Pretraga postova
Kako postići održivu i uravnoteženu gnojidbu?
KAN je čvrsto mineralno gnojivo koje se proizvodi još od 1931. godine. Ono se odlikuje posebnim sastavom jer se, umjesto vapna (CaCO₃), u njega dodaje fino mljeveni dolom...
Danas grah u ćupu 😊🤟 ne brinite, mačka je živa i zdrava
PS. Još ima stolnog grožđa
Adi Pašalić
prije 1 tjedan
U konkurenciji nekog #GastroFoto natjecanja, lako bi petsta evrića osvojio ! U konkurenciji nekog #GastroFoto natjecanja, lako bi petsta evrića osvojio !
Iskoristite potporu za ulaganje u strojeve za preradu voća i povrća!
Još je kratko vremena ostalo do prijave na prvi Natječaj za provedbu intervencije 73.11. - Potpora za ulaganja u preradu poljoprivrednih proizvoda, a čije zaprimanje zaht...
Simbol meseca oktobra je svakako bundeva. Omiljeno šareno povrće je mnogima simbol jeseni a tokom tmurnih dana je šarenilo koje nam popravlja dan. Slovaci u svojoj kuhinji vrlo često prave razne slatke đakonlije baš od bundeve. Kako vi više... Više [+]
Simbol meseca oktobra je svakako bundeva. Omiljeno šareno povrće je mnogima simbol jeseni a tokom tmurnih dana je šarenilo koje nam popravlja dan. Slovaci u svojoj kuhinji vrlo često prave razne slatke đakonlije baš od bundeve. Kako vi više volite bundevu? Kao slatku ili slanu? Koji je Vaš omiljeni recept?
HPK u Brazilu Martina Pernar Škunca, članica Odbora za žene Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) predstavljala je Hrvatsku u delegaciji poljoprivredno-prehrambenog sektora EU u Brazilu Martina Pernar Škunca, voditeljica marketinga u Paškoj... Više [+]
HPK u Brazilu
Martina Pernar Škunca, članica Odbora za žene Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) predstavljala je Hrvatsku u delegaciji poljoprivredno-prehrambenog sektora EU u Brazilu
Martina Pernar Škunca, voditeljica marketinga u Paškoj sirani i predsjednica Udruge proizvođača paškog sira, te članica Odbora za žene Hrvatske poljoprivredne komore predstavljala je hrvatske proizvođače paškog sira u Brazilu, u sklopu službenog posjeta delegacije poljoprivrednog-prehrambenog sektora EU koju je predvodio povjerenik za poljoprivredu i hranu Christophe Hansen.
Povjerenik EU-a za poljoprivredu i hranu Christophe Hansen posjetio je Brazil od 20. do 24. listopada 2025. u pratnji poslovne delegacije od oko 80 predstavnika poljoprivredno-prehrambenog sektora EU. Svrha ovog posjeta bila je olakšati izvoz europskih poljoprivrednih proizvoda, hrane i pića u Brazil i proširiti njihovu prisutnost na ovom tržištu. U delegaciji su sudjelovali predstavnici iz sektora - prerađeni poljoprivredni proizvodi poput slastica, čokolade, tjestenine, keksa, mliječnih proizvoda (s naglaskom na sir), mesnih proizvoda, vina i žestokih pića, maslinova ulja, voća i povrća te drugih pića, uključujući pivo.
Martina Pernar Škunca, predstavljala je u ovoj delegaciji HPK, HGK, Ministarstvo poljoprivrede, Zadarsku županiju, te 85 proizvođača – kooperanata Paške sirane. Paška sirana pozvana je da bude dio ove poslovne delegacije nakon što su članovi HPK u svibnju ove godine sudjelovali u EU parlamentu na konferenciji mediteranskih poljoprivrednika o budućnosti poljoprivrede i novog ZPP-a. Paška sirana je tada povjereniku za poljoprivredu EU prezentirala paški sir, što je bio i povod da Martina Pernar Škunca bude pozvana u posjet Brazilu.
EU povjerenik za poljoprivredu svake godine organizira nastup europskih nacionalnih organizacije proizvođača i tvrtki iz svih zemalja EU-a s izvoznim potencijalom, na nekom od sajmova u svijetu, odnosno trećim zemljama sa velikim potencijalom za izvoz.
Brazil je najveće gospodarstvo u Latinskoj Americi.
