• Živa ograda
  • 13.11.2021. 15:00

Živa ograda: Koje vrste je najbolje posaditi?

Fitonija, žutika, lovor višnja, kalina, tisa, borovica - samo su neke od vrsta koje možemo iskoristiti za formiranje živih ograda. Osim brzog rasta, neke od njih su izuzetno dekorativne, dok druge imaju trnje i formiraju neprobojnu ogradu.

Foto: Depositphotos/luxta
  • 485
  • 26
  • 0

Kada želimo zaštititi dvorište od tuđih pogleda, idealno je posaditi živu ogradu. Na raspolaganju nam je veliki broj vrsta, sorti i hibrida koji će uljepšati svaki prostor, a razlikuju se po bujnosti, brzini rasta, veličini, obliku i boji listova, cvjetova. Što ćemo odabrati, oavisi od prostora, vizualnog efekta kojega želimo postići, zemljišta, osvjetljenosti.

Prvenstveno treba voditi računa o razmaku između sadnica, visini biljaka. One svojom visinom i bujnošću ne smiju ometati promet, preglednost prometnica, infrastrukturu, ne smiju biti izvor problema sa susjedima. Sadnice koje kupujemo mogu biti u kontejnerima, u vrećama ili golog korijenja.

Zimzelene ili listopadne vrste

Sve vrste žive ograde možemo podijeliti na listopadne i zimzelene, a odabrat ćemo ovisno od naših potreba. Želimo li da nas živa ograda štiti tijekom cijele godine, naš izbor bit će fitonija, kalina (ligustrum), borovica (kleka), lovor višnja, tisa. Od listopadnih vrsta možemo odabrati žutiku (berberis), hortenziju, grab.

Fitonija

Fitonija je izuzetno dekorativna zimzelena vrsta koja brzo raste. Ukoliko vam je potrebna gusta zaštita, ona je idealan odabir. Lako se uzgaja, nije zahtjevna biljna vrsta, ima dekorativne, crvene listove. Lako se održava. Najbolje je posaditi tijekom jeseni na razmak od 70cm. Veličina sadne jame treba odgovarati veličini lončanice u kojoj se nalazi sadnica, odnosno veličini korjenove bale kada su u pitanju one sa korjenom u vreći. Prilikom kopanja sadne jame dno dodatno usitnite lopatom kako bi biljka imala rahlo zemljište za razvoj i kako bi se lako mogao ocijediti višak vode iz zone korijena.

Ukoliko ju sadimo u siromašno zemljište, potrebno je dodati gnojivo koje će dati hranu biljci. Poslije sadnje zemljište oko sadnice izgaziti kako bi se ostvario što bolji kontakt između korijena i zemlje. Biljke koje se tijekom vegetacije zalijevaju i prihranjuju mogu imati prirast i preko 1m. Kako bi fitonija imala gustu krošnju, potrebno ju je redovno orezivati.

Kalina 

Ligustrum ili kalina je još jedna veoma popularna vrsta. Brzo raste, a može narasti do 3m. Voli osunčana mjesta, ali dobro uspijeva u polusjeni. Cvjeta tijekom ljeta, u periodu lipanj-srpanj. Cvjetovi su mali, sakupljeni u cvasti, imaju lijep miris. Vrlo dobro podnosi niske temperature. Za gušću živu ogradu može se posaditi u cik cak formi i to na razmak od 20cm, a na 1m dužni dolazi 10 sadnica. Ako želite gustu živicu, nakon sadnje ih prikratite na visinu od 20cm.

Lovor višnja

Danas su stvorene brojne sorte i hibridi lovor višnje. Osim klasične, zelene (poput one na naslovnoj fotografiji), vrlo su popularne šarenolisna i cvjetna lovor višnja. Ove vrste formiraju kompaktnu živu ogradu. Vrlo dobro podnose gradske uvjete. Zelena lovor višnja odlično podnosi sjenu i rezidbu.

Oblikovanje više vrsta živica i rezidba cvjetnih ukrasnih grmova

Šarenolisna se odlikuje bržim rastom, brže formira ogradu. Njeni listovi su veći, a vrlo su dekorativni zbog svoje obojenosti.

Cvjetna se odlikuje lijepim cvjetovima koji cvjetaju u svibnju i lipnju. Veoma je otporna. Ona dostiže nižu visinu od obične, zelene i šarenolisne.

Osim ovih vrsta odličan izbor zimzelenih vrsta su borovica (kleka) i tisa. Borovica može formirati ograde visine oko 4m, dok tisa raste sporije i pogodnija je za niske žive ograde.

Grab

Kao živa ograda grab odlično podnosi rezidbu i formiranje oblika. Njegova prednost nad ostalim listopadnim vrstama je što dugo zadržava lišće, čak i kad se osuše, listovi ostaju na biljkama. Najbolje je da ga posadite u kasnu jesen, kada je opalo lišće i sadnica je u fazi mirovanja, ili u rano proljeće, prije kretanja vegetacije. Sadi se u jednom redu, ali gusto na udaljenost od 20cm. Može narasti oko 3m.

Žutika

Ukoliko želite gustu, neprobojnu živu ogradu, žutika (berberis) je najbolji izbor. Ova vrsta se odlikuje prelijepom crvenom bojom listova. Cvjetovi su žuti. Formira gustu živicu. Grančice berberisa imaju trnje pa nije preporučljiv ako imate malu djecu. Može narasti do 1,5m visine. Odlično podnosi rezidbu.

Vatreni trn

Vatreni trn ili pirokanta je za sve one koji žele ogradu s oštrim trnjem, a koja je dekorativna. Cvjeta tijekom svibnja, dok su jesen i zima rezervirani za bobičaste plodove intenzivno narančaste ili crvene boje. Na 1m dužni sade se do tri biljke. Raste umjereno brzo i može narasti do 2m.


Tagovi

Živa ograda Živica Sadnja živice Kako Sadnja u jesen Fitonija Kalina Lovor višnja Grab Žutika Vatreni trn


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Eto mene malo u dobrom društvu :)