vi morate izabrati hoćete li takvo sjeme sijati ili ne, nitko ništa nije sakrio i "uvalio" na tržište bez kontrole i nadležnosti propisanih pravilnika i Zakona. P.S. G. Japariću ovaj portal već godinama pratim i mnogi su već preminuli kojima ste morali biti kao loncu poklopac, ali vaši komentari neumorno opstaju. Ja jednostavno ne razumijem čemu komentiranje ovih nebuloza koje nemaju veze s naslovom temom. Nisam samo uspio popratiti jel vam Agroklub dodijelio nagradu za Životno djelo na njihovim stranicama, jer ste stvarno aktivni.
Marta Radić
prije 3 tjedna
Istinit i dobar komentar , sjeme soje katastrofa. Istinit i dobar komentar , sjeme soje katastrofa.
Ivan Kulak
prije 3 tjedna
Šteta zbog lošeg sjemena se mjeri u milijunima eura bez pretjerivanja. Prinosi soje u Slavoniji su bili katastrofalni. Sigurno da su tome pridonijeli Više [+] ekstremni vremenski uvjeti ali i sjeme loše kvalitete. Problem je što nitko od odgovornih za ovakve propuste ne snosi nikakve posljedice a financijsku štetu snose isključivo poljoprivrednici. Dr. Jukića bih pitao kako s lošim sjemenom ostvariti vrhunske prinose,ostvariti pozitivan financijski rezultat i biti konkurentan poljoprivrednicima iz drugih država???
mali poljoprivrednik
prije 3 tjedna
Kvaliteta sjemena loša,ali je cijena sjemena bila jako dobra.Ako nije bilo drugoga izbora zbog nedostatka sjemena trebalo je biti vidno istaknuto na Više [+] pakiranju i umanjena cijena za postotak loše klijavosti.
Ivan Kulak
prije 3 tjedna
Gospodine Crnčan iza svojih riječi stojim. Ako je gospodin Jukić stvarno vrstan stručnjak s doktoratom nije smio dopustit stavljanje na tržište Više [+] sjemenske soje koja ni blizu ne zadovoljava standarde da bi ju uopće nazvali sjemenskom sojom. Svaki od nas proizvođača koji smo posijali to sjeme je prevaren i oštečen za cca 1000€ prihoda po hektaru. Imam samo srednjoškolsko obrazovanje i ni ja ne provodim svoje vrijeme po birtijama nego marljivo radim na njivama i u štali a zbog takvih stručnjaka koji nam prodaju "muda pod bubrege" gubim novac i zdravlje . Da dr. Jukić ima imalo etike i morala bar bi se ispričao nama proizvođačima soje ako već ne želi dati ostavku. I u konačnici nije problem samo sa sjemenom soje nego i sjemenom drugih žitarica.
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
Palo nešto kiše u Slavoniji , pa se može ORATI ! Trebamo ići sa plugom za regulaciju do 1 m , nakon toga u brazdu poslagati ; načelnike , Više [+] gradonačelnike , župane , zastupnike , ministre , Mesića , Kolindu i Milanovića , zaposlenih dio iz Ministarstva , sa Tugomirom Majdakom i onda DRUGOM brazdom zaorati na podržavljenoj zemlji koju nam dadoše na JEDNU godinu ! Na takav način popravili bi i humus ! 1991 počelo je podržavljenje zemlje , a 2025 Tugomir i ekipa NE ZNAJU ni koliko LOKALNIH vlasti od MEGALOMANSKIH 556 imaju podržavljenu zemlju ! Pozdrav piscima Izmjena zakona za državnu zemlju i hvala TURCIMA , NISU NAS PONIŽAVALI SA OBRADOM NA JEDNU GODINU !
Siniša Crnčan
prije 3 tjedna
Gospodine Kulak ostavite se Vi Gorana Jukića koji je izvrstan stručnjak i jedan od rijetkih s doktoratom u sjemenarstvu. Iz vašeg komentara može se Više [+] zaključiti da ne poznajete ovaj dio struke I zato ga nemojte niti olako komentirati. Ovako vrijeđati čovjeka koji je učio za doktorat dok su mnogi provodili dane po birtijama nije u redu, jer je svoje vrijeme i dobar dio života posvetio samo tome. Da bi vi mogli samo kupiti i posijati certificirano sjeme netko je prije toga morao postaviti pravila. Prije svega svaki parametar koji sjeme mora zadovoljiti prije puštanja na tržište reguliran je pravilnikom i zakonodavstvom te je usklađen s EU pravilnicima i zakonima. Dakle u ovom slučaju koji ste naveli kod soje postoji pravilnik kojim je donesena odluka da se može pustiti sjeme slabije klijavosti na tržište, jer drugoga jednostavno nije bilo zbog ekstremne godine, a kako se čini to nas čeka i ove godine....
Ivan Kulak
prije 3 tjedna
G. Gorane Jukiću da ste voditelj odjela za sjemenarstvo u bilo kojoj drugoj državi EU nakon puštanja u prodaju sjemenske soje sa klijavošću od 60% Više [+] ,momentalno bi dobili otkaz i više nikad ne bi našli posao u agronomskoj struci!!! Onda budi ti konkurentan na svjetskom tržištu u uzgoju žitarica sa takvom škart sjemenskom robom.
Naručite eko sadnice oraha sorte Chandler!
Tvrtka Vitalis iz Đakova već godinama je prepoznata po EKO sadnicama oraha Chandler, s certifikatom i biljnom putovnicom. Sadnice se uzgajaju na podlozi Juglans regia (en...
Uspjeh počinje u tlu: Kako pripremiti ozime kulture za zimu?
Prve faze razvoja ozimih kultura presudne su za konačan rezultat na kraju sezone. Zato je sada pravi trenutak za ulaganje u rješenja koja biljkama pružaju čvrst temelj i...
Kevin Farr
prije 1 dan
What a wonderful post! I’ve never thought of mouseweed as such a versatile plant, but it really sounds like a hidden gem for both nutrition and Više [+]