Ipak, do sada je potencijal Brazila kao glavnog odredišta za izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU-a uglavnom neiskorišten. Izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda EU trenutno predstavlja samo oko 6 posto vrijednosti ukupnog izvoza EU.
Europska unija je posljednjih godina sudjelovala u promociji poljoprivrednih prehrambenih proizvoda i pića iz EU u Brazilu. Trenutno sufinancira šest tekućih promotivnih kampanja koje vode organizacije iz različitih zemalja EU-a i usmjerene su na tu zemlju. Europska komisija je 2025. godine sudjelovala na sajmu ANUGA Select u Sao Paolu od 8. do 10. travnja.
Pripremio: Tomislav Radić
Ivan Šulog iz Donje Bistre već gotovo tri desetljeća uzgaja egzotično voće i povrće. Danas se proizvodi njegove tvrtke Exotic King nalaze u vodećim trgovačkim lancima, a od početka mu pruža podršku supruga Martina, dok je kći Maja proglašen... Više [+]
Ivan Šulog iz Donje Bistre već gotovo tri desetljeća uzgaja egzotično voće i povrće. Danas se proizvodi njegove tvrtke Exotic King nalaze u vodećim trgovačkim lancima, a od početka mu pruža podršku supruga Martina, dok je kći Maja proglašena najboljom mladom poljoprivrednicom 2025.
Uskoro više!
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković otvorio LDC - PZ JabukaHR u Križu vrijedan 26 milijuna eura Najveća organizacija proizvođača jabuka u Hrvatskoj, PZ JabukaHR službeno je otvorena 21. listopada 2025. godine u Križu U moderan, suvremeni... Više [+]
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković otvorio LDC - PZ JabukaHR u Križu vrijedan 26 milijuna eura
Najveća organizacija proizvođača jabuka u Hrvatskoj, PZ JabukaHR službeno je otvorena 21. listopada 2025. godine u Križu U moderan, suvremeni LDC centar u investirano je 26 milijuna eura. Logističko-distributivni centar ove proizvođačke organizacije, na svečanosti povodom obilježavanja Svjetskog dana jabuke, otvorio je predsjednik Vlade RH, Andrej Plenković.
U investiciji od 26 milijuna eura, 15 milijuna eura osigurano kroz bespovratna sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok je ostatak financirano vlastitim učešćem članova zadrugara te kreditnim aranžmanima.
Ova je investicija primjer kako zajednički mogu funkcionirati javna potpora i privatna inicijativa.
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković je na svečanosti otvorenja izjavio:
"Ova je investicija nastalo zbog stvarnih potreba hrvatskih poljoprivrednika, odnosno kao realna potreba proizvođača i mogućnosti koje je država, odnosno Vlada stavila na raspolaganje kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO)". Premijer Plenković je naglasio kako se kroz NPOO gradi više distributivnih centara diljem Hrvatske, no ovaj je zanimljiv jer je došao kao inicijativa proizvođača, a koji će voćarima olakšati poslovanje.
„Spoj politike Vlade i vaše inicijative je doveo do realizacije ovog projekta, a LDC je izrazito važan jer je povezan s onima koji distribuiraju proizvode, a to su trgovački lanci i na taj način se na domaće tržište distribuira svježe jabuke i 100 posto sokovi. Ono što nas posebno veseli jest što je među vama sve veći broj mlađih poljoprivrednika, što je ohrabrujuće#. Premijer Plenković je posebno istaknuo kako će Vlada i dalje osiguravate kroz različite mjere i programe daljnje jačanje poljoprivrede te povećanje domaće samodostatnosti u poljoprivredi.
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, David Vlajčić na svečanosti otvorenja je rekao:
„Otvaranjem Logističko-distributivnog centra JabukaHR u Križu, jačamo tržišnu poziciju naših proizvođača i osiguravamo dostupnost domaće jabuke tijekom cijele godine. Za ovu investiciju uloženo je 15 milijuna eura bespovratne potpore iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva do sada je kroz NPOO već osiguralo 65 milijuna eura bespovratnih sredstava za izgradnju pet logističko-distributivnih centara diljem Hrvatske, ukupne vrijednosti investicija veće od 110 milijuna eura. Na taj način gradimo mrežu moderne infrastrukture za voće i povrće, jačamo konkurentnost domaće poljoprivrede i osiguravamo da dodana vrijednost ostane u rukama naših proizvođača i lokalnih zajednica. Ova investicija pokazuje koliko zajedničko djelovanje države i proizvođača može doprinijeti razvoju domaće poljoprivrede i osigurati da hrvatski potrošači tijekom cijele godine imaju pristup kvalitetnoj domaćoj jabuci. Ministarstvo će i dalje podupirati ulaganja koja doprinose prehrambenoj samodostatnosti i održivoj budućnosti hrvatskog voćarstva“.
Po kapacitetu i opremljenosti ovaj se LDC ubraja među najveće i najmodernije specijalizirane centre za jabuku u Hrvatskoj, s naglaskom na logističko-distributivnu komponentu samog objekta.
LDC na raspolaganju ima hladnjače kapaciteta 6.700 tona s ULO/DCA tehnologijom, suvremene linije za sortiranje i pakiranje, pogon za preradu i proizvodnju sokova te vlastitu solarnu elektranu snage 480 kW. Investicija uključuje sortirnicu kapaciteta do 15 t/h, pakirni centra koji se prostire na 3.000 m2, a na u tom se centru nalazi 6 funkcionalnih linija za pakiranje jabuke i ostalog voća, linija za preradu industrijske jabuke i ostalog voća u 100% prirodne sokove koji su prisutni u gotovo svim trgovačkim lancima, te plato odnosno prostor za smještaj između 15-20 tisuća boks-paleta.
Luka Cvitan, upravitelj PZ JabukaHR izjavio je:
„Sama ideja i prve pripremne radnje započele su u 2022. godini, a sa zemljanim radovima, odnosno izgradnjom logističko-distributivnog centra krenulo se sredinom 2023. godine. Kao i u svakoj velikoj investiciji, suočili smo se s izazovima – od rasta cijena materijala do usklađivanja isporuka opreme – no sve smo uspješno savladali. Danas s ponosom otvaramo centar i stavljamo ga u puni pogon. Za voćarstvo je ovo veliki iskorak jer se osigurava kontinuitet proizvodnje i prisutnost domaće jabuke na tržištu. Potrošači od sada mogu računati na domaću jabuku visoke kvalitete kroz cijelu godinu, s jasnim podrijetlom i zajamčenom svježinom."
Cvitan je naglasio kako u sklopu „Berbe 2025. godine“ ova proizvođačka organizacija ima stabilnije prinose i ono što je najvažnije puno bolju kvalitetu u odnosu na prošlogodišnju sezonu u kojoj su klimatske promjene (u prvom redu visoke temperature i ekstremno dug period bez padalina) ostavile nemjerljive posljedice za proizvođače i na organizaciju.
„Ovogodišnji su prinosi puno manji od očekivanih zbog nepovoljnog utjecaja mraza u travnju, te sušnog perioda u lipnju. Zahvaljujući i ovim novim skladišnim kapacitetima, u kojima se čuva jabuka, domaća jabuka ostat će dostupna na tržištu sve do iduće berbe. Upravo je zato ulaganje u infrastrukturu poput LDC-a presudno za budućnost hrvatskog voćarstva“, kazao je Cvitan.
Cvitan je istaknuo kako hrvatski voćari očekuju od države nastavak investicijskih potpora.
„Budućnost vidimo u modernim tehnologijama, digitalizaciji i održivoj proizvodnji. Mlade treba motivirati kroz poticaje, edukaciju i pokazati im da poljoprivreda može biti moderan, profitabilan i inovativan posao“, zaključio je Luka Cvitan.
Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice, na svečanom otvorenju je kazao:
„Budućnost hrvatskog voćarstva ovisi o promišljenom ulaganju u proizvodnju voća (ne samo u površine) te od samog odabira voćnih vrsta koje tržište traži. Isto tako i o ulaganjima u infrastrukturu - zaštitu od elementarnih nepogoda (mraz, tuča, suša), modernizaciju mehanizacije i preradu kao dodanu vrijednost proizvedenog voća. Udruživanje voćara u proizvodnji skladištenju i plasmanu je jedan od preduvjeta opstojnosti proizvođača. Tako možemo osigurati veću dodanu vrijednost, stabilnu opskrbu, konkurentne cijene i održivu proizvodnju“.- rekao je
Markota
„Smatramo kako je potrebno i dalje prilagođavati politiku novim izazovima; globalnim, klimatskim i financijskim — kako bismo ostali konkurentni i u budućnosti nastavili razvijati sektor voćarstva. Bez podrške države ne bi bilo moguće graditi projekte poput ovakvog LDC-a. To su investicije koje mijenjaju cijeli sektor – donose stabilnost proizvođačima, dostupnost domaće jabuke potrošačima i sigurnost hrane za društvo u cjelini“, kazao je Markota.
