• Obavijest cvjećarima
  • 06.07.2015. 10:00
  • Međimurska

Zaštita mladih krizantema od bijele hrđe

Obavijest Savjetodavne službe za cvjećare.

  • 140
  • 6
  • 0

Posljednjeg dana mjeseca lipnja, uputili smo preporuku proizvođačima krizantema vezanu uz izbor dopuštenih pripravaka (fungicida i insekto-akaricida) u našoj zemlji te osnovnim kategorijama štetnih organizama koji se pojavljuju u početku njihova rasta i razvoja. Nakon što smo u drugoj polovici proteklog mjeseca bilježili češće oborine, od 28. lipnja traje iznadprosječno sparno i vrlo vruće meteorološko razdoblje, s najvišim temperaturama zraka, koje su nakon 02. srpnja veće od 30°C. Slijedeća tri dana očekujemo još veće dnevne temperature, s vrijednostima višim i od 34°C, a lokalno je, u popodnevnim satima, od sredine ovoga tjedna, moguće grmljavinsko nevrijeme.

Mlade krizanteme napadaju razne bolesti

Mlade biljčice krizantema zahtijevaju redovite mjere njege, prvenstveno protiv mladenačkih bolesti korijena i prizemnog dijela stabljike. Zbog oborina, zabilježenih u drugoj polovici proteklog mjeseca te vrlo visoke vlažnosti zraka, postoji mogućnost ranije pojave bijele hrđe (Puccinia horiana), naročito na matičnim biljkama krizantema.

Prema iskustvima iz ranijih sezona, tokom stadija klijanja, nicanja i ukorjenjavanja presadnica krizantema, najčešći su, ali i potencijalno najopasniji, gljivični uzročnici polijeganja mladih biljčica, truleži prizemnog dijela stabljike te nekroze odnosno odumiranje korijena i vrste koje naseljavaju provodno ili žilno staničje. Općenito vrijedi pravilo da su štete od spomenutih bolesti veće, što su uvjeti klijanja i nicanja nepovoljniji.

Uzročnici te pojave su različite gljivice koje se mogu nalaziti u nedovoljno steriliziranom supstratu (Pythium, Sclerotinia, Rhizoctonia, Fusarium, Verticillium) ili se prenose presadnicama (Alternaria, Phoma, Botrytis, Fusarium, Rhizoctonia). Kako na njihovu štetnu pojavu utječe veći broj čimbenika, mogućnosti prognoze još nisu dovoljno razvijene, pa treba poznavati i primijeniti preventivne mjere suzbijanja. Premda se u temperaturnim zahtjevima neznatno razlikuju, nabrojenim je patogenim mikroorganizmima zajedničko da se najčešće pojavljuju u uvjetima previsoke zasićenosti supstrata vodom. Sklop biljaka ne smije biti previše gust, jer je relativna vlaga veća, što također izrazito pogoduje širenju bolesti. Imperativ uspješne proizvodnje rasada je korištenje steriliziranog supstrata i deklariranog ishodišnog biljnog materijala.

Zaštita treba početi čim se pojave prvi simptomi bolesti

Identifikacija prema simptomima je vrlo važna, jer uspjeh dezinfekcije nakon sjetve (tzv. djelomična ili parcijalna sterilizacija), prvenstveno ovisi o vrsti pripravka prilagođenog nametniku kojeg suzbijamo. Poželjno je preventivno zalijevanje rasada fungicidnom otopinom već prije pojave simptoma, a svakako se moraju mlade biljčice tretirati čim se primijete prva oboljenja.

Tablica 1. Fungicidi za djelomičnu ili parcijalnu sterilizaciju rasada cvijeća

Djelatne tvari

Pripravak

Vrsta patogenog organizma

Pythium

Sclerotinia

Verticillium

Alternaria

Fusarium

Rhizoctonia

mankozeb

Dithane

+

-

-

+

*

+

kaptan

Merpan

+

+

-

+

+

+

folpet

Folpan

+

+

-

-

+

+

Metalaksil-M

Fonganil Gold

+

-

-

-

-

-

Oznake učinkovitostI preparata: + DOBRA, - NEDOVOLJNA i * DJELOMIČNA

Krizanteme se ne smiju tretirati fungicidom Falcom 460 EC

U prvim zaštitama pri prskanju mladih biljčica, osim površinskim djelatnim tvarima (npr. folpet, mankozeb, kaptan), prednost dajemo djelatnoj tvari azoksistrobin. Ako se pronađu prvi znakovi bijele hrđe, zbog boljeg kurativnog učinka u tom slučaju preporučujemo djelatne tvari ciprokonazol ili propikonazol, npr. Artea Plus EC (0,05 %), Sphere SC (0,05 %) ili Tilt EC (Bumper EC) (0,05 %). Zbog izrazite fitotoksičnosti na nadzemnim organima krizantema, nemojte koristiti fungicid Falcon 460 EC.

Napadaju ih štetnici i biljnog i životinjskog podrijetla

Od štetnih organizama životinjskog podrijetla, tijekom srpnja obično bilježimo jaču pojavu poljske zelene stjenice (Lygus), lisnih ušiju (Aphidae) i kalifornijskog tripsa (Frankliniella), a nakon pada prosječne vlažnosti zraka i porasta temperatura zraka na vrijednosti veće od 30°C, raste i opasnost od moguće pojave stakleničke ili koprivine grinje (Tetranychus). Za suzbijanje lisnih ušiju i štetnih stjenica, preporučujemo insekticide iz skupine neonikotinoida (npr. tiametoksam). Protiv kalifornijskog tripsa u našoj su zemlji dopušteni vrlo učinkoviti pripravci na osnovi abamektina, koji istovremeno učinkovito suzbijaju i koprivinu odnosno stakleničku grinju.

VAŽNO: Zbog velikog broja štetnih organizama, možete u priručni laboratorij Savjetodavne službe u Čakovcu, Zrinsko-frankopanska 9/III, dostavljati biljne uzorke na prepoznavanje neželjenih posljedica i dobivanje učinkovitijih preporuka za njihovo suzbijanje.

Sve podatke o dopuštenim sredstvima za zaštitu bilja u RH možete pronaći u Fitosanitarnom informacijskom sustavu (FIS), dosupnom ovdje.

Sredstva koristite u skladu s uputama, vodite evidencije o tretiranjima, a praznu ambalažu propisno zbrinite. Akcije sakupljanja ambalažnog otpada u Međimurskoj županiji održat će se tokom studenoga ove godine, prema rasporedu kojeg možete vidjeti ovdje.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr


Tagovi

Savjetodavna služba Preporuke Savjeti Krizanteme Bijela hrđa Matične biljke Presadnice Polijeganje biljaka Trulež Klijanje Gljivcie Sterilizirani supstrat Dezinfekcija Rasad cvijeća Fitotoksičnost Lisne uši Štetne stjenice Kalifornijski t


Autorica

Sandra Špoljar

Sandra Špoljar

Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi