• IAKS mjere
  • 16.03.2021. 11:20

Za koje se biljne vrste mogu dobiti poticaji za održavanje živice?

Poljoprivrednici koji se odluče prijaviti na mjeru 10.1.11. ostvarit će potpore u visini 0,36 eura po dužnom metru živice, pri čemu je najmanja dužina 60 metara. No, koje je još uvjete potrebno ispuniti?

Foto: Depositphotos/stpan_kre
  • 4.614
  • 753
  • 2

Odlična su zaštita od vjetra, smanjuju eroziju tla, sprječavaju u određenoj mjeri zagađenje voda gnojivima i pesticidima, a napose pridonose očuvanju i povećanju bioraznolikosti u monotonim poljoprivrednim krajobrazima u kojima prevladavaju oranice sa svega nekoliko kultura. To su živice

I puno više od toga. One su bogat izvor hrane za divlje vrste osobito kukce, ptice i male sisavce čitave godine. Za vrijeme cvatnje, kukcima osiguravaju nektar i pelud, a njihovim privlačenjem doprinose i boljem oprašivanju okolnih usjeva ili nasada. Sigurno su mjesto za gniježđenje brojnih vrsta ptica, pri čemu im najbolju zaštitu pružaju trnovite vrste grmlja, poput gloga. Podnožje živice pruža dobar zaklon za male sisavce, miševe, ježeve, a neke živice i za jazavce i lisice. 

Prednost autohtonim i udomaćenim vrstama

Zbog svih ovih dobrobiti u očuvanju bioraznolikosti ekosustava i Europa potiče njihovo održavanje. Upravo je u tijeku podnošenje jedinstvenog zahtjeva za IAKS mjere dobre poljoprivredne prakse, pa će oni proizvođači koji se do 15. svibnja odluče prijaviti na mjeru 10.1.11. ostvariti potpore u visini 0,36 eura po dužnom metru živice.

Najbolje živice, kažu stručnjaci, sastoje se od više vrsta grmlja i drveća te prizemnog sloja obraslog bogatom biljnom florom. A koje se to biljne vrste nalaze na listi "plaćenika"? Prema pravilniku (NN 19/2017) provedbe ove izravne potpore, naknada iz europske novčarke će se dobiti za autohtone ili udomaćene vrste grmlja i drveća kao što su pasja ruža, crna bazga, crvena kozja krv, drijenak, svibovina, trnina, grab, divlja trešnja, sremza, crveni glog, bijeli glog, obična kurika, mukinja i jarebika. 

A evo i kratkog opisa karakteristika nekih od njih. 

Nezahtjevne za uzgoj

Pod nazivom pasja ruža krije se obični šipak (lat. Rosa canina), poznat i kao divlja ruža. To je grmolika biljka tankih bodljikavih savitljivih grane, koja izraste i do tri metra. Najbolje joj odgovara umjerena klima, a u Hrvatskoj raste kao samonikla na ruralnim i zabačenim područjima, uz sunčane rubove šuma, uz ograde, na pašnjacima nizinskog i brdskog područja, no uspijeva i na kamenjarima. Cvate u proljeće, od svibnja do srpnja, ružičasto bijelim cvjetovima ugodna mirisa. Plod je šipak crvene ili crvenonarančaste boje, slatkokiselog okusa, a dozrijeva od sredine rujna, omiljen kao sirovina za pekmeze i čajeve. 

Crveni drijen ili drijenak (lat. Cornus mas) samonikli je listopadni je grm ili drvo do pet metara visine, koji uspijeva u svim klimatskim regijama, te na svim tipovima tala, osim jako kiselih. Preferira suha i topla kontinentalna područja, te vapnenasta tla. Sporo raste, a podnosi i sjenovita mjesta. Cvjeta u veljači i ožujku. Plod je crven i jajolik, a dozrijeva u kolovozu i rujnu.

Po svibovini je svibanj dobio ime (Foto: Depositphotos/simonapavan)

Svibovina ili svib (lat. Cornus sanguinea) nešto je veći listopadni razgranati grm od svog 'rođaka'. Raste do šest metara visine, obično na rubovima šuma, jer voli topla, sunčana ili polusjenovita mjesta. Odgovaraju mu plodna tla, no može rasti i na poplavnim površinama, ali ne podnosi duže zadržavanje vode u tlu. Cvjeta u svibnju pa je ovaj mjesec po njemu i dobio ime, dok je latinski dio imena sanguinea (boje krvi) dobio po jesenskoj boji lišća. Plod, crnu bobicu sa svijetlim točkicama i jednom košticom, nije preporučljivo jesti, jer izaziva mučninu i probavne tegobe. Drvo svibovine je tvrdo, prikladno za izradu drški raznog alata i sl.

Trnina ili crni trn (lat. Prunus spinosa), u narodu poznata još i kao trnjina, trnula, trnavka, divlja ili mačja šljiva, smatra se pretkom šljiva. Listopadni je grm do pet metara visine, pa se lako održava u formi živice. Paše joj kontinentalna klima, a raste uglavnom po pašnjacima ili rubovima šuma, no zbog dobrog korjenova sustava može rasti i na manje plodnim tlima i klizištima. Živi i do 40 godina, a tamna joj se kora u poodmakloj dobi cijepa u uskim trakama. Cvate u travnju i svibnju sitnim bijelim cvjetovima. Okrugli i sitni tamnoplavi plodovi počinju dozrijevati u kolovozu kada postaju plavkasto crni. Ove divlje šljive su kisela okusa - sve dok ih ne ‘pofuri’ prvi mraz kada postaju ukusnije, a najukusnije su u prosincu. Trnini se pripisuju brojna ljekovita svojstva.

Otporne i na niske temperature

Crna bazga (lat. Sambucus nigra) najčešće raste kao grm ili manje stablo visine do devet metara, i na suhim i na vlažnim staništima, te sunčanim položajima. Kod nas je ima i u nizinskom i u planinskom dijelu zemlje (do 1400 m nad.vis.). Otporna je na hladnoću, pa u mirovanju podnosi i do -29o. "Voli" vodu pa dobro uspijeva uz rijeke. Koristi se kao ljekovita biljka. Potpuno zreli plodovi su jestivi prokuhani. Koriste se za pekmez, sirup te vino, kao i za pite i savijače, osobito u kombinaciji s jabukama. Cvjetovi su joj ugodnog mirisa i koriste se za izradu sirupa osvježavajućeg okusa. Listovi i kora stabla su otrovni.

Obična kurika ili biskupska kapa (lat. Euonymus europaeus) listopadni je grm ili nisko stablo rjeđe krošnje, visine do šest metara. Otporna je na niske temperature i dobro podnosi sušu, a odgovaraju joj sunčani položaji i laganija tla. Cvjeta u travnju i svibnju malim žutozelenim cvjetovima u formi cvata. Plod je mesnati tobolac crvenkasto ružičaste boje. Kurika sadrži alkaloide – teobromin, kafetin i gorke terepene. Otrovna je biljka, a najveće koncentracije otrova su u sjemenu. 

Mukinja ili brašnjava oskoruša (lat. Sorbus aria) autohtona je vrsta u Hrvatskoj koja zahvaljujući sporom rastu može doživjeti i do 200 godina. Ovaj listopadni grm široke i okruglaste krošnje raste i do 15 metara visine. Voli toplu i blagu klimu, sunčane položaje, a uspijeva i na karbonatnim tlima. Dobro podnosi sušu zbog dubokog i razgranatog korjenova sustava. Cvate u svibnju i lipnju bijelim cvjetovima u formi cvata. Plodovi su jajoliki, crvenkasto narančaste boje, dozrijevaju od kolovoza do listopada, a mekani, slatki i jestivi postaju nakon prvog mraza. Miješanjem s drugim voćem, od mukinja se spravljaju pekmezi, kompoti, sirupi, piva, vina i rakije. Plodove mukinje vrlo rado jedu ptice i medvjedi.

Crvena kozja krv ili kako ju neki nazivaju crveno pasje grožđe (lat. Lonicera xylosteum) listopadni je grm ili drvo rjeđe okruglaste krošnje, razgranatih i uspravnih grana, može narasti i do 20 metara. Raste na polusjenovitim mjestima i umjereno suhim staništima te može podnijeti niske zimske temperature. Cvate u svibnju i lipnju. Plodovi su okruglasti, crvene boje dozrijevaju u kolovozu i rujnu. Posebno je zanimljiv kao medonosna biljka za ispašu pčela, ali zreli plod je otrovan. 

Petogodišnja obveza

Podsjetimo na kraju kako za ostvarivanje poticaja za mjeru 10.1.11. dužina živice na poljoprivrednom zemljištu, koji dakako mora biti upisan u ARKOD sustav, treba biti najmanje 60 metara, pri čemu ukupna dužina praznih mjesta ne smije biti veća od 10 posto živice. S obzirom na to da je živica prihvatljivi dio ARKOD parcele, maksimalna dozvoljena širina živice je dva metra.

Stručnjaci Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede poznatije kao savjetodavna služba podsjetit će da ulaskom u sustav potpore poljoprivrednik preuzima obvezu petogodišnjeg razdoblja provođenja ove mjere, što podrazumijeva kontrolu izgleda i stanja živice minimalno jednom godišnje i to najkasnije do 1. listopada tekuće godine, te održavanje oblika živice orezivanjem jednom u dvije godine. Pri tome treba imati na umu kako orezivanje nije dopušteno od 1. ožujka do 31. kolovoza.

APPRRR: Pojašnjenje obveznog razdoblja za korisnike pojedinih operacija iz Mjere 10

Nadalje, “rupe” u živici treba “zakrpati” dosadnjom (propisanih) autohtonih ili udomaćenih vrsta grmlja i drveća. Od ruba živice mora biti metar površine prirodne vegetacije, gdje je zabranjena uporaba sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva.

I na koncu, korisnik je u ovom petogodišnjem razdoblju obavezan voditi sve propisane evidencije redovito, upozoravaju savjetodavci.


Tagovi

IAKS mjere Održavanje živica Pasji trn Crna bazga Svibovina Savjetodavna služba


Autorica

Renata Prusina

Više [+]

Diplomirana inženjerka agronomije s dugogodišnjim novinarskim i uredničkim iskustvom. Članica nekoliko novinarskih asocijacija među kojima je i TotY. Osim svojim perom, voli bilježiti i objektivom.