Naglasio je kako država igra ključnu ulogu partnera koji osigurava da se ovakav razvoj i modernizacija uopće mogu dogoditi jer je to preduvjet opstojnosti proizvodnje voća koje je izuzetno zahtjevna. Skladišni kapaciteti su ključni, a posebice ovi koji su u vlasništvu ili kontroli proizvođača, jer istima jamče sigurnost kvalitetnog skladištenja, te kontinuitet distribucije tijekom cijele godine.
„Ovakvim investicijama proizvođači dobivaju stabilniji prihod, potrošači stalno dostupnu domaću jabuku, a cijeli sektor dugoročnu sigurnost. Primjer PZ JabukaHR pokazuje da upravo kroz zajedništvo možemo osigurati veće kapacitete, snažniji brend i bolji nastup na tržištu. Ako država prepozna i nastavi pratiti ovakve investicije, koje direktno utječu na povećanje i rast proizvodnje te postizanje konačnog cilja - ostvarivanja prehrambene suverenosti, vjerujemo da će hrvatska jabuka i domaće voće postati još više konkurentno i prisutno i izvan naših granica, dok potrošačima možemo zajamčiti više domaće, sigurne i kvalitetne hrane" - zaključio je Markota.
PZ JabukaHR najveća je i najstarija proizvođačka organizacije u RH, koja broji osamnaest članova - proizvođača jabuka sa proizvodnim površinama od gotovo 250 hektara jabuke. Organizacija surađuje i sa desecima drugih proizvođača jabuke, s kojima u ovome trenutku na godišnjoj razini skladišti, konfekcionira i na tržište stavlja (u prvom redu kroz kanale retail-a) između 12.000 i 15.000 tona jabuke.
Danas okuplja 50-tak članova i pridruženih članova (od čega trenutno 18 zadrugara) iz središnje Hrvatske, Slavonije i Međimurja. Kontrolira proizvodnju jabuke na više od 450 hektara, što u komercijalnom smislu predstavlja tržišni udio od gotovo 30 posto.
Posebno veseli što se u zadruzi nalazi i sve veći broj mlađih proizvođača koji nastavljaju obiteljsku tradiciju, a njihova prosječna starost se kreće oko 40 godina, što je najveća vrijednost ove organizacije.
PZ JabukaHR je prva u RH, dobili certifikat Dokazan kvaliteta – Hrvatska, te surađuje sa gotovo svim trgovačkim lancima u RH, bilo da se radi o svježoj jabuci ili 100% prirodnom soku. Suradnja sa renomiranim trgovačkim lancima nosi i određene obveze, a u prvom redu obvezu certificiranja proizvodnje GlobalGAP + GRASP certifikatom. Novi objekt uspješno je prošao i audit certifikata IFS Food.
Udruživanje je ključno za razvoj voćarstva – pojedinačno nitko ne bi mogao realizirati ovakav projekt. LDC pokazuje što proizvođači mogu postići kada djeluju zajedno: stabilnu opskrbu, zajednički nastup na tržištu i snažniji brend.
Svjetski dan jabuke se obilježava svake godine, 21. listopada. Jabuka simbolizira zdravlje, tradiciju i održivu domaću proizvodnju. Radi se o voćnoj vrsti koja na našem podneblju daje izvrsne rezultate, nutricionističke i prehrambenie vrijednosti. Jedno je to od najzdravijeg voća – bogato je vlaknima, vitaminima i antioksidansima, Redovita konzumacija pridonosi zdravlju srca, probave i jačanju imuniteta.
EU proizvodnja ove godine manja je za 0,1 posto, no ako ovogodišnje očekivane prinose stavimo u odnos sa trogodišnjim ili petogodišnjim prosjekom, radi se o padu od gotovo 7,5%, što na proizvodnim količinama, većima od 10 milijuna tona, predstavlja veliko smanjenje.
Hrvatska će ove godine imati oko 35 tisuća tona jabuka, što je gotovo za trećinu manje nego lani.
U EU potrošnja jabuka po stanovniku već godinama blago pada, a potrošači se okreću sortama s boljim okusom, čvrstoćom i duljom svježinom. Uz to, sve se više traže praktična pakiranja i jabuke s jasnim podrijetlom i održivom proizvodnjom.
Prosjek u EU se kreće oko 14–15 kilograma po stanovniku godišnje, dok je u Hrvatskoj to nešto niže – oko 12 kilograma. Najveći potrošači jabuka u EU su Austrijanci i Nijemci, gdje se godišnja potrošnja kreće između 18 i 20 kilograma po stanovniku. Upravo to pokazuje da Hrvatska ima prostor za rast kroz veću dostupnost domaće jabuke tijekom cijele godine i promociju njezine zdravstvene vrijednosti.
Pripremio: Tomislav Radić
Repičina lisna osa - Athalia rosae L. (Athalia colibri Christ.) i njeno suzbijanje u jesen. Ova štetočine rasprostranjena je u čitavoj našoj zemlji, a naročito u rejonima gde se uljana repica intenzivno gaji. Jedna je od najvažnijih štetoči... Više [+]
Repičina lisna osa - Athalia rosae L. (Athalia colibri Christ.) i njeno suzbijanje u jesen.
Ova štetočine rasprostranjena je u čitavoj našoj zemlji, a naročito u rejonima gde se uljana repica intenzivno gaji. Jedna je od najvažnijih štetočina ozime uljane repice u jesen, koja u pojedinim godinama za kratko vreme uništi lisnu masu, prouzrokujući golobrst.
Opis, način života i štetnost. Odrasla osa je veličine oko 8 mm, narandžastožute boje i sa crnom glavom. Raspon krila je 15 - 18 mm, a krila su prozirna, sa tamnom mrljom na prednjem rubu. Larva je tipa pagusenice - ima 3 para grudnih i 8 pari trbušnih (lažnih) nogu. U mlađim uzrastima je zelenkastosiva, a u starijim tamnosiva, na leđima skoro crna, duga do 20 mm. U toku godine ima 2-3 generacije, dok prezimljava odrasla larva u kokonu u zemljištu, na dubini od 10-20 cm.
Rasprostranjena je u čitavoj našoj zemlji, a naročito u rejonima gde se uljana repica intenzivno gaji. Jedna je od najvažnijih štetočina ozime uljane repice u jesen, koja u pojedinim godinama za kratko vreme uništi lisnu masu, prouzrokujući golobrst.
Imago se krajem aprila i tokom maja hrani dopunski nektarom korova, a zatim polaže jaja na lišće krstašica (uljane repice, gorušice i drugih, uglavnom korovskih biljaka). Prva generacija obično nije toliko brojna ni štetna za uljanu repicu, jer je ona tada već odrasla. Ose druge generacije lete tokom avgusta i septembra, polažu jaja u parenhim listova, po rubovima liski mlade ozime uljane repice, te pagusenice nanose velike štete izgrizanjem, tada još veoma oskudne lisne mase. U uslovima toplog i suvog vremena u septembru i oktobru, prouzrokuju golobrst na velikim površinama, naročito starije larve.
Mere suzbijanja. Na isto polje uljana repica se može vratiti nakon četiri godine, uz korišćenje prostorne i vremenske izolacije između starih i novih polja, na udaljenosti ne manjoj od 1 km i prekid proizvodnje na jednom gazdinstvu od najmanje jedne godine.
Smanjenju gubitaka doprinosi gajenje prinosnih sorti, kao i sorti uljane repice koje imaju osobinu da se brzo razvijaju i regenerišu posle golobrsta, odgovarajuće đubrenje, kvalitetna priprema zemljišta, blagovremena setva i suzbijanje korova iz porodice krstašica.
U najbolje preduseve uljanoj repici ubrajaju se grašak, krompir, rano povrće, ozimi ječam i pšenica. Setva lovnih biljaka (uljana rotkva) na ivičnim delovima parcela ima za cilj koncentraciju osa i suzbijanje na ivici parcela pod uljanom repicom.
Ako se na svakoj drugoj biljci mlade uljane repice nađe u proseku do jedna larva (manja od 10 mm), opravdano je izvoditi hemijsko suzbijanje.
Preporuka za suzbijanje pagusenica repičine lisne ose: Kako su biljke uljane repice u osetljivoj fazi, a po postizanju praga štetnosti koristiti insekticide na bazi piretroida: deltametrin 0,3 l/ha, lambda-cihalotrin 0,25 l/ha, alfa-cipermetrin 0,1 l/ha, bifentrin 0,15 l/ha;
Ovim tretmanom se suzbijaju i vaši na ozimoj uljanoj repici.
Autor, Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije